Wohooohooo! Ova godina je nekako krenula šuć-muć s vremenom, ali se zato danas (6. travnja 2018.) razvedrilo, ali ono, pošteno! Noć prije je padala kiša nakon koje je svanuo vedar dan s vjetrom, koji je spriječio nakupljanje aerosola, vlage i ostalih gadarija koje pokvare naoko vedru noć.

Ponovno sam otišao na svoje novo standardno promatralište, Cerje Pokupsko. Cesta do njega je dobra, brza i tih 35km vožnje se da riješiti za 40-45 minuta.
Na lokaciju sam došao u 20:50, termometar je autu tada pokazivao vanjsku temperaturu od 10°C, znatno ugodniju nego na prošlom i pretprošlom promatranju. Ono što auto nije pokazivao, a moje su uši osjetile, bio je vjetrić, taman da spriječi nakupljanje vlage. Kako sam se par dana ranije ošišao, „anemometri“ na glavi su bili povećane osjetljivosti.

Teleskop sam imao sklopljen za 10 min, čak sam uspio u rekordnom roku postaviti sjenilo preko šina po kojima se teleskop „rasteže“ na radnu udaljenost. Naravno, čiča Murphy sva moja promatranja uvijek prati s male udaljenosti pa se inače rutinska kolimacija pretvorila u borbu sa šarafima. Nakon 5-6 minuta navrtanja, odvrtanja i to sam riješio. Podesio sam tražioc, spojio akumulator na teleskop upalio montažu… i ništa. Kontroler se nije zasvijetlio. Odmah su mi crne misle prošle kroz glavu, da nije nešto riknulo, da nisam negdje žicu prignječio te tako je slučajno presjekao, možda je akumulator vrisnuo. Nakon klasičnog poteza osobe koja je odrasla na Windows OS-u, ugasi pa upali teleskop, ništa se nije dogodilo. Uf, uf, idem pogledati kontakte krokodila na žici od napajanja. Njih sam odspojio i ponovno spojio, upalio teleskop i sve je proradilo. Bila je to ujedno i posljednja nevolja te večeri, u 21:20 sam krenuo s promatranjem i sljedeća dva sata je sve išlo kao po loju. Brojke koje je SQM pokazivao su bile fantastične, u 21:20 mjerio je 21.25 mpas, rekordno mjerenje za ovu lokaciju.

*mpas = magnitudes per arc second square (mag/arc sec2)

Osnovne informacije

Broj promatranja: 2018-04
Datum: 06.04.2018.
Vrijeme: 21:20 – 23:20
Lokacija: Pokupsko Cerje
Temperatura: 8°C
Vlažnost: niska, vjetrovito
Tlak:
Prozirnost: odlična
Granična magnituda: SQM 21.30
Seeing: ispod prosjeka
Instrument: 300/1500 GoTo

Promatranje

Nisam znao otkud krenuti pa sam teleskop usmjerio, tj. on se sam usmjerio nakon naredbe, prema Lavu. Odlučio sam pogledati NGC 2903.

  • NGC 2903, GX SB, m=9.0, Leo

143x: Sjajna, velika ovalna maglica, izraženo i veoma svjetlo središte s kvrgom ispod njega koja je na granici direktnog pogleda ali uočljiva sa skrenutim pogledom.

214x: Kako u galaksiji očito ima detalja, prebacio sam na veće povećanje da ih malo bolje vidim. Kvrga ispod jezgre je i dalje vidljiva, ali sada vidim da je od jezgre odvojena tamnim procjepom. Kasnije, pri skiciranju uočavam i iznad jezgre manje izraženu diskretnu kvrgu u galaksiji.
Oduševljen prizorom odlučujem ga skicirati.

Napomena: Kvrga ispod jezgre galaksije ima vlastitu oznaku – NGC 2905.

  • NGC 2916, GX Sb, m=12.1, Leo

214x: Tamna, ovalna mrlja s jedva uočljivim središtem. Kako je dosta tamna prebacujem se na manje povećanje.

143x: Galaksija je sada bitno sjajnija ali bez detalja.

  • NGC 3032, GX SB, m=12.5, Leo

143x: Direktan pogled ne otkriva ništa ali skrenuti zato pokazuje zvijezdu sa atmosferom. Očito je kako se radi o veoma sjajnoj kompaktnoj jezgri koja svojim sjajem skriva ostatak galaksije. Objekt se smjestio između dvije zvijezde.

