Prošlo je 8 godina otkako sam zadnji put bio na Škorića brdu povrh Mazina, mjestu s najtamnijim nebom u Hrvatskoj. Nakon što su se dojmovi slegli nakon astronomskog vikenda pitam se što zašto sam čekao 8 godina da se opet vratim na ovu prekrasnu, gotovo mitsku lokaciju. Mislim da od sad godišnje odmore ravnam po prilikama za posjetiti Škorića brdo.

Baza za astronomsku ekspediciju je bio Donji Lapac, mjesto s druge strane Ličke Plješivice u prekrasnoj dolini. Ove godine dosta sam boravio u Lici i moram priznati da mi se taj pomalo surovi, grub krajolik jako sviđa. Ima nešto u kombinaciji planina, ravni krških polja i žutih trava nalik stepi. No da ne okolišam, vratimo se na ekspediciju. U Donjem Lapcu nas je dočekala kiša što nije bio dobar znak. Na prvih mah pogled u nebo nije otkrivao da će noć biti pogodna za promatranje, posebno ako je kiša natopila Škorića brdo. Vlaga bi mogla biti veliki problem. Na svu sreću, pokazalo se kako je planina bila dovoljno velika prepreka za kišu i Škorića brdo je ostalo suho. Doduše, prolazak pljuska se osjetio kroz pad temperature što je kasnije rezultiralo relativno niskim temperaturama (13°C) i visokom vlagom. Moram priznati da sam podcijenio planine pa sam se obukao prelagano, kao češki turist. Na kraju sam dobar dio promatranja proveo pokriven dekom kojom inače štitim unutrašnjost automobila od teleskopa.

Prekrasan lički krajolik

Članove astronomske ekspedicije činili su Veljko, Ken, Marko, Stipe, Ivo, Saša, a neočekivano nam se pridružio Tomislav sa sinom. Nakon predaha kod gđe Mire, gdje smo odsjeli, oko 19h smo se zaputili na polusatnu vožnju do Škorića brda. Cesta se penje iz Donjeg Lapca, tj. Dobrosela s 550 m visine do prijevoja na 1090 m i onda se spušta na jugozapadni obronak Ličke Plješivice. Odmah po izlasku iz šume, otvara se prekrasan pogled na Mazinsku dolinu. Za promatralište treba još malo produžiti i nakon prvog desnog zavoja  odvojiti se grbavim putem u brdo. Tu se nalazi naš iskop u Škorića brdu, gdje se smještaju astrofotografi kako bi bili zaštićeni od vjetra i kako bi mogli parkirati automobile u neposrednoj blizini. Marko i ja, kao vizualci, odlučili smo iskoristiti mobilnost koju imamo (čitaj: manje kila za nositi) kako bi opremu smjestili na sedlu između Škorića brda (1061m) i obližnjeg brda Sladakovac (1069m). Ovdje nam neće smetati svjetlo ekrana laptopa, fotoaparata i ostalih čudesa koje astrofotografi koriste za zabilježiti magiju noćnog neba. Dodatna prednost sedla je što je horizont čišći, tj. imamo otvoreniji pogled. Postavili smo opremu i do cca 20:30 teleskop je bio spreman za promatranje, sada je samo trebalo dočekati noć.

Vrijeme sam potrošio penjanjem na samo Škorića Brdo, koje se uzdiže 20tak metara iznad iskopine, kako bih uživao u zadnjim zrakama sunca nad prekrasnim krajolikom.

Osnovne informacije

  • Broj promatranja:                2021-01
  • Datum:                                  06.08.2021.
  • Vrijeme:                                22:15 – 03:15
  • Lokacija:                               Mazin
  • Temperatura:                       13°C
  • Vlažnost:                              Visoka
  • Tlak:
  • Prozirnost:                           Dobra
  • Granična magnituda:         21.70+ mpas
  • Seeing:                                 Dobar
  • Instrument:                          300/1500 GoTo

U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2“ (50.8mm)

Promatranje

Oko 22 h nebo se dovoljno smračilo kako bi krenuli s promatranjem. Za početak skiciram Messier 20, koju već 15 godina nisam skicirao tako da imam stare i neaktualne skice ovog prekrasnog objekta.

Sektor od RA 18h 00m DEC -40°00′ do RA 19h 00m DEC -30°00′

PK 352.9-07.5, PNEB, m=11.2, Sag

Ova planetarna maglica poznata je još pod nazivima PN Fg 3, PK 352-07 1.

300x PL: NV. Koliko god se trudio nisam uspio vidjeti maglicu. Nije pomoglo što je bila tek 5° nad horizontom pa su sve zvijezde bile „magličaste“ i vjerojatno su na taj način zamaskirale maglicu.

