Volim jesen zbog šarenih šuma i sve ranijeg početka noći. Krajem listopada moguće je uloviti početak (astronomske) noći već u 19:30 što otvara mogućnost odlaska na promatranja u sred radnog tjedna. Ne samo da noći kreću ranije, već se i nebeska mehanika posložila na takav način da 4-5 dana nakon uštapa je moguće uloviti par sati astronomskog mraka. Tih par sati je taman ono što vizualcima treba za dozu sreće.

Nije sve tako krasno u jesen. Problem je visoka količina vlage u zraku. Rekao bih da je ova jesen specifična po količini vlage jer se krajem rujna kiša ispadala nenormalno. Na mnogim lokacijama u Hrvatskoj ovo je bio rekordno kišan rujan. Aerodrom Pleso, meni najbliža meteorološka postaja, ulovila je 244 litre kiše po kvadratnom metru u samo dva tjedna. Zbog te velike količine padalina u kratkom periodu sve je vlažno i natopljeno. To se vidi po tome što ne mogu nikako veš osušiti. Šalu na stranu, ima dosta magle.

Pripreme

Ova nedjelja je krenula maglovito, ali se već do cca 11h ta magla raspala u prekrasan sunčan dan. Navečer su najavljivali vedro, ali magla je bila stalna prijetnja. U blizini nemam neku istaknutu kotu do koje mogu doći brzo, a da nudi tamno nebo, tako da sam morao računati na visoku vlagu. Nažalost, većina brda koji su mi lako dostupni su 180 do 250 mnv, nedovoljno da provire iz sloja temperaturne inverzije u kojem se događaju magle, rose, vlage i ostali problemi.

Kako sam znao da me očekuje fajt s vlagom testirao sam adapter s 4 USB porta koji je trebao povlačiti struju iz 12V akumulatora kojim napajam teleskop. Zamislio sam da preko tog adaptera napajam grijač sekundarnog zrcala i okulara. Čak sam iz tog razloga uzeo 22Ah akumulator umjesto dosadašnjih 7Ah. Na svu sreću na vrijeme sam otkrio kako adapter ne radi (vražji AliExpress) tako da sam opet morao koristiti powerbank od 10Ah.

Nakon što sam testirao svu opremu, utovario je u auto, preostalo je odabrati koji komad neba promatrati. Zbog pogodnosti ovog doba godine za promatranja već sam dobro pokrio većinu neba na raspolaganju i ostao mi je dio uz sjeverni nebeski pol, oko Kasiopeje, Cefeja, Perzeja. Kroz ova zviježđa prolazi Mliječna staza što znači da će većina objekata biti razne varijacije otvorenih jata zvijezda s ponekom maglicom. Otvorena jata, posebice one opskurne mimo svetog trojstva (M+NGC+IC kataloga) je teško prepoznati u okularu i zbog toga ih ne volim pretjerano. Naime, često su ta manje poznata otvorena jata prepoznati kao objekti na temelju spektroskopskih ili astrometrijskih svojstava, a opet su ucrtani u atlas koji koristim kao referentan za pregled neba. Ja u okularu ne vidim spektre zvijezda, a ni podatke o prividnom kretanju tako da se moram pouzdati u vizualnu identifikaciju i procijeniti da li mi nešto uopće liči na skup.

Naoružan opremom, planom, strujom krenuo sam put Čremušnice. Išao sam drugom rutom, novoasfaltiranom cestom preko Gornje Bučice i Desnog Degoja. Ovim putem dođem cca 15tak minuta ranije tako da sam opet ispod sat vremena vožnje. Iz Velike Gorice krenuo sam u 18:20 te sam već u 19:10 bio na livadi i postavljao teleskop.

Promatranje

Osjetilo se kako u zraku ima puno vlage, a i prozirnost nije bila baš nešto. SQM je mjerio u 19:45 oko 21.05, kasnije oko 21:30 se to popravilo na 21.15, da bi pred kraj promatranja magla počela prijetiti i smanjila očitanje na 21.05 mpas. Temperatura se tokom promatranja kretala od 16°C na početku večeri do 13°C pred kraj, ugodno, ali zbog visoke vlage osjet hladnoće je bio veći. Moram primijetiti da je još uvijek dovoljno toplo za komarce jer me jedan uporno seksualno zlostavljao (u zdrav mozak) kroz cijelo promatranje. Kad god sam mahnuo rukom da ga ubijem uspio sam samo sebe lupiti, a on bi odzujao i vratio se koju minutu kasnije.

Osnovni podaci

Broj promatranja 2022-10
Datum 16.10.2022.
Vrijeme 19:50 – 22:05
Lokacija Čremušnica
Temperatura 14°C
Vlažnost visoka
Prozirnost prosječna
Granična magnituda 21.15
Seeing
Instrument SkyWatcher 300/1500 GoTo “Tristač II”

Sektor neba od RA 00h 00m DEC +50°00′ do RA 01h 00m DEC +60°00′

Kao što sam najavio, krenuo sam s Kasiopejom.