Sektor neba od RA 12h 00m DEC +30°00′ do RA 12h 30m DEC + 40° 00′

Nakon tih par galaksija u Lavu, pažnju sam odlučio usmjeriti na dio neba od RA 12h 00m DEC +30° 00′ do RA 13h 00m DEC +40° 00′. Nekako mi u sjećanju ostalo kako taj dio neba nisam dobro pročešljao. SMQ u 21:50 mjeri 21.35 mpas. Nebo je nijansu lošije nego na Petrovoj gori.

  • NGC 4020, GX SB, m=12.7, UMa

143x: Tamna, ovalna mrlja bez detalja.

Potom usmjeravam teleskop prema NGC 3995, ali umjesto jedne galaksije dočekale su me tri. Pa krenimo redom.

  • NGC 3995, GX SB, m=12.4, UMa

143x: Tamna, ovalna galaksija jednolikog sjaja, bez jezgre. Gotovo se dira s NGC 3994.

  • NGC 3994, GX Sc, m=12.7, UMa

143x: Sjajna mrlja, znatno manja od NGC 3995, izgleda kao pruga svjetla s ovalnom, tamnom atmosferom.

  • NGC 3991, GX Im, m=13.1, UMa

143x: Tamna duguljasta pruga svjetla u kojoj na tren vidim veoma tamno, zvjezdoliku pojavu na donjem rubu.

Nakon ovog trojca, nastavljam dalje švrljati.

  • NGC 4062, GX SB, m=11.1, UMa

143x: Velika, ovalna, sjajna mrlja mliječne teksture, bez vidljive jezgre ili nekog detalja.

  • NGC 4203, GX E, m=10.9, Com

143x: Uzviknuo sam „OHO!“ kada sam ugledao galaksiju. Sjajna, okrugla mrlja s izraženom i veoma sjajnom, malenom jezgrom.
Kada sam već bio kraj ove galaksije, odlučio sam malo pomaknuti teleskop u nasumičnom smjeru. Znam da je ovaj dio neba bogat galaksijama pa da vidim koliko propuštam jer slijepo slijedim atlas. Vidno polje i pol dalje, na cca RA 12h 17m DEC +33° 20′ opazio sam dvije mrljice. Samo sam si posla zadao.

  • NGC 4227, GX SB, m=12.8, CVn

143x: Malena, tamna, okrugla mrljica sa sjajnim središtem. Ispod nje vidim još jednu mrljicu, ali provjera u Cartes du Cielu otkriva kako je to zvjezdica magnitude 14.8.

  • NGC 4229, GX S0, m=13.3, CVn

143x: Tamna, okrugla mrlja bez detalja.

  • NGC 4136, GX SB, m=11.1, Com

143x: Tamna mrlja bez detalja i nejasnih rubova.

  • NGC 4150, GX S0, m=11.6, Com

143x: Malena, sjajna i okrugla mrlja s veoma sjajnim, sitnim središtem.

Već je 22:15, nastavljam dalje po istom sektoru neba.

  • NGC 4414, GX Sc, m=10.1, Com

143x: Sjajna, ovalna maglica umjerenih dimenzija sa veoma sjajnom, izraženom i sitnom jezgrom.

  • NGC 4395, GX SB, m=10.2, CVn

143x: GoTo večeras dobro (koristio sam PAE opciju u SynScan-u) i uglavnom usmjeri teleskop unutar 10-15′ od objekta. Zato me iznenadilo kada ovu galaksiju nisam vidio u vidnom polju ili njegovoj blizini. Vozio sam teleskop naokolo ali ništa. Na kraju sam skakutao po zvijezdama (starhopao) do galaksije i opet nisam vidio. Onda sam shvatio da nejasna mrlja u sred okulara, na rubu vidljivosti, je zapravo galaksija. Sjetio sam se da me već ova galaksija jednom nasanjkala na nekom promatranju od prije 5+ godina koristeći isti trik. Naravno, kod ovakvih objekata nema govora o detaljima, detekcija istog je uspjeh već sam po sebi.

Napomena: Provjera dnevnika promatranja otkriva kako ovu galaksiju dosad nisam promatrao. Eto koliko je pamćenje varljivo.

  • NGC 4214, GX IB, m=9.8, CVn

143x: Sjajna, ovalna mrlja sa slabašnom prugom svjetla po sredini. Na mahove vidim zvjezdoliku jezgricu.

