Razvedrilo se i to na lijep način. Što mislim kada kažem „na lijep način?“ Na rubovima Panonske nizine razvedravanje znači anticiklona, tj. temperaturna inverzija u zimsko doba. Ona sa sobom donosi maglu, vlagu i nakupljanje aerosola od zagađenja, a sve to ima loš efekt na prozirnost. Danas se poklopilo razvedravanje popraćeno blagim sjevercem, što je osiguralo „provjetravanje“ vlage i aerosola, a to je znak da će nebo biti dobro.

Pripreme

Brzo sam prikupio stvari kod svojih, utovario teleskope (primijetite množinu), odjurio doma, skuhao večeru i zapalio prema Jošavici. Vagao sam između Čremušnice i Jošavice, ali nekako je prevagnula veća nadmorska visina koju potonja nudi, a mene je uvijek strah vlage i magle. Krenuo sam na put u 17:34 i mjerio vrijeme puta, na brdu sam bio 55 minuta kasnije, bez neke sulude vožnje. Vremenski je to +/- 5 min u odnosu na Čremušnicu, a cesta je ipak pristojnija. Nakon prvog promatranja na Jošavici odlučio sam se pomaknuti 200-300 m dalje, kako bih imao otvoreniji pogled i izbjegao boravak u rupi u kojoj se nakon kiše nakuplja voda. Taj pomak se pokazao kao pun pogodak jer je nebo bilo otvorenije, doslovno od azimuta 160° (jugoistok) do približno 300° (sjeverozapad) je horizont čist ili je zaklonjen tek par stupnjeva. Iznenadila me samo kupola svjetlosnog onečišćenja u smjeru 160°, kasnije sam otkrio da to smetaju 20 km udaljene Hrvatska Kostajnica i Kostajnica.

Postavljanje

Postavljanje teleskopa je prošlo brzo, malo se zezao s kolimacijom istog i potom se prebacio u noćni rad. Naime, radeći predavanje o vizualnoj astronomiji podsjetio sam se koliko je važno izbjegavati bilo kakav oblik svjetla. Za prilagodbu na mrak treba 30-45 min i bilo kakva pojava svjetla kojeg nije crveno prekida taj proces. Kako sam teleskop postavio oko 18:45, odmah sam se prebacio na to prilagođavanje da kad krene promatranje oči budu „naštimane“.

Kako sam se bavio opremom i prilagođavao na mrak, tako sam postao svjestan kako na zapadu se vidi diskretan konus zodijačke svjetlosti. Onda sam uočio i neko jarko, nepomično svjetlo tik iznad horizonta. Gledao sam ga i gledao, ali se nije micalo. Pomislio sam da je zrakoplov u slijetanju, ali nije blinkao. Onda sam pomislio da je supernova, ali WhatApp grupe nisu vrištale od poruka. Na kraju sam odlučio pokvariti desno oko na tom svjetlu i pogledao sam kroz finder to svjetlo – a ono nije NLO, nije kineski balon, a niti supernova – bila je to Venera! Ono što sam mislio da je Venera bio je Jupiter. Istovremeno blamaža za staru iskusnjaru poput mene, a s druge strane znak da prilagodba na mrak se isplati.

Već je bilo 19:15, nestali su zadnji tragovi sumraka na zapadu i vrijeme je bilo za promatranje. SQM je u početku mjerio 21.25 mpas, otprilike 0.05 bolje nego na Čremušnici. Mala razlika, ali se osjeti. Kasnije su tokom noći mjerenja došla do 21.30 mpas, što je već solidno. Prozirnost je bila odlična jer pozadina neba je bila tamna i inače slabašan Mliječni put se jasno vidio. Unatoč dobrom nebu, dobroj prozirnosti, komet C/2022 E3 nisam uspio vidjeti golim okom. Zato je tu teleskop…

Promatranje

Podaci o promatranju

Broj promatranja 2023-03
Datum 13.02.2023.
Vrijeme 19:15 – 21:15
Lokacija Jošavica
Temperatura -1°C
Vlažnost niska
Prozirnost vrlo dobra
Granična magnituda 21.30 mpas
Seeing dobar
Instrument SkyWatcher 300/1500 GoTo “Tristač II”

Za početak – komet

Za početak večeri sam pogledao komet C/2022 E3. Ovo mi je treće promatranje istog kometa, nešto neobično za moj stil bavljenja astronomijom. Probao sam komet kroz večer vidjeti golim okom vidjeti, ali bez uspjeha. Kako je komet bio lijep prizor u okularu, prizor sam zabilježio na papiru.

C/2022 E3, komet, m=6.5

100x UW: Veoma sjajna komet u teleskopu. Kometa kometa je ovalna i u središtu sadrži prečkicu svjetla – jezgru kometa. Same dimenzije kome procijenio sam na 6 x 3 luč. minute. Iz ovalne kome se pruža red s mogućim procjepom na lijevoj polovici. Rep se širi u obliku konusa od kome i pruža se oko 15 luč. minuta.

Skica komet C/2022 E3

Skica komet C/2022 E3. U repu je bilo neko račvanje na njegovoj lijevo polovici.

Nakon kometa odlučio sam se prebaciti na sektor neba na jugu Oriona.

Sektor neba od RA 05h 00m DEC -15°00′ do RA 06h 00m DEC +00°00′

NGC 1721, GX SB, m=13, Eri

143x HYP: Vidim tri mrljice u okularu. Lijeva mrljica je NGC 1721. Radi se o sitnoj, veoma tamnoj i blago ovalnoj mrljici. Prema sredini je blago svjetlija. Moguće je kako na 4h od NGC 1721 se krije jedna još tamnija mrljica. Kasnija provjera u CdC nije ništa otkrila.

