Pamtit ću ovaj samoizolacijski travanj 2020. jer sam uspio otići u tri navrata na promatranje pod tamnim nebom. Ne znam kada sam to zadnji put izveo, a da nisam bio na nekom godišnjem odmoru. Svako od tri promatranja je bilo duže i uspješnije od onog proteklog, tako da se u konačnici skupilo skoro 7 sati za teleskopom. Za usporedbu, godišnje prosječno za teleskopom provedem tridesetak sati pa ako se stvari ne promijene mogla bi ovo biti rekordna godina. Bilo je tu loših godina, poput kišne 2014. kada sam uspio uloviti dvadesetak sati ili odlične 2018. kada sam upisao preko 45 sati promatranja. Ovo su neki prosjeci zadnjih 10 godina, ali kada sam tek krenuo u astronomiju i bio srednjoškolac, a kasnije nemaran student, rokao sam po 80-100 sati godišnje za teleskopom. Nisu tada vremenske prilike bile bolje nego danas, već sam bio gonjen strašću i manje razmažen iskustvom pa se promatralo kroz rupe u oblacima, maglu, po jarkoj mjesečini i slično.

Na ovom trećem promatranju spokoj parkirališta pokraj vodospreme u Pokupskom Cerju došao je „ometati“ Saša, astrofotograf i popularizator astronomije. Kako je krizni stožer omogućio putovanja između Zagreba i Zagrebačke županije, pozvao sam ga da se pridruži jer je nebo sigurno bolje nego na Dragonošu, iako zbog razlike od 600 m u visini kod mene u Pokupskom Cerju nikada neće biti tako mirna atmosfera. Saša je na teren došao sat i pol prije mene kako bi postavio i pripremio opremu. Ja sam se nacrtao oko 21:20, taman dovoljno rano da ga ulovim u sramotnom trenutku spoznaje kako je krivu zvijezdu naciljao misleći da je Sjevernjača. Sa Sašom je na terenu bio i njegov vjerni prijatelj, pas Ziggy, koji prema pričama jede sve što pronađe, hranu, kablove… Večeras je bio pristojan većinu vremena pa je divljao po oranici ili ležao između mene i Saše.

Prilikom priprema i razgovora, ušli smo u diskusiju kada kreće astronomska noć. Ja sam zapamtio kako sam u Cartes du Cielu vidio da ona kreće u 22:20, na što je Saša rekao „Ma neeeee!“. Nije mi vrag dao mira pa sam provjerio na internetu i vidio da starta u 21:50. Kako je to bilo za 20 minuta odmah sam se bacio na pripremu teleskopa kako bih s promatranjem krenuo što ranije. I tako se smo se nas dvojica posvetili svojoj opremi i uštimavanju iste.

Danas sam u planu imao pregledati ostatak zviježđa Lava, ali sam shvatio da zbog položaja zviježđa neću uspjeti u svemu planiranom. Vagao sam dali da krenem od Lava prema Malom Lavu, jer je visoko na nebu pa dobson montaža poludi u tom položaju, sve dok nisam presjekao i rekao sam sebi kako neću čekati godinu dana za sljedeću priliku. Inače, moram pohvaliti GoTo, ovu večer je dovodio objekte u svim slučajevima u vidno polje te ga čak niti zenit nije previše ometao.

I dok je Saša fokusirao, okretao kameru i povremeno psovao na software, ja sam krenuo u lov na fleke.

Osnovne informacije

  • Broj promatranja:                2020-07
  • Datum:                                  23.04.2020.
  • Vrijeme:                                21:50 – 01:00
  • Lokacija:                               Pokupsko Cerje
  • Temperatura:                        10°C
  • Vlažnost:                              Niska
  • Tlak:
  • Prozirnost:                           Dobra, kasnije prizemna magla
  • Granična magnituda:         21.10 mpas
  • Seeing:                                 Dobar
  • Instrument:                          300/1500 GoTo

U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2“ (50.8mm)

Promatranje

Sektor od RA 10h 00m DEC +20°00′ do RA 11h00m DEC +40°00′.

NGC 3177, GX SAb, m=12.4, Leo

143x HYP: Sitna, svjetla i okrugla mrlja kojoj sjaj raste prema središtu dok ono ne postane gotovo zvjezdolika jezgra.