  • NGC 4244, GX Sc, m=10.4, CVn

143x: Auuuuu! Koja mrcina od galaksije. Izgleda kao manji i tamniji pandan NGC 4565. Sjajna, veoma velika pruga svjetla s blagim ispupčenjem u sredini, bez detalja. Nisam uočio tamnu prugu koja dijeli galaksiju uzdužno ili neku pojavu poput jezgre, tj. središta.

  • NGC 4145, GX SB, m=11.3, CVn

143x: Tamna mrlja, nejasnih rubova i blago sjajnija u sredini.

  • NGC 4151, GX SB, m=10.8, CVn

143x: Okrugla, sjajna mrlja sa veoma sjajnom i izraženom jezgrom. Kada se gleda direktno vidi se samo jezgra zbog čega izgleda kao zvijezda ako se dobro ne promotri. Tek skrenuti pogled otkriva halo oko „zvijezde“, tj. galaktičku prirodu objekta. Dolje desno od galaksije uočavam još jednu mrljicu. U terenskom dnevniku je navodim kao NX 1.

  • NGC 4156, GX SB, m=13.2, CVn

143x: To je ta NX 1 mrljica. Tamna je, okrugla i malena.

Napomena: Podaci kažu da je čak 320 milijuna svjetlosnih godina od nas.

  • NGC 4369, GX Sa, m=11.7, CVn

143x: Malena, okrugla galaksija sa izraženom i veoma sjajnom jezgrom.

Ostatak promatranja

Sat je već pokazivao 22:40. Dojadilo mi je pregledavati tako redom objekte a i sutra radim pa sam odlučio zadnjih pola sata promatranja posvetiti švrljanju po već dobro poznatim objektima. Moram primijetiti kako kod GoTo teleskopa, zbog praćenja, posvećujem više pažnje objektima zbog čega uočavam dodatne detalje ali sam s i sporiji. Tu sporost ne doživljavam više kao manu.

  • Messier 101, GX Sc, m=7.9, UMa

143x: Un ti sumpora! Pa spirala se vidi, ne jasno kao kod M51 ali se vidi. Spiralni krakovi se vide samo skrenutim oblakom zbog čega je teško reći gdje jedan počinje a drugi prestaje, ali su tu. Po spirali ne da vidim mrlje, nego čvoriće i oblačiće. Cijela galaksija izgleda kao umanjena Messier 33. Kako nemam adekvatnih riječi za napraviti kvalitetan opis, bacam se na skiciranje.

  • Messier 3, GC, m=6.3, CVn

214x: Auuuu, auuu! Pa ovo praćenje i dobro nebo rasturaju. Skup se rasuo po vidnom polju kao đubre po vinogradu. Gušći dio skupa zauzima 1/3 vidnog polja, tj. 5′, ali se okolo nalazi halo sitnih zvjezdica. A tih zvjezdica! Njih je po gruboj procjeni barem 150 u tih 5′, a ove okolo koje vidim tek skrenutim pogledom se ne usudim ni u grubo procijeniti koliko ih ima. Mrcina od skupa, praćenje – iskreno te volim.

  • Messier 104, GX Sa, m=8.0, Vir

214x: Galaksija izgleda dobro izgleda, sjajna je, velika. Jasno se vidi prekid na gornjem dijelu galaksije zbog pruge prašine. Ovakav letimičan pogled ne otkriva dio galaksije koji je s druge strane pruge. Malo sam više očekivao od galaksije.

  • NGC 4565, GX Sb, m=9.6, Com

214x: Sad je već klišej ali moram opet. Auuu, auuuu! Galaksija ne stane u vidno polje već ga cijepa po dijagonali, a završetci su negdje iza field stopa. Središnje ispupčenje je jasno vidljivo a ispod njega, vidi vraga, pruga prašine i plina. Dotična se vidjela samo kraj ispupčenja jasno, dalje se dala malo nazrijeti ali je nisam vidio kako se pruža preko cijele galaksije. Fantastičan prizor.

Na kraju sam usmjerio teleskop u M87 i ubacio 23mm UWAN za 1.2° vidnog polja. Provozao sam se po Markarijanovom lancu, vidio tucet galaksija. Potom sam okrenuo na Leo Triplet (M 65, M 66, NGC 3628). Cijeli je stao u vidno polje, galaksije su bile turbo sjajne, ali i pozadina neba je smetala. Ipak je to pupila od 5mm. Bio je to kraj promatranja, SQM je mjerio 21.38 mpas, bilo je 6°C i 23:20. Stvari sam brzo i efikasno ubacio u auto i krenuo kući.