Sljedeći objekt na redu bio je IC11. Kada sam ukucao IC11 u kontroler, teleskop me odveo do lokacije maglice. Vidio sam neke tri zvijezde sa sumnjivom „refleksijom“ oko njih. Kada sam prešao na manje povećanje, otkrio sam ogromnu, tamnu maglicu ispod zvijezda. Maglica me podsjetila na NGC 281, Pacman.

Krećem od IC 5366, u atlasu je označena kao maglica

IC 5366, n/a, m=n/a, Cas

143x HYP: Ništa ne vidim.

143x HYP UHC: Ništa ne vidim i dalje.

100x UWAN UHC: Ništa od objekta. Ono što mi upada u oči je prsten od tucet zvijezda poslaganih u prsten koji se doima kao utopljen u ekstremno tamnu maglicu. Promjer tog prstena je oko 5 luč. minuta i nalazi se oko 15′ iznad sjajne zvijezde koja dominira donjim lijevim kutom okulara.

Kasnije istraživanje je otkrilo kako ovaj objekt ne postoji. Proučavanje DSS snimaka otkrilo je da u prstenu zvijezda koji sam uočio postoji još tamnijih zvijezda koje su možda ostavile dojam maglice.

Stock 19, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Nakupina od 6 sjajnijih zvijezda koja se lako uočava u okularu. Promjera oko 1.5 minuta.

Sljedeći objekt je zanimljiva priča. U atlasu je na približnoj poziciji od 00h 20m +56° 30′ smješten IC 11, maglica. Kada sam ukucao IC 11 u Synscan kontroler, on me odveo na poziciju 00h 56m +56° 30′. Kasnije, kada sam ukucao u Synscan IC 1590, kontroler je teleskop odvukao na istu poziciju. Shvatio sam da imam grešku, prvo sam mislio da je do zabune došlo u Synscanu, ali kasnije sam otkrio da zapravo na lokaciji IC 11 u atlasu ne postoji ništa. IC 11 je dio IC 1590, koji je pak dio NGC 281, maglice Pacman.

NGC 281, NEB, m=n/a, Cas i IC 1590, OC, m=7.4, Cas

143x HYP: Sjajna zvijezda i zvijezda desno od nje pokazuju „atmosferu“. Atmosfere izgledaju kao refleksija u okularu, koja se najlakše vidi skrenutim pogledom. Ostale zvijezde ne pokazuju takvu atmosferu.

143x HYP UHC: S UHC filterom i treća zvijezda u nizu ima „atmosferu“. Ne mogu reći da se maglica s filterom lakše vidi, ali definitivno je dojam da tu negdje postoji. Idem provjeriti na manjem povećanju.

100x UWAN UHC: Dakle, koji pogodak. Umjesto tri zvijezde s mogućom atmosferom, maglica se nalazi ispod njih. Velika, tamna maglica u obliku puževe kučice, kao spirala koja se zatvara u središnje jato od desetak zvijezda (IC 1590). Jatom dominira središnja trostruka zvijezda i lijevo odmah do nje je jedna dvostruka zvijezda. Promjer maglice je oko 12 lučnih minuta. Nakon kraćeg promišljanja odlučujem je skicirati.

Provjera je otkrila da na lokaciji ove tri zvijezde za koje sam mislio da je IC 11 uistinu postoji veoma slaba maglica na DSS snimkama u crvenom kanalu i na fotki koju je snimio Ivan Bosnar. Konačni kuršlus s identifikacijama sam razriješio sa sljedećim zaključcima:

  • IC 11 je NGC 281, tj. maglica Pacman
  • IC 1590 je zvjezdano jato u sredini maglice

Nakon skiciranja IC 11/IC 1590/NGC 281 ili čega već, prelazim dalje.

Stock 21, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Nakupina od 15 tamnijih zvijezda s malog razlikom u sjaju u zmijolikoj formaciji. Nakupina se dobro ističe.

IC 10, GX Ibm, m=8.5, Cas

143x HYP: Ovalna, veoma tamna maglica bez detalja. Gotovo izgubljena u sjaju zvijezda Mliječnog puta. Blizu zvijezde TV Cas.

King 2, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Nakupina od tuceta tamnih zvijezda identičnog sjaja. Umjereno dobro iskače iz pozadine Mliječnog puta. Među zvijezdama kao da postoji maglica.

Sa skupom King 2 završavam sektor.

Sektor neba od RA 00h 00m DEC +60°00′ do RA 00h 30m DEC +65°00′

Berkeley 1, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Slabo izražena grupa od 15 zvijezda sličnog sjaja u pravokutnoj formaciji. Središtem formacije dominira jedna zvijezda koji svojem sjajem veoma odskače od ostatka zvijezda u skupu. Promjer skupa je oko 3 lučne minute.