NGC 3185, GX SBa, m=12.2, Leo

143x HYP: Tamnija, ovalna mrlja, nejasnih rubova i malo svjetlija u sredini.

NGC 3190, GX SA, m=11.2, Leo

143x HYP: Sjajna mrlja u obliku duguljastog ovala. Blago sjajnija je prema sredini. Skrenuti pogled otkriva da je mrlja dvostruko duža. Dojam koji ostavlja mrlja je da se radi o bridom okrenutoj galaksiji.

NGC 3193, GX E2, m=10.9, Leo

143x HYP: Ovalna, sjajna mrlja sa zvjezdolikim središtem.

NGC 3162, GX SAB, m=11.6, Leo

143x HYP: Tamna, ovalna mrlja s nejasnim rubovima. Tekstura mrlje se čini zrnatom. Zvijezde na desnom rubu galaksije.

NGC 3098, GX SAB, m=12.0, Leo

143x HYP: Svjetla, duguljasta mrlja s oštrim završetcima. Sredina galaksije je svjetlija.

NGC 3106, GX S0, m=12.4, LMi

143x HYP: Tamna, okrugla mrlja, nejasnih rubova i rekao bih zvjezdolike jezgre.

NGC 3158, GX E3, m=11.9, LMi

143x HYP: Svjetla mrlja, manjih dimenzija. Središte joj je sjajno sa kondenzacijom koja predstavlja jezgru. Skrenutim pogledom oko galaksije uočavam veoma tamnu, rasplinutu „atmosferu“.

NGC 3254, GX E3, m=11.7, LMi

143x HYP: Tamna, duguljasta mrlja, umjereno mala. Sredinom mrlje dominira veoma svijetli, sitni disk.

NGC 3245, GX SA0, m=10.8, LMi

143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja, malo izduženija i skromnih dimenzija. Sredinom mrlje dominira svijetli sitni disk.

NGC 3294, GX E3, m=11.8, LMi

143x HYP: Svjetla, ovalna i relativno velima mrlja jednolikog površinskog sjaja i nejasnih rubova.

NGC 3432, GX SB, m=11.3, LMi

143x HYP: Tanka, svjetla i duga mrlja. Ne vidim detalje u njoj, samo mi se lijeva polovica galaksije čini svjetlija. Desni rub galaksije je omeđen s dvije zvijezde. Još jedna zvijezda se smjestila ispod sredine galaksije.

NGC 3381, GX SB, m=12.7(b), LMi

143x HYP: Malena, tamna mrlja nejasnih rubova koja je blago svjetlija u sredini.

NGC 3395, GX SAB, m=12.1, LMi

143x HYP: Vidim par mrlja koje se diraju, obje su svijetle i manjih dimenzija. Kako bi ih bolje razlučio prebacujem na veće povećanje.

214x UW: Gornja i veća mrlja u paru, ali tamnija od susjede. Polegnuta je pod 45° u odnosu na susjednu galaksiju, ovalna je i blago svjetlija prema sredini. Skrenuti pogled otkriva u smjera 2h zavojiti repić koji se vuče za galaksijom.

NGC 3396, GX IBm, m=12.6(b), LMi

214x UW: Donja mrlja u paru, manja ali svjetlija. Radi se o duguljastom ovalu kojeg krasi pruga svjetla po sredini.

NGC 3430, GX SAB, m=11.6, LMi

214x UW: Svjetla, ovalna i velika mrlja nejasnih rubova s jednolikim površinskim sjajem.

NGC 3424, GX SB, m=13.2(b), LMi

214x UW: svjetla, duguljasta mrljica i omeđena zvjezdicama na jednom kraju.

NGC 3413, GX S0, m=13.1(b), LMi

214x UW: Malena, sitna mrlja nejasnih rubova i umjereno sjajnija prema središtu.

NGC 3414, GX S0, m=11.0, LMi

143x HYP: Sjajna, okrugla mrlja sa sjajnim središtem i svijetlim diskom na mjestu jezgre. Sjajno središte zauzima 2/3 promjera vidljive galaksije. U smjeru 8h na oko 5 lučnih minuta uočavam veoma tamnu mrljicu – NGC 3418.

NGC 3418, GX SAB, m=14.1(b), LMi

143x HYP: Veoma tamna, sitna mrljica bez detalja.

