Prvo svjetlo s Yammatom

Što mi se sve dogodilo u životu od zadnjeg promatranja… pa to nisu istine.

Prije 10 dana, kada sam se borio s oblacima da vidim nesretni i precijenjeni „zeleni komet“, stvari su bile puno jednostavnije. Bio sam na uhodanom, sigurnom poslu, s karijerom u blago uzlaznom trendu. Večeras je priča bitno drugačija. Dobio sam ponudu za posao koji je po mojim mjerilima „once in a lifetime“ prilika, a kakva se rijetko pruža bedacima poput mene. Radim veliki iskorak (na bolje), mijenjam sigurno za neizvjesno, ali si istovremeno otvaram mnoga vrata i buduće prilike. Iz tog razloga cijeli tjedan „titram“, spavam slabije, ali i smješkam se od sreće zbog prilike koja mi je pružena. Inače, kada kažem „bedak“, ne doživljavam se kao nesposobnu ili neobrazovanu osobu, već je to aludiranje na činjenicu kako sam formalno i dalje „geodetski tehničar srednje stručne spreme“, kojem se posrećilo da zapuca iznad svoje kategorije. Kroz koji mjesec nadam se završiti fakultet, a time ću se riješiti te „ljage“ zvana srednja stručna sprema. Nažalost, stručna sprema nije mjerilo znanja i sposobnosti, ali u našem društvu je „imanje papira“ često jedino mjerilo vrjednovanja pojedinca.

Morao sam vas zadaviti svojom srećom u uvodu, šteta da ostane nezabilježena. Tekst će se u nastavku prebaciti s filozofije na praktičnu astronomiju. Postoje neka pitanja na koja moram odgovoriti: Zašto Yammat? Kakvo prvo svjetlo?

Yammat

Ponukan dobrim vijestima počastio sam se prvi namjenskim pomoćnim teleskopom u svojoj 20 godina dugoj karijeri promatračke astronomije. Kupio sam refraktor akromat promjera 102mm s 500 mm fokusa. Kako se karakteristike takvog teleskopa skraćeno pišu „102/500“ i čitaju „stodva petsto“ od tud i ime teleskopa – Yammat. Naime, Yammat je naslušanija radio postaja u mom autu i svira na 102.5 (stodva-pet) MHz. Ako slučajno ikad ovo pročitaju, pozdrav Biliću i Matanu.

Yammat je zamišljen kao mali instrument za kratke i brze poglede, koji bi uvijek spreman čekao priliku za promatranje u stanu ili autu. Sada kada idem na promatranje neizbježno gubim 30-45 min da bih otišao do svojih i prikupio svu opremu. Ponekad je 45 min jednostavno sve što imam na raspolaganju i iz tog razloga odlučio sam imati teleskop koje će biti tu, pri ruci kad zatreba. Osim toga, 300/1500 ne može ponuditi tako široka vidna polja kao Yammat. Kada u budućnosti nabavim 2“ dijagonal, moći s na teleskopu postići vidno polje od skoro 4°. To je dovoljno da strpam cijelu Andromedu i sve što pripada oko nje. Naravno, ovako široko vidno polje otvara i nove prilike za skiciranje. Trenutno Yammat nosi šrot fotostalak, ali uskoro se nadam pribaviti rabljenu EQ3 montažu, koja će biti više nego dovoljna da nosi ovog mališana.

Mali SkyWatcher 102/500 refraktor zvan “Yammat”. Čudno je imati mali teleskop.

Promatranje

Podaci o promatranju

Prvi test Yammata

Zadnjih dana je neobično vedro, ali i hladno. Kad kažem neobično vedro, praktično od 18.12. nije bilo poštene vedre noći, skoro 6 tjedana. Ako se i razvedrilo, pun Mjesec je bio tu kao smetnja. Večeras je priča drugačija, lagano mutno i vedro nebo, a Mjeseca nema do 21:10. Zgrabio sam brzo Yammata s popratnom opremom i otišao do svojih po stalak. Mislio sam iz Novog Čiča promatrati, ali sam otkrio da mi je u stanu na fotoaparatu ostala prišarafljena pločica od stativa. Ništa, natrag u Veliku Goricu po pločicu, a kako sam se već vratio, zaputio sam se prema Bukovčaku, di sam prije Mars gledao, kako bih testirao teleskop.

Promatranje

Montirao sam teleskop na stalak i otkrio kako klizi stalno, tj. ne drži visinu nad horizontom. OK, bit će gnjavaže. Ipak, ugodno iznenađenje je kada teleskop postavite u 5 minuta sa svime. Kao prvu metu naciljao sam Sirius, kako bih pogledao kolika je kromatska aberacija i podesio finder. Ubacio sam 17mm Hyperion za 29x povećanje i naciljao na zvijezdu. Sama kromatska nije bila problematična, vidjela se, ali nije bila dosadna i smetala previše. Ako je 29x dobro na Siriusu, bit će i na ostatku neba.

Sljedeći objekt je bila Orionova maglica sa susjedama.

Messier 42, NEB, m=4.0, Ori

29x HYP: Veoma sjajna maglica, proteže se oko 25 x 10 lučnih minuta u vidnom polju. Vidi se kako je Huygensova regija oko Trapeza sjajnija, ali nema onih finih detalja u vidu „mramorne teksture“ maglice koji se inače vide u većim teleskopima. Na ovako malo povećanju uočava, iako uz poteškoće, sve četiri zvijezde Trapeza. Vjerujem da će pod tamnijim nebom pogled biti puno bolji.

Messier 43, NEB, m=9.0, Ori

29x HYP: Tamna, vidi se kao „atmosfera“ oko zvijezde NU Ori.

NGC 1973, NEB, m=n/a, Ori

NGC 1975, NEB, m=n/a, Ori

29x HYP: Obje maglice se vide kao veoma tamna koprena koja se pruža među zvijezdama.

C/2022 E3, komet, m~6.0, Tau

29x HYP: Veoma sjajan komet, malo tamniji od M42, ali lako uočljiv. Vidim centralnu kondenzaciju koja ovako na povećanju od 29x izgleda dosta sitna. Samoj ovalnoj glavi kometa procijenio bih dimenzije na oko 10 x 8 luč. minuta.

Kada sam promatrao komet pojavio se auto iz kojeg je gospodin upitao „Mogu li vam se pridružiti?“. Rekoh da može, ionako nije moja livada. G. Siniša voli fotkati noćne pejsaže, vidio je mene kako snimam nešto pa se odlučio pridružiti. Ostao je na terenu nakon mene.

Messier 45, OC, m=1.2, Tau

29x HYP: Skup je stao u cijelo vidno polje, ali je povećanje toliko veliko da se efekt „skupa“ čak niti ne osjeti koliko bi čovjek očekivao. Oko sjajnijih zvijezda vidim slabašne atmosfere, ali vjerojatno se radi o rasipanju svjetla, a ne o maglicama.

Za kraj da se pomučim, odlučio sam potražiti malo izazovniji objekt.

NGC 2024, NEB, m=n/a, Ori

29x HYP: Ekstremno tamna fleka koju sam uspio uočiti samo zato jer sam znao gdje treba gledati.

Zaključak

Yammat je zgodan teleskop, stvarno se brzo postavlja, a kromatska aberacija nije tako odvratna kako sam se bojao. Mogao bih čak reći da je jedva uočavam. Doduše, promatrao sam samo na 29x, možda će se veća povećanja pokazati problematičnija. Prvo iskustvo je pozitivno i za sada Yammat puno obećava.

Ja sad dalje čekam da prognoza nešto obeća kako bih opet bio u prilici baciti pogled na nebo.