NGC 6522, GC, m=9.5, Sgr

214x UW: Veoma sjajan, ovalan oblačak svjetla mliječne teksture, svjetliji u sredini. Zvijezda ne desno od središta skupa.

NGC 6528, GC, m=9.5, Sgr

214x UW: Sjajan, okrugao oblačak svjetla, svjetliji u sredini. Tamniji je od susjednog NGC 6522, ali sličnih dimenzija, oko 0.8 lučnih minuta.

U 22:20 prošao je sjajan, zeleni meteor u smjeru azimuta 160. Kretao se dosta sporo, trajao je oko 2 sekunde.

Promatralište

NGC 6558, GC, m=11.3, Sgr

214x UW: Sjajan, okrugao oblak, granuliran. Skrenutim pogledom kao da mogu nazrijeti pojedine zvijezde.

NGC 6569, GC, m=9.5, Sgr

214x UW: Sjajan, znatno veći od skoro pa susjednog NGC 6558, promjera oko 1.2 lučne minute, blago granulirane teksture. Skrenuti pogled otkriva nekolicinu zasebnih zvijezda.

NGC 6624, GC, m=7.6, Sgr

214x UW: Veoma sjajan, nešto veći od NGC 6569 kojeg sam prethodno gledao. Vidi se fina granulacija u teksturi skupa, skrenuti pogled otkriva pojedine zvijezde. Jezgra je u odnosu na skup poprilično malena, pruža te možda tek 20 lučnih sekundi.

Pauziram skiciranjem maglice Messier 20. Dok skiciram u 23:06 bljesnuo je meteor. Nisam ga vidio, ali blicnuo je na kratko cijeli krajolik laganom zelenom svjetlošću.

NGC 6723, GC, m=6.8, Sgr

214x UW: Velik, sjajan oblačak, prekriven sitnim zvjezdicama. Ne uočavam jezgru ili sjajnije središte. Zanimljiv objekt.

IC 4776, PNEB, m=10.62, Sgr

214x UW: Ne vidim maglicu, samo prosječan seeing i nizak položaj nad horizontom na pomažu.

NGC 6652, GC, m=8.5, Sgr

214x UW: Sjajan, omanji ovalan oblačak. Sredina je sjajnija od rubova, par zvijezda prekrivaju skup i zbog njihovog sjaja sumnjam kako nisu su to nasumične zvijezde iz Mliječne staze, tj. nisu dio skupa.

Messier 69, GC, m=8.3, Sgr

214x UW: Veoma sjajan, velik magličasti objekt prekriven finom granulacijom. Pažljivije promatranja otkriva nekolicinu pojedinih zvijezda. Zanimljivost je kako se jedan magličasti izdanak iz skupa pruža u smjeru 2 h. Promjer skupa procjenjujem na 1.2 lučne minute.

Messier 70, GC, m=9.1, Sgr

214x UW: Sjajan objekt, manji od M69. Središte skupa je znatno sjajnije. Vidim nekolicinu pojedinih zvjezdica rasutih po skupu.

Messier 54, GC, m=8.4, Sgr

214x UW: Veoma sjajan, okrugao objekt promjera 1.5 lučne minute. Tekstura objekta je mliječna s par zvjezdica pri rubu koje se vide skrenutim pogledom.

Gotov sektor pa prelazim na drugi.

Veći teleskop, veći problemi

Sektor od RA 19h 00m DEC -40°00′ do RA 20h 00m DEC -20°00′

NGC 6726, NEB, m=n/a, CrA

214x UW: Vidim dva para dvostrukih zvijezda. Donji par zvijezda (NGC 6726) ima atmosferu oko sebe, sjajnu, može se bez poteškoća uočiti. Gornji par zvijezda (IC 4812) ima znatno slabiju, tj. manju i tamniju atmosferu oko sebe. Obje „atmosfere“ su malog promjera, možda pola lučne minute, ako ne i manje.

IC 4812, NEB, m=n/a, CrA

214x UW: Opisana u sklopu NGC 6726.

IC 1297, PNEB, m=n/a, CrA

214x UW: Nisam je vidio, pretpostavljam da je previše nisko nad horizontom.

Kasnije sam otkrio kako je u atlasu ovaj objekt ucrtan kao kuglasti skup, a ne kao planetarna maglica.

Poslije ovih maglica tek 4-5 nad horizontom krenuo sam se zafrkavati s nekim opskurnim kuglastim skupovima: Terzan 7, Arp 2, Terzan 8. Niti jednog od njih nisam vidio. Istraživanje Gaia DR2 kataloga otkriva da su najsjanije zvijezde u Terzanu 7 tek m = 15.5, na rubu vidljivosti kroz moj teleskop. K tome treba dodati i gubitak od barem 0.3 magnitude zbog niskog položaja nad horizontom, tako da nije bilo šanse da uočim taj objekt.