NGC 3277, GX SA, m=11.7, LMi

143x HYP: Sjajna, okrugla mrlja manjih dimenzija i nejasnih rubova. Rast prema središtu mrlje raste poprilično. Opet uočavam neku mrlju na 3 lučne minute od galaksije u smjeru 8h.

Naknadna provjera otkriva da je to zvjezdica mag 14.4.

NGC 3274, GX SAB, m=12.8, Leo

143x HYP: Tamna, nejasna mrlja, malena. Bez detalja.

NGC 3344, GX SAB, m=9.9, LMi

143x HYP: Sjajna, velika mrlja, malo svjetlija u sredini. Na desnoj strani dvije poprilično sjajne zvijezde skrivaju detalje u galaksiji i čine je teže uočljivom nego što je.

Podatak o sjaju od 9.9 magnituda u vizualnom spektru me iznenadila jer galaksija nije ostavila tako veličanstven dojam u okularu. Vjerujem da je kvalitetu mjerenje, tj. procjene sjaja galaksija pokvarila prisutnost ovih sjajnih zvijezda.

NGC 3287, GX SB, m=12.9(b), Leo

143x HYP: Tamna, duguljasta mrlja bez nekih detalja.

NGC 3301, GX SB, m=11.4, Leo

143x HYP: Sjajna, malena galaksija koja izgleda kao duguljasti oval sa zvjezdolikom jezgrom.

NGC 3437, GX SB, m=12.0, Leo

143x HYP: Sjajna, duga i uska mrlja bez detalja u sebi. Skrenuti pogled čini galaksiju 50% dužom.

Dovršio sam sektor od RA 10h 00m DEC +20°00′ do RA 11h00m DEC +40°00′.

Bilo je već 23:05. Uzimam pauzu od 5 minuta i družim se malo sa Sašom. On je zadovoljan kako je krenulo snimanje jer pojedine fotografije galaksije NGC 4631 ispadaju fenomenalno. Nakon pauze se prebacujem na skiciranje Leo Tripleta na koje trošim sljedećih 40 minuta.

Oko 23:50 nastavljam dalje s promatranjem.

Mislim da mi je ovo jedna od jačih skica

Sektor RA 11h 00m DEC +00°00′ do RA 12h 00m DEC +20°00′

NGC 3507, GX SB, m=11.7(b), Leo

143x HYP: Svjetla mrlja, nejasnih rubova. Maskira je sjaj obližnjih zvijezda.

NGC 3521, GX SAB, m=9.0, Leo

143x HYP: Veoma sjajna, velika i duguljasta ovalna mrlja. Središte joj je svjetlije, a sama jezgra je zvjezdolika.

NGC 3495, GX Sd, m=12.4(b), Leo

143x HYP: Tamna pruga svjetla, poprilično duga. Pogled na objekt ometa sjaj obližnje zvijezde.

NGC 3630, GX S0, m=12.5(b), Leo

143x HYP: Svjetla, mala mrlja ovalnog oblika. Sjajnija u sredini.

NGC 3640, GX E3, m=10.4, Leo

143x HYP: Svjetla, umjereno malena mrlja i blago ovalna. Središte joj je veoma sjajno.

NGC 3664, GX Sb, m=12.8, Leo

143x HYP: Veoma tamna, nejasna mrlja.

NGC 3611, GX SA, m=12.2, Leo

143x HYP: Tamna, malena mrljica. Podsjeća izgledom na mutnu zvijezdu.

IC 676, GX SB0, m=12.8(b), Leo

143x HYP: Veoma tamna mrlja, ovalnog oblika i bez detalja.

NGC 3692, GX Sb, m=12.9(b), Leo

143x HYP: Tamna, duguljasta mrlja koja je poprilično velika. Bez nekih detalja.

NGC 3705, GX SAB, m=11.1, Leo

143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja, umjereno velika. Sjaj joj raste prema središtu, a samu jezgru mrljice čini veoma svijetao disk.

NGC 3976, GX SAB, m=12.3(b), Vir

143x HYP: Sjajna, mala okrugla mrlja da diskom svjetla u jezgri. Skrenuti pogled otkriva kako je oval mrlje mnogo veći nego kada se gleda direktno u njega.

