Nakon dugog niza godina maštanja konačno sam zasukao rukave i jednu želju si pretvorio u stvarnost. Napravio sam kartu neba sa svojim promatranjima!

Karti možete pristupiti klikom ovdje.

Naime, tko me ne zna, ja sam po struci trenutno geodetski tehničar, ali u dubini duše sam osoba koja obožava karte. Ja ću se za svakom kartom okrenuti kao što se veći nas okrene za privlačnom nam osobom, to je jednostavno jače od mene. Dodajmo tome da imam karakternu crtu koja obožava prikupljati, bilježiti i opisivati svijet oko sebe. Sve to me dovelo u poziciju da imam mnoštvo opisnih podataka, tj. promatranja nebeskih objekata. Svako od tih promatranja je vezano uz jedan objekt na nebu, a svaki od tih objekata je definiran lokacijom. Sve to čini temelje za uspostaviti jedan GIS tj. NIS (GIS = geografski informacijski sustav, NIS = nebeski informacijski sustav). Inače, napomenuo bih da moja ludost prema prikupljanju podataka se reflektira i na druge aspekte života, ponajviše u sklopu OpenStreetMap-a, gdje sa s cca 5 milijuna promjena daleko najveći doprinositelj u Hrvatskoj.

Da sumiram: za mene je karta vrhunska metoda vizualizacije podataka. Možete samo ovu kartu usporediti sa Excelicom koja je već neko vrijeme dostupna i mislim kako će velikoj većini iskustvo vožnje po karti i klikanje na objekte biti puno draže.

Što sadrži ova karta?

U ovom trenu ona u sebi ima 2312 promatranja 1341 različitog nebeskog objekta. Uključena su sva promatranja od 1.1.2011. i prvih 5 mjeseci promatranja iz 2010. godine. Računam kako ukupno imam oko 3000 promatranja, ali ih još nisam unio sve u bazu. S vremenom ću bazu, a i kartu ažurirati starim, a i novim promatranjima.

Na karti će radi poboljšanja performansi pokazati „grozd“ (klusteri) promatranja. Svaki broj unutar tog grozda označava koliko se promatranja nalazi na tom području. Klikom na pojedini grozd karta će se zoomirati na njegovu lokaciju i razbiti u sve finije grozdove dok ne dođete do pojedinih promatranja ili grozdova promatranja pojedinih objekata. Prelaskom miša preko svake oznake na karti iskočit će prozor sa podacima o promatranju.

Pojedinačno promatranje na karti

U svakom prozoru pojavit će se sljedeći podaci

  • Objekt: ime/oznaka objekta. Koristim pune nazive u bazi pa je tako „M31“ u biti „Messier31“.
  • Vrsta objekta: o kakvom se objektu radi. GX – galaksija, GC – kuglasto jato, OC – otvoreno jato, PNEB – planetarna maglica, NEB – maglica, SNR – ostatak supernove, AST – asterizam
  • Prividna magnituda: prividan sjaj objekta na nebu, što je broj manji to je objekt prividno sjajniji. Objekt prividne magnitude 3 se da vidjeti golim oko, a onaj prividne magnitude 14 dobro oznoji teleskop 30cm promjera.
  • Datum: datum promatranja
  • Lokacija: mjesto promatranja
  • Granična magnituda: mjera tamnoće neba u trenu promatranja. Procjene u rasponu do cca 6.5 su napravljene golim okom, a sve vrijednosti veće od 18.00 sa posebnim uređajem za mjerenje kvalitete neba.
  • Prozirnost: mjera prozirnosti zraka. Nebo može biti tamno, ali vas oko teleskopa može gnjaviti prizemna magla ili neko slično smetalo.
  • Instrument: vrsta teleskopa, povećanje i filter koji je korišten za promatranje
  • Svjetlina: dojam o svjetlini objekta tj. lakoće uočavanja u okularu. Raspon se kreće od: vidljiv golim okom; ekstremno svijetao – veoma lako uočljiv objekt koji dominira u vidnom polju; veoma svijetao – veoma lako uočljiv objekt; svijetao – objekt koji se lako vidi na prvu; taman – objekt koji se može uočiti bez problema s nešto pažnje; veoma tamna – objekt koji se vidi samo skrenutim pogledom; ekstremno taman – objekt kojeg možete pouzdano nazrijeti, ali ne i vidjeti detalje; na rubu vidljivosti – kada nešto detektirate, ali niste sigurni ni kako izgleda
  • Promatranje: Opis promatranog objekta. Ponekad to zna biti i samo oznaka da je objekt pogledan na nekom događaju (npr: PGSP2017 znači da sam objekt pogledao nabrzaka bez opisivanje na Petrova gora Star Party-u 2017.).

Primjer objekta s više promatranja

Kako je nastala karta i koji su budući planovi

Karta je napravljene eksportom podataka iz baze kao CSV, potom su ti podaci učitani u QGIS gdje sam se pozabavio njihovim prostornim prikazom. Najveći problem je bilo odbrati dobru projekciju, u početku sam krenuo s WGS84 (EPS:4326), ali pojavili su se problemi s rasterom (kartom neba) u pozadini. Onda sam se prebacio na jednostavnije Kartezijeve projekcije i u konačnici završio na ekvidistantnoj cilindričnoj projekciji (EPSG:4087). Za pravi, pošten posao trebao sam kutne koordinate s WGS84 pretvoriti u linearne koordinate, ali nisam, tako da zapravo je karta široka 3.6 m i visoka 1.8 metara u koordinatnom sustavu. Svi ovi podaci su nakon pripreme i odabira projekcije koristeći QGIS2Web plugin pripremljeni za objavu na Web-u. Pritom sam otkrio kako eksport podataka dovodi do gubitka dijela podataka, ali na svu sreću podaci su u .json formatu pa je lako „dopuniti“ eksport. Po izvršenju eksporta sam se poigrao malo s bojama, dodao tražilicu i zagnjavio se da dobijem responzivni prikaz. Kao nusprodukt pripreme podataka za kartu ostale su mi linije zviježđa i HIP katalog zvijezda (njih cca 85000) u GeoJSON formatu pa ako kome trebaju neka se javi. Zbog toga što sam friški u svemu ovome karta najbolje izgleda na ekranima rezolucije 2560×1440.

Plan je dopuniti kartu promatranjima, ubaciti barem u odgovarajuća promatranja linkove prema skicama, doraditi simbolizaciju da se na karti vidi koji je objekt koje vrste i riješiti se rasterske pozadine kako bi sve mrvicu brže radilo. Ako netko od čitatelja ima odgovarajuća znanja za implementirati ove mogućnosti ili općenito bolje poznavanje tehnologija da se ovo implementira na finiji način, svakako neka se javi 😊

(Visited 330 times, 1 visits today)