Promatranje 2023-03-21 (Jošavica)

Nakon krasnog Messierovog maratona u Istri, došlo je vrijeme za bavljenje astronomijom na moj način. Scenarij je čitateljima mojih izvještaja već odavno poznat: Vedran sam na brdu, usred nigdjezemske lovi veoma tamne fleke.

Utorak mi je bio zadnji radni dan na poslu pa kući došao malo kasnije i malo smeten. Smetenost je uzrokovala da sam bio sporiji u pripremama i poslovično zaboravan. Kao primjer, pokupio sam teleskop na selu i sjetio se da nemam akumulator. To je zahtijevalo povratak u stan po isti, tako da sam na lokaciju došao oko 19:50, umjesto u željenih 19:00. Onda se pak priprema teleskopa za promatranje (kolimacija) iz nekog razloga otegnula i tek sam u 20:40 bio spreman za promatranje.

Promatranje

Podaci o promatranju

Broj promatranja	2023-06
Datum	21.03.2023.
Vrijeme	20:40 – 23:40
Lokacija	Jošavica
Temperatura	8°C
Vlažnost	niska
Prozirnost	vrlo dobra
Granična magnituda	21.25
Seeing	dobar
Instrument	SkyWatcher 300/1500 Dobson

U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
APMZ – zoom okular APM 7.7-15.4mm (67°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2“ (50.8mm)
UHC – filter Castell UHC 2″ (50.8mm)

Testiranje okulara

Dok sam čekao da se oči naviknu na mrak testirao sam novi okular – APM Zoom 7.7-15.4mm. Tko je čitao vodiče i savjete po Internetu o kupnji okulara, vjerojatno je pročitao da zoom okulare treba izbjegavati. Problem je što su to zastarjeli savjeti, napisani prije 20-30 godina. Optika i tehnologija su napredovali te danas imamo zoom okulare koji su gotovo jednako dobri kao oni s „fiksnim“ fokusom.

Ideja je da ovaj okular zamijeni moj vjerni 10.5mm, tj. 13mm Hyperion i SkyWatcher 7mm planetarni okular. Iz tog razloga sam večeras testirao i isprobao novi okular. Ono što sam primijetio da je da se koma osjeti čim se makne zvijezda iz sredine vidnog polja. Slično ponašanje je pokazao Hyperion i to mi je samo potvrda da moram konačno nabaviti koma korektor. Na osnovu testiranja mogu samo zaključiti kako je ovaj APM Zoom jednako dobar kao „fiksni“ Hyperion uz benefit da se povećanje promijeni u sekundi. Na ovom teleskopu APM Zoom pokriva raspon od 97 do 194x povećanja, tj. izlazne pupile od 3.0 do 1.5 mm, upravo one koje su najkorisnije za promatranje.

Prilikom korištenja okulara postalo mi je prirodno pronaći objekt na najmanje povećanju (97x) i onda uzumirati na željeno povećanje. Najčešće je to povećanje bilo 150x ili 188x, tj. 10 ili 8 mm. Slika bi tada bila kontrastna, a objekti bi bili dovoljno veliki za izučavanje detalja.

Leo Cluster

Prije godinu dana sam nabasao na galaksiju NGC 3842. Tada sam uočio više mrlja oko te galaksije i tek sam kasnije, kada sam „prekucavao“ promatranja u bazu, shvatio da je to središte bogatog jata galaksija. Istraživanje i njuškanje po Internetu otkrilo je kako se radi o Leo Clusteru. Ovo jato galaksija smjestilo se na 370 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, a sastoji se od 500 galaksija, od čega se njih 70 ističe dimenzijama i svjetlinom.

Prije godinu dana sam si obećao kako ću to jato ciljano „napasti“ kako bih što više galaksija ulovio. Večeras se pružila prilika i odlučio sam paralelno promatrati galaksije i raditi skicu jata. Cijelo to njuškanje oduzelo mi je sat i pol.

Rastavljanje Leo Clustera na proste faktore započelo je s NGC 3842, središtem jata, odakle sam se odlučio lagano širi spiralno u krug dok ne pokrijem cijelo jato u konačnici. Koristeći ovu metodu uspio sam uloviti 23 galaksije u prostoru radijusa 0.7° oko NGC 3842. Kako cijelo jato ima oko 2° u promjeru i trebao bih moći vidjeti stotinu galaksija, moje promatranje je bilo djelomično uspješno.

Postavio sam APM Zoom okular na 9mm (167x) i uronio u jato oko 20:55.

NGC 3842, GX E, m=11.82, Leo

167x APMZ: Veoma tamna, malena mrljica, ovalna. Sjajnija u sredini.

NGC 3845, GX S, m=14.03, Leo

167x APMZ: Okrugla flekica, malena, bez detalja. Veoma tamna.

NGC 3844, GX S0, m=13.87, Leo

167x APMZ: Veoma tamna flekica, blago svjetlija u sredini i ovalnog oblika. Dimenzijama slična NGC3842.

UGC 6697, GX Im, m=13.59, Leo

167x APMZ: Ekstremno tamna, ovalna mrljica. Blago joj raste svjetlina prema središtu.

NGC 3841, GX S, m=13.6, Leo

167x APMZ: Ekstremno taman magličasti disk. Malen.