Berkeley 58, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Dobro izdvojeno, gusto jato veoma tamnih zvijezda unificiranog sjaja. Promjer jata je oko 3 lučne minute.

Czernik 1, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Ne vidim ništa što bi ličilo na skup. Ne bilježim ga kao viđen objekt.

King 13, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Dvije zvijezde utopljene u nizu okolnih zvijezda. Ono što ih izdvaja je što su okupane u nekom obliku maglice. Iz zafrkancije bacam na 468x da provjerim kriju li se tu neke nerazlučene zvijezde.

468x PL: Vidim u maglici tri četiri tamnije zvijezde koje bi mogle ostavljati dojam maglice na manjem povećanju.

Berkeley 60, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Vidim formaciju zvijezda, rasutu, koja uopće ne liči na jato. Gore desno od nje je magličasta formacija od 7 zvijezda, a ispod kraj sjajnije zvijezda dva paralelne niza od po 4-5 zvijezda.

Mayer 1, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Nakupina od 18 zvijezda manjeg raspona u sjaju raspodijeljene u četiri dobro istaknute podgrupice zvijezda. Sve četiri podgrupe smjestile su se radijalno oko jedne veoma sjajne zvijezde. Gledano u okularu prva podgrupa je na 11h od sjajnije zvijezde, druga na 1h, treća na 3h i četvrtka na 4h.

21:35:00 +/- 2 sekunde oko ovog trena nešto je bljesnulo na nebu. Kako je iznad mene koridor zrakoplova ne znam da li se radilo o nekom signalnom svjetlu ili meteoru. Hrvatska meteorska mreža kaže da nije bilo meteora u to doba.

NGC 103, OC, m=9.8, Cas

143x HYP: Dobro izdvojena, gusta nakupina tamnih zvijezda koje se ne mogu prebrojati. Formacija zvijezda ima oblik sidra s lukom okrenutim na desno. Promjer skupa je oko 2 luč. minute.

NGC 129, OC, m=6.5, Cas

143x HYP: Velika, dobro izražena masa od preko 60 zvijezda manjeg raspona u sjaju. Cijelo jato je ovalnog oblika s maksimalnom dimenzijom od oko 5 luč. minuta.

Berkeley 2, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Ništa ne vidim.

NGC 189, OC, m=9.07, Cas

143x HYP: Nakupina od približno 30 zvijezda sličnog sjaja. Jato je lako uočljivo, ima oblik slova „T“, a po dužoj strani proteže se oko 4 luč. minute.

Czernik 2, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Slabije uočljiva nakupina od 15tak zvijezda manjeg sjaja. Grupacija je promjera oko 3 luč. minute, a sve zvijezde u njoj su sličnog sjaja.

NGC 136, OC, m=11.5, Cas

143x HYP: Malen, lako uočljiv gust oblak veoma tamnih zvijezda. Promjera oko 2 luč. minute.

King 15, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Teže uočljiv oblak tamnih zvijezda kraj jedne sjajnije zvijezde. Promjera oko 1 luč. minute.

Stock 20, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Nakupina od približno 10 zvijezda na malom prostoru, stisnute uz jednu zvijezde većeg sjaja.

King 1, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Magličast oblak, taman, granuliran i pun nerazlučenih zvijezda. Skrenutim pogledom daju se nazrijeti pojedine zvjezdice.

Stock 18, OC, m=n/a, Cas i Sh2-170, NEB, m=n/a, Cas

143x HYP: Nakupina od 10 zvijezda koja baš ni ne izgleda kao skup. Zvijezde nisu jednoliko sjaj već su unutar raspona sjaja. Oko najsjajnijih zvijezda da se uočiti nekakva maglica.

143x HYP UHC: Kada stavim UHC filter pouzdano se da uočiti slabašna maglica oko najsjajnijih zvijezda.

Sa skupom Stock 18 i popratnom maglicom Sh2-170 završavam promatranje. Taman sam pred kraj nategnuo promatranje da zatvorim sektor jer već je sve vlažno i podnožju brda već se vidi magla. Pakiram se i vozim doma.

Zaključak

Običan život je dosadan. Ne znam da me niti jedan hobi ne ostavi tako „opijenim“ dan nakon. Kao da sutradan proživljavam postpromatrački mamurluk. Imao sam odličnih vožnji na biciklu, prekrasnih planiranja, druženja, ali dan nakon dobre noći za teleskopom sam slučaj za psihijatriju.

Jedva sam čekao da napišem što sam sve vidio, uvedem to u svoju bazu, osvježim kartu i precrtam skicu. Taj poriv je toliko jak da sam više puta pomislio na poslu „Idem kući to natipkati“ i svjesno se moram natjerati disciplini. Ako je nešto moj poziv, onda je to biti za teleskopom. Šteta što nema kruha u tome.

I na kraju, običan život je dosadan. Sva sreća da imamo astronomiju.

(Visited 45 times, 1 visits today)