Promatranje 2018-07-25

Opozicija Marsa je za 2 dana pa se koristi svaka prilika za promatranje. A karte su baš loše posložene za nas na sjevernoj hemisferi. Planet nisko kulminira, tek 18° nad horizontom, a onda je prije dva mjeseca buknula pješčana oluja. U jednom trenu se činilo kako od cijele ovo opozicije ništa.

Na svu sreću, uvijek je tu svjetlo na kraju tunela. Prašina u tankoj atmosferi Marsa počela se slijegati i na forumu Cloudy Nights, prema fotografijama i skicama članova, jasno se vidi kako kontrast detalja na planetu raste.

U smirivanje oluje sam se uvjerio sinoć. Kada sam usmjerio teleskop prema Marsu, on je bio tek 15° nad horizontom, ali detalji su bili prisutni. Nisu imali visoki kontrast no moglo ih se pouzdano detektirati. U okularu teleskopa planet je bio baš velik.

Prvo sam primijetio južnu polarnu kapu (SPC), koja je postala svjetlija. Potom oblake na sjevernom limbu. Uskoro je iskočila tamnija regija Aurorae Sinus, a onda sam shvatio kako je cijela južna polutka prošarana spletom mrlja niskog kontrasta. Vidio sam Mary Erythraeum, kako iščezava prema istočnom limbu te „procjep“, albedo pojavu Eos, koji ga odvaja od Aurorae Sinusa. Zanimljivo je kako su Eos i Aurorae S. smješteni gdje je Valles Marineris, najveći rasjed Sunčevog sustava. Nakon uočavanja ova dva mora, opazio sam kako je SPC obrubljena s tamnim rubom, a tik sjeverno od polarne kape je bila ovalna svjetla regija – Argyre. Mislim da je ovo prvi put da sam tako pouzdano detektirao ovaj udarni bazen širok 1700 km. Proučavanje površine je otkrilo trapezastu mrlju na istočnom rubu oblaka uz sjeverni limb. To je Mare Acidalium, specifična upravo zbog svog oblika.

Ostatak diska planeta nije pokazivao detalje, vidjelo se kako Mary Erythraeum blizu istočnog limba se gubi u svjetliju regiju. Na samom zapadnom limbu, uz ekvator, učinilo mi se da vidim svjetlu mrlju.

Šteta što je atmosfera bila nestabilna, vidjelo se kako planet “kuha” na rubovima.

Osim Marsa, poigrao sam se novom igračkom – mikrometarskim okularom kojeg mi je posudio Boris. Podjela na njemu je pregruba za mjerenje detalja na planetu, barem pri povećanju od 120x. Možda bi uz barlow 3x bio korisniji za tu namjenu. Zato sam na Albireu umjerio okular, da vidim koliki je iznos jedne podjele te sam dobio rezultat da je on 12.5“. To se poklapa s promjerom Marsa, kojeg sam izmjerio kao 2 podjele tj. 25“. Zanimljivo je kako preliminarna upotreba na binovieweru otkriva kako je povećanje 360x s 12.5mm okularom, a ne 300x. To će biti potrebno dodatno testirati, po danu.

Mars 25.07.2018.

Na kraju, pozdravio bih ježa koji je patrolirao oko teleskopa i „uzdisao“. Lijepo je imati društvo na promatranjima.