Nakon kratkog, ali uspješnog promatranja u petak, preskočio sam subotu jer mi se nije dalo ići na promatranje. Nećkao sam se i za nedjelju, posebice zato jer su za Žumberak najavljivali naoblaku a po nizinama se motala magla. No ekipa je otišla u Podgarić i plašili su me porukama kako sljedeća dva tjedna neće biti vedro što me u konačnici slomilo.  Skoknuo sam do Podgarića kako bih ulovio tamnog neba.

Podgarić mi se uvijek činio kao ne baš dobra odluka za promatračko mjesto, najviše zbog blizine jezera. Gdje ima vode ima i vlage, a ta se baš voli orositi po instrumentima. Kako sam često previše inertan i konzervativan u odlascima na nova mjesta, večeras sam odlučio ići kontra sebe i skoknuti do parkirališta kraj Spomenika revolucije naroda Moslavine.

Na putu do Podgarića prošao sam kroz rijetku maglu, gustu maglu, nisku maglu, visoku maglu, bilo je i čistih dionica, ali u manjini. U Popovači je auto mjerio 3 maglovita celzija, ali već pri usponu na Moslavačku goru temperatura je skočila na 8°C. Do spusta po mokrim cestama u Podgarić pala je na 5°C. Kada sam konačno stigao u selo, dočekalo me jezero s osvjetljenim hotelom. Iznad jezera se pružala magla i rasvjeta jezera se odlično reflektirala od nje, tvoreći tako plavi svjetlosni zid koji je obasjavao cijelu okolicu. Na samom promatralištu, kraj spomenika, našao sam četiri prekaljena astronoma: Veljka, Kena, Nevena i Marka. Marko je zaboravio laptop pa imam osjećaj da je postavio teleskop čisto kako bi izvježbao postupak. Preostali trojac je veselo fotografirao, a oprema je radila uredno (nisam ih to pitao, ali kako nije bilo psovki došao sam samostalno do tog zaključka). Muku sam mučio jer nisam znao gdje da se smjestim, a da me ne osvjetljava ovaj svjetlosni zid. Nakon što sam pješke obišao okolicu odluka je pala na poljski put 10-15m iznad spomenika, gdje me krijesta brijega zaštitila od rasvjete hotela, ali ne i od svjetlosnog zida. Nisam oduševljen lokacijom, ali kada sam već prešao 85 km, odlučio sam promatrati pa kud puklo da puklo. Ionako sam se namjerio na istočni dio neba koji je bio veoma čist i svjetlosni zid mi je tada bio iza leđa tj. minimalno je smetao. Šteta zbog rasvjete hotela, vidjelo se da je lokacija potencijal kada su se kasnije pojavili oblaci na sjeveroistoku. Izgledali su kao crne krpe na nebu koje su pojele zvijezde, a ne kao u okolici Zagreba, gdje su smeđe boje zbog reflektiranja svjetlosnog onečišćenja.

SQM je inače mjerio oko 21.35 mpas, što je u rangu Krivaje ili Žumberačke lokacije te mrvicu bolje od mojih „lokalnih brega“ u Pokuplju. Za usporedbu, Bunić mjeri oko 21.6, a Mazin oko 21.75. Skala je logaritamska pa su ove ličke lokacije za red veličina kvalitetnije od ovih naših u krugu 50-100 km Zagreba.

Promatranje

Osnovne informacije

  • Broj promatranja:                2021-11
  • Datum:                                  31.10.2021.
  • Vrijeme:                                21:00 – 00:35
  • Lokacija:                               Podgarić
  • Temperatura:                     5°C
  • Vlažnost:                              Visoka
  • Tlak:
  • Prozirnost:                           Izmaglica
  • Granična magnituda:         21.35 mpas
  • Seeing:                                 loš
  • Instrument:                          300/1500 GoTo

U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2“ (50.8mm)

Večeras sam pikirao dio neba koji se smjestio između Ovna, Bika, Perzeja i Kočijaša. U grubo bi se to dalo nazvati komadom neba oko Plejada (Messier 45). U opisu ćete vidjeti da je to sektor neba od RA 03h DEC, +20° do RA 05h 30m, DEC +40°. Kako bih malo pojasnio te nekima kriptične oznake, u prilogu je prikaz karte promatranog neba s koordinatama, kako bi vidjeli na koji način ja određujem te sektore. U mom atlasu to su dobra 2 i pol lista karte.