NGC 1725, GX S0, m=13, Eri

143x HYP: Srednja od tri mrljice. Veća je od NGC 1721, ali tamnija i jednoliko površinskog sjaja. Njeni rubovi su nejasni i ne mogu reći gdje točno počinje mrljica, a prestaje pozadine neba.

NGC 1728, GX Sa, m=13, Eri

143x HYP: Desna od tri mrljice. Veoma je tamna, a svojim sjajem je u sredini, između NGC 1721 i NGC 1725. Mrljica je malena, blago ovalna i svjetlija prema središtu.

NGC 1723, GX SB, m=12.47(b), Eri

143x HYP: Tamna, ovalna mrljica, blago svjetlija prema sredini. U okularu je horizontalno položena. Nalazi se blizu trojca NGC 1721/1725/1728.

NGC 1784, GX SB, m=11.68, Lep

143x HYP: Tamna, blago ovalna mrljica. Prema sredini je blago svjetlija. Promjera oko 1 luč. minute.

NGC 1843, GX SAB, m=12.80(b), Ori

143x HYP: Tamna, malena, okrugla mrljica bez detalja.

NGC 1888, GX SB, m=11.91, Lep

143x HYP: Tamna, trokraka mrlja koja je blago svjetlija u sredini.

Kasnije provjera DSS fotografija otkrila je kako je jedan od „krakova“ u biti zvijezda m=15.7 koja dira galaksiju.

IC 418, PNEB, m=9.6, Lep

143x HYP: Sjajan, sitan i blago ovalni disk. Povremeno mi se ukazuje zvijezda u sredini diska.

468x PL: Veoma sjajan ovalni disk, okrugao i jednoliko površinskog sjaja. Središnja zvijezda je sada jasno vidljiva, ali je prigušena sjajem maglice.

NGC 1726, GX Sa, m=11.66, Eri

143x HYP: Vidim u okularu dvije mrlje. Donja mrlja je NGC 1726. Tamna mrljica sa malenim, zgusnutim središtem koje je bitno sjajnije od ostatka galaksije.

NGC 1720, GX SB, m=13, Eri

143x HYP: Vidim u okularu dvije mrlje. Gornja mrlja je NGC 1720. Veoma tamna mrlja, malena, duguljasto ovalna i bez detalja.

NGC 1752, GX SB, m=12.39, Eri

143x HYP: Veoma tamna, duguljasta i ovalna mrlja. Malena je, ali ne odveć. Bez drugih detalja.

NGC 1779, GX SAB, m=12.09, Eri

143x HYP: Tamna, sitna mrljica koja je blago ovalna. Središte je blago svjetlije od ostatka galaksije.

NGC 1788, GX SAB, m=12.09, Eri

143x HYP: Tamna, sitna mrljica koja je blago ovalna. Središte je blago svjetlije od ostatka galaksije.

NGC 1924, GX SB, m=12.52, Eri

143x HYP: Tamna, ovalna mrlja jednolikog površinskog sjaja. Bez drugih detalja.

NGC 1954, GX SB, m=11.81, Eri

143x HYP: Veoma tamna, nejasna mrlja. Skrivena je iza zvjezdice.

Naknadnom provjerim nisam siguran da zvjezdica iza koje se galaksija skriva uopće postoji. Mislim kako je to veoma sjajna, izražena jezgra galaksije.

NGC 1797, GX SB, m=11.81, Eri

143x HYP: Ekstremno tamna fleka, jedva uočljiva. Nejasnog je oblika.

NGC 1999, NEB, m=n/a, Ori

143x HYP: Ovalna, sjajna “atmosfera” oko zvijezde. Prema rubu atmosferi naglo pada sjaj. Pažljivo promatranje otkriva tamne pruge lijevo od zvijezde.

468x SPL: Tamne pruge lijevo od zvijezde se sada jasno vide.

Prizor tamnih pruga me toliko zainteresirao da sam odlučio skicirati objekt na 300x. Skicu sam dodatno „pojačao“ detaljima sa 468x.

Orionova maglica je rasturala kako je bila sjajna. Ne mogu se načuditi koliko detalja ima u njoj. Večeras ona nije bila tema promatranja već sam gledao „zaboravljene“ objekte u njenoj neposrednoj blizini.

Messier 42, NEB, m=4.2, Ori

300x SPL: Fantastična količina detalja u sjajnoj zoni oko Trapeza, tzv. Huygensova regija. Zvijezde trapeza izgledale se kao na dnu kovitlaca oblaka ili kao da gledam u grotlo neke zvijeri. Ono što me večeras oduševilo je što vidim 6 zvijezda u Trapezu, nešto što ne pamtim da mi je dosad pošlo za rukom.

Poučen lijepim pogledom na Orionovu maglicu odlučio sam skicirati maglicu NGC 1973/75, koja se smjestila malo sjevernije od već spomenute Orionove maglice.

Nakon skiciranja NGC 1973/75 već sam bio umoran i promrzao. Sat je pokazivao 21:15 i bilo je vrijeme za povratak kući. Ipak je utorak radni dan. Samim promatranjem sam veoma zadovoljan! Nisam riješio cijeli sektor, već mi je ostao dio RA 05h 30m DEC -05° 00′ do RA 06h 00m DEC +00° 00′.

Zaključak

Retrospektivno gledajući, veoma sam zadovoljan promatranjem. Jošavica se pokazala kao top lokacija. Koji kilometar je dalje od Čremušnice, ali vožnja vremenski traje identično tako da ne predstavlja veliku promjenu. Nebo je od juga do sjeverozapada vrhunsko, a veća nadmorska visina osigurava bolju prozirnost, tj. veću zaštitu od magle iz dolina.

 

(Visited 73 times, 1 visits today)