Messier 55, GC, m=7.4, Sgr

214x UW: Velik, blago ovalan, sjajan oblak zvijezda koji zbog nedostatka „mliječnosti“ naliči više na otvoreni skup umjesto kuglastog. Procjenjujem promjer skupa na oko 4.5 lučne minute.

Gotov sektor. Sad je već prošla ponoć pa dolaze malo astrofotografi baciti pogled kroz teleskop, a mi svi skupa odlazimo do Markovog 350/1650 Dobsona i provjeravamo kakav je teleskop. Vrtimo standardne objekte, M13, M51, M8 i slično. Iako je razlika u promjerima relativno mala, tek 15%, ipak se osjeti kako je 350mm veći instrument te iz objekata iskače pokoji detalj više. Nakon pola sata igre s Markovim teleskopom vraćam se svom vjernom Tristaču. Skiciram NGC 7293 i nakon toga napadam novi sektor u Vodenjaku.

Sektor od RA 23h 00m DEC -40°00′ do RA 00h 00m DEC -20°00′

NGC 7456, GX, m=12.2, Gru

214x UW: Tražim i tražim, ali ne uspijevam vidjeti objekt.

IC 5332, GX, m=11.3, Scl

214x UW: Nisam je vidio.

NGC 7713, GX, m=11.6, Scl

214x UW: Opet ne uspijevam vidjeti objekt.

NGC 7462, GX, m=11.1, Gru

214x UW: Opet nisam uspio uočiti objekt. Nije pomoglo što je tek 3° nad horizontom. Zaključujem kako nema smisla tražiti objekte ovako nisko. Unatoč odličnom nebu na Mazinu, granica za tamne objekte je čini se negdje na -37° po deklinaciji.

NGC 7793, GX SA, m=9.7, Scl

214x UW: Velika, ovalna, tamna mrlja bez detalja.

143x HYP: Na manjem povećanju mrlja je i dalje tamna, ali sada vidim da je blago svjetlija u sredini.

NGC 7755, GX SB, m=11.9, Scl

143x HYP: Tamna, malena mrlja, okrugla i s nejasnim rubovima. Blago je svjetlija u sredini.

NGC 7507, GX E0, m=10.4, Scl

143x HYP: Mala, svjetla mrlja, sjajnija je u sredini. Liči na minijaturni kuglasti skup.

NGC 7513, GX E0, m=10.4, Scl

143x HYP: Tamna mrlja, izduženi oval, bez dodatnih detalja.

NGC 7492, GC, m=10.5, Aqr

143x HYP: Veoma tamna, nejasna mrlja bez promjena u teksturi ili površinskom sjaju.

NGC 7723, GX SB, m=11.2, Aqr

143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja s prečkom svjetla po sredini. Skrenutim pogledom nazirem maleni disk svjetla u sredini galaksije.

NGC 7727, GX SAB, m=10.6, Aqr

143x HYP: Sjajna, okrugla mrlja sa sjajnim središtem. Zbog izraženog sjajnog središta i pada svjetline prema rubu naliči na kuglasti skup.

NGC 7721, GX SA, m=11.6, Aqr

143x HYP: Tamna, duguljasta ovalna mrlja, nema sjajnije središta ili slične pojave. Čini mi se kao da tamna pruga dijeli gornju trećinu galaksije od ostatka.

PGC 72252, GX SB, m(b)=13.8, Aqr

143x HYP: Veoma taman luk svjetla, bez detalja.

NGC 7606, GX SA, m=10.8, Aqr

143x HYP: Svjetla, ovalna mrlja s prugom svjetla po dužoj osi i zvjezdolikom jezgrom.

NGC 7600, GX S0, m=12.0, Aqr

143x HYP: Svjetla, ovalna mrlja, sjajna pruga po dužoj osi. U sredini je galaksije je kompaktan disk svjetla.

NGC 7585, GX SA0, m=11.4, Aqr

143x HYP: Veoma tamna, okrugla mrljica čije središte nalikuje na mutnu zvijezdu.

NGC 7556, GX S0, m=12.7, Psc

143x HYP: Tamna, duguljasta pruga svjetla skrivena iza sjaja zvijezde.

Gotov sektor. Privodim promatranje kraju jer sam već umoran, 3h ujutro su, hladno je i sva oprema se narosila. Treba čuvati energiju za sljedeću noć.

(Visited 66 times, 1 visits today)