Ovaj dio neba pun je maglica i otvorenih skupova, objekti s kojima se „slabije snalazim“. Naime, s galaksijama je lako, ovisno o njihovoj magnitudi mogu jako dobro procijeniti hoću li ih vidjeti. Maglice su pak skroz druga priča, ne postoji pouzdan podatak o tome koja je vjerojatnost da neka maglica bude vidljiva. Jedini način da otkrijete da li je nešto vidljivo je da sami provjerite u okulari. Slična priča je sa otvorenim skupovima, postoji ih masa, ali dio skupova je nakupina od tek nekolicine zvijezda u bogatoj pozadini Mliječnog puta. Vjerojatno te zvijezde jesu dio neke grupacije, to se lako može otkriti spektroskopski ili praćenjem njihovog kretanja, ali problem je da su to parametri koji nisu vidljivi golim okom. Iz tog razloga sa nekim otvorenim skupovima imam pomalo frustrirajući odnos: znam da postoje, a ne mogu ih razaznati u okularima.

Sektor od RA 03h 00m DEC +20° 00′ do RA 04h 00m DEC +40° 00′

NGC 1156, GX IB, m=11.74, Ari

143x HYP: Tamna, ovalna mrlja, bez jasnih rubova. Svjetlina mrlje je blago veća u sredini. Promjer oko 1 luč. minute

NGC 1333, NEB, m=n/a, Per

143x HYP: Vidim atmosferu oko zvijezde, ne znam radi li se o refleksiji (vlage) u okularu ili je u stvari to neka maglica. Sumnjam da je stvaran objekt jer refleksija nije simetrična već ima i neko “zadebljanje” lijevo od zvijezde na udaljenosti od 1 luč. minute.

143x HYP OIII: Nakon što sam ubacio OIII filter ne vidim ništa od maglice, slika je tamna i samo se zvijezde uočavaju.

Kako su ove maglice zeznuta stvar istražio sam što se vidi na DSS snimkama. Opis objekta se poklapa s prizorom na snimkama pa ovaj objekt smatram viđenim. Naravno, u planu je provjera vidljivosti pod boljim nebom.

NGC 1342, OC, m=6.7, Per

143x HYP: Ovaj otvoreni skup zovem “Mali Škorpion” jer sredinom njega ide niz zvijezda koji podsjećaju na to zviježđe. Vidim oko 60 zvijezda, srednjeg raspona u sjaju. Skup se dobro izdvaja iz pozadine, gust je, lijep prizor. Dimenzije procjenjujem na oko 15 x 8 luč. minuta.

IC 2003, PNEB, m=11.6, Per

143x HYP: Možda i bez filtera kužim da tu ima jedna zvijezda koja je u biti maleni disk svjetla. Disk je dio neke nakupine zvijezda koju bih čak prozvao otvorenim skupom.

143x HYP OIII: S OIII filterom sada jasno vidim da je zvijezda na koju sam sumnjao u stvarnosti maglica. Čak sada jasno vidim disk svjetla. Kako nema detalja i izuzetno je sitna, preskačem veće povećanje.

IC 353, NEB, m=n/a, Tau

143x HYP OIII: Možda vidim neku magluštinu, teško mi je reći. Oko sjajnijih zvijezda vidim nekakvu refleksiju, ne znam što je tome uzrok, vlaga u zraku, okularu ili maglica. Probat ću s većom pupilom (manjim povećanjem).

100x UW OIII: I dalje je tu nešto, ne mogu reći jasno o čemu se radi. Okular je “friški” pa ne bi smio biti pod utjecajem vlage.