NGC 3506, GX Sc, m=13.2(b), Leo

143x HYP: Veoma tamna, malena i mutna mrlja bez detalja.

Pretipkavajući dnevnik uočavam da sam preskočio NGC 3524 i s NGC 3506 odmah skočio na NGC 3547.

NGC 3547, GX Sb, m=12.8, Leo

143x HYP: Tamna, malena mrlja bez ikakvih detalja.

NGC 3666, GX SA, m=12.7(b), Leo

143x HYP: Tamna, duguljasta mrlja bez detalja. Skrenuti pogled otkriva kako galaksija za sobom vuče rep u smjeru 4h. Nisam siguran da je ovaj rep stvaran ili posljedica prisustva sjajne zvijezde na rubu vidnog polja koja ometa pogled.

Provjera na DSS snimkama otkriva kako galaksija ima veoma sjajnu središnju regiju i oko nje veoma tamni spiralni disk. Nisam uočio ništa što bi bio rep pa pretpostavljam da je skrenuti pogled opazio dio spiralnog diska.

NGC 3593, GX SA, m=10.9, Leo

143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja i poprilično velika u okularu. Raste joj sjaj prema središtu, ali bez jasne jezgre. Skrenuti pogled otkriva produžetke galaksije u oba smjera duže osi.

Umorio sam se od promatranja, pada mi koncentracija zbog čega su opisi lošiji. Čak sam i objekte počeo preskakati. Već je cca 00:30 pa idem malo skicirati. Dovršio sam samo dio sektora, od Sektor RA 11h 00m DEC +00°00′ do RA 12h 00m DEC +10°00′.

Opet malo gledam kako Saša radi, on je dodatno fokusirao teleskop pa su sada kvalitete fotografije još bolje. Kaže kako je materijal super i da očekuje ubojicu od fotke. Unatoč tome, povremeno opsuje software i kaže kako je sve krepalo pa nakon par minuta uzvikne „Ipak nije, sve radi!“. Ja za gušt idem pogledati kuglasti Messier 3.

“Malo skiciranja” rezultiralo je sa skicom M100. Komešanje u površinskom sjaju galaksije je zanimljivo, teškom mukom sam ga zabilježio.

Ostatak promatranja

Messier 3, GC, m=6.2, CVn

300x PL: Odlučujem našiljiti povećanje. Gledam kuglasti skup i ne vjerujem koliko je večeras bolji nego prije dva tjedna kada sam ga skicirao. Pojedinih zvjezdica je duplo više. Tako ti je to.

Messier 5, GC, m=6.0, Ser

300x PL: Već se i ovaj ljetni kuglasti skup dosta visoko digao nad jugoistočnim horizontom. Definitivno je spektakularniji od M3, ima više pojedinih zvijezda, veći je i raskošniji. Kako slika miruje odlučio sam našiljiti povećanje na koliko ide pa ubacujem okular za 468x.

468x PL: Slika pada u svjetlini, osjeti se gubitak oštrine, ali ne kuha, mirna je. Kuglasti skup je sada toliko razbijen da se gubi ona mliječnost u sredini i dojam „zbijenog skupa“. Cijelo vidno polje od 6 lučnih minuta ispunjeno je skupom. Okrećem s ovim povećanjem na M3.

Messier 3, GC, m=6.2, CVn

468x PL: Slična priča kao i kod M5, ovo povećanje čini skup malo tamnijim, mutnijim i ubija mliječnost nerazlučenih zvijezda u središtu. Ipak, definitivno je skromniji objekt od M5.

Messier 13, GC, m=6.2, CVn

468x PL: Razbijen u potpunosti, puno ga vidno polje. Mliječnost slabo prisutna. Saši se ne sviđaju ovako visoka povećanja jer „ubijaju“ skup pa smanjujem na 300x.

300x PL: Spektakularan, sjajniji i sada ostavlja dojam kuglastog skupa. Stvarno objekt koji se može promatrati i promatrati satima, svaki put i svake godine iz ponova.

Kako je meni koncentracija odavno pala, a kucnuo je i 1 iza ponoći, odlučio sam se pokupiti s terena. Opremu skupljan i spremam u auto u roku 10 minuta te odlazim kući u topli krevet. Bilo je to dobro promatranje. Saša je ostao braniti parkiralište do pola 4 ujutro.