100x UW: Kao i s filterom, vidim nekakve “atmosfere” oko zvijezda. Pažljivi pogled otkriva da se od dvije najsjajnije zvijezda ta maglica proteže lagano lijevo, 3-4 luč. minute i onda njen izdanak se pod 90° pruža dolje do još jedne samotne zvijezde.

Kao i kod NGC 1333, trebalo je odraditi detektivski posao prilikom prijepisa promatranja u bazu. Provjerio sam DSS snimke koje otkrivaju kako tu ničeg tj. nešto se vidi na plavom kanalu DSS snimki, ali premalo da bih potvrdio svoj opis. Na astrofotografijama možda ima nešto nalik mom opisu, ali to „možda“ nije dovoljno za potvrdu objekta. Bitno je zadržati integritet i ne proglašavati nešto pod „možda“ kao vidljivo. Ili je vidljivo ili nije!

U ovom sektoru mi je ostao u atlasu još samo Plejade. Bacio sam pogled na njih da vidim kakva je situacija s refleksijskim maglicama oko zvijezda i problem je u tome što je svaka sjajnija zvijezda imala halo oko sebe, neovisno o postojanju maglice u naravi. To je bila dodatna potvrda da vjerojatno nisam vidio IC 353. Kako su Plejade dobro poznate nisam ih opisivao već sam prešao na sljedeći sektor.

Što su ti sektori koje stalno spominjem u opisima

Sektor od RA 04h 00m DEC +20° 00′ do RA 05h 00m DEC +40° 00′

Završetkom prvog sektora, oko Plejada, prišao sam bliže Mliječnoj stazi. Sada sam u prostoru između Perzeja, Plejada i Kočijaša.

IC 360, NEB, m=n/a, Tau

100x UW: Ne vidim nikakvu maglicu. Idem na sljedeći objekt.

Dolidze 14, OC, m=n/a, Tau

100x UW: Vidim svašta po vidnom polju. Ima tu nekakav luk zvijezda tik lijevo od dominantne zvijezde u vidnom polju. Ne izgleda baš kao otvoreni skup, ali takav je objekt. Što se tu može.

143x HYP: Provjerio sam na većem povećanju postoji li neki skriveni skup tamnijih zvijezda, ali nema ničeg takvog u vidnom polju.

IC 360, NEB, m=n/a, Tau

143x HYP: Opet ništa u vidnom polju.

NGC 1514, PNEB, m=10.2, Tau

143x HYP: Ne vidim ništa, samo zvijezde dominiraju vidnim poljem.

143x OIII: Filter otkriva zvijezda sa magličastom atmosferom, tj. maglicom oko sebe. Maglica je svjetla, bez teksture. Valjda mi se okular počeo magliti pa bez filtera ne mogu uočiti ovako sjajan objekt.

NGC 1579, NEB, m=n/a, Tau

143x HYP OIII: Ne vidim ništa.

143x HYP: Uočavam neku malenu grudu maglice oko 5 luč. min. iznad lokacije gdje bi maglica trebala biti prema atlasu. Mrljica liči na komet, okrugla je s nepravilnim zadebljanjem u sredini. Toliko je izražena komentarna narav ovog objekta da provjeravam njegov položaj među zvijezdama 1.5h kasnije. Kako se objekt nije pomaknuo, uvjerio sam se kako se radi o maglici.

Još uvijek ne vjerujem koliko je ovaj objekt sličan kometu.

Czernik 18, OC, m=n/a, Tau

143x HYP: Na mjestu u blizini skupa uočavam neku nakupinu od 8 zvijezda sličnog sjaja. Nakupina je stopljena s pozadinom, tj. ništa ne govori da bi to mogao biti skup.

Naknadna provjera otkrila je da to nije skup tako da ovaj objekt smatram neviđenim.

Palomar 2, GC, m=13.1, Aur

143x HYP: Ništa nisam uočio što je tipično za Palomar katalog kuglastih skupova.

Czernik 19, OC, m=n/a, Aur

143x HYP: Slabo istaknuta nakupina od 20tak zvijezda na prostoru od cca 5 luč. minuta u promjeru. Zvijezde su manjeg raspona sjaja, sredinom skupa dominira asterizam od 4 zvijezde.

IC 2088, NEB, m=n/a, Tau

143x HYP: Ništa nisam vidio.

IC 2087, NEB, m=n/a, Aur

143x HYP: Ništa nisam vidio.

S ove dvije nevidljive maglice završio sam sektor. Sljedeći me vodi u bogatstvo Mliječne staze u Kočijašu.

Sektor od RA 05h 00m DEC +20° 00′ do RA 05h 30m DEC +40° 00′

NGC 1985, NEB, m=12.8, Aur

143x HYP: Tamnija, malena mrljica nejasnog oblika. Moguće kako sa skrenutim pogledom vidim središnju zvijezdu.

NGC 1746, AST, m=6.1, Tau

100x UW: Cijelo vidno polje je puno zvijezda i teško je reći koja od njih kojem skupu pripada (NGC 1746, NGC 1750 ili NGC 1758).  Vidim cca 100 zvijezda različitog sjaja. Generalno su zvijezda na lijevoj polovici jata svjetlija, dok se desno nalaze tamnije zvijezde.  Skup dobro iskače iz pozadine, nema neke zgušnjavanja zvijezda prema središtu i promjer cijelog jata je oko 25 luč. minuta. Naknadno njuškanje po Cartes du Cielu dovelo me do zaključka kako tamnije zvijezde na desnoj polovici pripadaju NGC 1758.

Zanimljivo je da sam prilikom istraživanja o ovom objektu otkrio da je on asterizam (slučajna formacija zvijezda), a ne stvarna fizička nakupina zvijezda.

NGC 1758, OC, m=n/a, Tau

100x UW: Nakupina tamnijih zvijezda mrvicu desno od NGC 1746. Vidi opis NGC 1746 za detalje.

NGC 1778, OC, m=7.7, Aur

100x UW: Lako uočljiva, pravokutna nakupina od cca 25 zvijezda koje čine dva paralelna niza. Nakupina se lako uočava u odnosu na pozadinu, raspon sjaja zvijezda u skupu je srednji. Dimenzije procjenjujem na oko 7 x 3 luč. minute.

King 17, OC, m=n/a, Aur

100x UW: Tamni oblak tucet zvijezda od oko 3 minute u promjeru. Dobro iskače iz pozadine kad jednom prepoznaš da je to skup.

NGC 1857, OC, m=7.0, Aur

100x UW: Jasno istaknuta nakupina od 30tak zvijezda sličnog sjaja. Promjer nakupine je od oko 4 luč. minute. Sredinom skupa dominira samotna žuta zvijezda, značajno svjetlija od ostatka zvijezda u skupu. Simpatično.

Blizu NGC 1857 trebao bi biti otvoreni skup Czernik 20.

IC 410 sketch

Czernik 20, OC, m=7.0, Aur

100x UW: Ništa ne vidim, nema skupa.

IC 2120, n/a, m=n/a, Aur

100x UW: Nema ničeg.

Dok sam pisao ovaj report i njuškao po internetu otkrio sam da je IC 2120 nepostojeći unos u Index Catalogue.

Messier 38, OC, m=7.4, Aur

100x UW: Veoma bogat skup od cca 150 zvijezda sličnog sjaja koje su grupirane u oblaku promjera 15 luč. minuta. Može se primijetiti kako prema središtu skup postaje sve gušći. Skup je naravno odlično istaknut i uočava se veoma lako.

Czernik 21, OC, m=n/a, Aur

100x UW: Ništa ne uočavam.

NGC 1907, OC, m=8.2, Aur

100x UW: Skup se vidi već u finderu kao mrljica kraj M38. Malena, gusta nakupina od 30tak zvijezda sličnog sjaja. Odlično se ističe u odnosu na pozadinu te je gušći u središtu nego pri rubovima.

Stock 8, OC, m=n/a, Aur

100x UW: Rasuta, ali istaknuta nakupina od 20tak zvijezda. Sve zvijezde su slično sjaja, ne odskaču puno. Nema razlike u gustoći skupa pri rubu i u središtu.

IC 417, NEB, m=n/a, Aur

100x UW: Ništa ne uočavam.

100x UW OIII: Opet ništa.

Primijetio sam na nekoliko maglica već da je OIII filter previše agresivan. Poduzeti su koraci za nabavku UHC filtera koji je nježniji s maglicama.

Dolidze 20, OC, m=n/a, Aur

100x UW: Opet ništa.

Moram priznati da je katalog Madone V. Dolidze, gruzijske astronomskinje, poprilično „hit and miss“. Neke stvari se daju uočiti, a neke se ne daju vizualno prepoznati.

Berkeley 69, OC, m=n/a, Aur

100x UW: Slabašna grupica zvijezda, ne iskače baš iz pozadine na prvu. Vidim oko 25 zvijezda manjeg raspona sjaja u oblaku promjera oko 5 luč. minuta.

NGC 1893, OC, m=7.5, Aur

100x UW: Vidi se u finderu. Nakupina zvijezda koja se dosta dobro ističe u odnosu na pozadinu. Na brzaka brojim cca 50 zvijezda u njoj, većeg raspona sjaja. Nakupina je ovalna i gušća prema središtu. Dimenzije procjenjujem na oko 7 x 5 luč. minuta.

IC 410, NEB, m=n/a, Aur

100x UW: Ništa ne vidim magličasto u okularu, samo jato zvijezda NGC 1983.

100x UW OIII: Korištenjem filtera iskočila je veoma tamna maglica oko NGC 1983. Oblik maglice je naopakog slova “Y” i bez nekih detalja. Odlučio sam provjeriti maglicu pri većoj pupili (manjem povećanju) kako bih imao sjajniju sliku.

63x UW OIII: Manje povećanje pomaže i maglica je sada bez problema iskočila kao pozadinska koprena istočkana pojedinim zvijezdama. Čak se vide varijacije u sjaju pa su krajevi slova “Y” sjajniji, s tim da na gornjem dijelu maglica ima prekid. Na lijevoj strani maglice je tamna regija koja inače mutne i nejasne rubove ovdje čini poprilično oštrim. Kako mi se prizor svidio odlučio sam ga skicirati.

Prije skiciranja skoknuo sam do susjedne IC 405 i još nekolicine objekata koji su mi ostali u sektoru.

IC 405, NEB, m=n/a, Aur

63x UW OIII: Ogromna mrcina od maglice, velika koliko i vidno polje okulara. Izgleda kao magličasto slovo “V”, jedva vidljivo kao promjena sjaja pozadine neba. Zapravo, da to “V” ne zatvara nekakvu tamnu regiju zbog izostanka kontrasta sumnjam da bih uopće uočio maglicu. Ekstremno tamna.

Dolidze 20, OC, m=n/a, Aur

100x UW: Ništa se ne vidi.

Berkeley 17, OC, m=n/a, Aur

100x UW: Nije vidljiv.

Skoro sam već odustao od Berkeleyevih objekata kadli

Berkeley 19, OC, m=n/a, Aur

100x UW: Nekakva siromašna nakupina od 13 zvijezda u dvije trokutaste formacije. Skup slabo iskače iz zvjezdane pozadine, rasut je i bez naznake nekakvog zgušnjavanja prema središtu.

Kasnijim proučavanjem atlasa, Cartes du Ciela i snimaka zaključio sam da nisam siguran da li sam vidio nasumičan asterizam ili uistinu pravi skup pa Berkeley 19 ne stavljam na listu viđenih objekata. Nakon fiktivnog pogleda na Berkeley 19 vraćam se na IC 410 i crtam skicu s kojom sam na kraju poprilično zadovoljan. Moram se sjetiti da kada dođe UHC filter opet prođem ovaj dio neba.

 

(Visited 116 times, 1 visits today)