NGC 3837, GX E, m=13.25, Leo

167x APMZ: Moguća mrlja, ali ono, na rubu vidljivosti. Liči na veoma tamnu, zamućenu zvijezdu sa slabom „atmosferom“.

PGC36544, GX S, m=14.15, Leo

167x APMZ: Moguća mrlja, ali ono, na rubu vidljivosti. Liči na veoma tamnu, zamućenu zvijezdu sa slabom „atmosferom“.

NGC 3861, GX SAB, m=12.67, Leo

167x APMZ: Tamna mrljica, ovalna i malena. Sredina se ističe svjetlinom u odnosu na ostatak galaksije.

NGC 3860, GX S, m=13.42, Leo

167x APMZ: Veoma tamna ovalna mrlja, nejasnih rubova.

PGC36525, GX, m=15.44, Leo

167x APMZ: Ekstremno tamna mrlja, bez detalja. Sretan sam da sam je uopće detektirao.

NGC 3873, GX E, m=12.82, Leo

167x APMZ: Tamna mrlja, duguljasta u smjeru 2h, nejasnih rubova sa „čvorićem“ u donjoj polovici. Cijelo vrijeme mi se čini kako se radi o dvostrukoj mrlji što sam na kraju potvrdio skrenutim pogledom.

NGC 3875, GX S0, m=13.82, Leo

167x APMZ: Ekstremno taman čvor (flek svjetla) na kraju mrljice koju čini NGC3873. Vidljiv samo sa skrenutim pogledom.

NGC 3862, GX E, m=12.62, Leo

167x APMZ: Vidim dvije mrlje, veoma tamne. Na prvu ostavljaju dojam kao dvije mutne zvijezde čije se „atmosfere“ diraju. Gornja mrlja je veća i svjetlija u paru.

IC 2955, GX E, m=14.02, Leo

167x APMZ: Vidim dvije mrlje, veoma tamne. Na prvu ostavljaju dojam kao dvije mutne zvijezde čije se „atmosfere“ diraju. Gornja mrlja je veća i svjetlija u paru.

Nakon IC 2955 naletio sam na jednu moguću mrlju, ali kasnija provjera je otkrila da tu nema ničeg. Položaj te moguće fleke je približno RA 11h 46m 36s, DEC +19° 29′ 30“. Postoje neke mrljice na toj lokaciji, ali su daleko van domašaja mog teleskopa. Nastavljam dalje.

PGC 36526, GX, m=15.26, Leo

167x APMZ: Ekstremno tamna, ovalna mrljica.

PGC 36574, GX, m=13.59, Leo

167x APMZ: Veoma tamna, relativno velika i ovalna mrlja. Sredina je blago svjetlija od ostatka mrlje.

PGC 36512, GX, m=13.90, Leo

167x APMZ: Ekstremno tamna ovalna fleka, bez detalja.

PGC 36639, GX, m=14.25, Leo

167x APMZ: Ekstremno tamna mutna zvijezda. Jedva sam je raspoznao od normalnih zvijezda.

Opet uočavam ekstremno tamnu mrlju koju kasnije ne mogu identificirati. Približna lokacije mrljice je RA 11h 45m 20s, DEC +20° 16′ 54“.

PGC 36371, GX S, m=14.12, Leo

167x APMZ: Ekstremno tamna, ovalna mrlja. Relativno je velika.

IC 2951, GX Sa, m=13.55, Leo

167x APMZ: Sitna, ekstremno tamna mrljica vez detalja.

PGC 36349, GX S, m=13.84, Leo

167x APMZ: Ekstremno tamna, malena mrljica, bez detalja.

NGC 3816, GX S0, m=12.50, Leo

167x APMZ: Relativno velika, tamna i okrugla mrlja. Sjaj mrlje raste od ruba prema središtu.

S NGC 3816 u 22:25 završio sam s ovim jatom za večeras. Na jednom malom komadu neba, površinom tek 4-5x većem od diska Mjeseca, potrošio sam sat i po. Uočio sam 22 galaksije, ali me kopka di se krije preostalih 80. Svakako ću morati ovo jato ponovno posjetiti.

Nakon jata nastavljam dalje po svojim „sektorima“.

Sektor neba od RA 11h 00m DEC -5°00′ do RA 12h 00m DEC +05°00′

NGC 3521, GX SAB, m=9.02, Leo

97x APMZ: Veoma sjajna, velika ovalna mrlja. Vidi se na prvu u okularu. Ima sitnu, izraženu jezgru koja svojom svjetlinom odskače od ostatka galaksije. Jezgra je gotovo zvjezdolika. S lijeve strane kao da je mrlja odrezana tamnom prugom.

150x APMZ: Veoma sjajna, dimenzija oko 3 x 0.7 luč. minuta. Efekt tamne pruge tj. naglo pada sjaja s lijeve strane je i dalje prisutan. S desne strane mrlja polagano blijedi u tminu, u skladu s očekivanjima.

195x APMZ: Na najvećem povećanju gotovo pa sam siguran da se s lijeve strane krije nejasna pruga svjetla.

Moram priznati kako ovo skakanje s povećanjima na zoom okularu je baš praktično.

UGC 6510, GX SAB, m=12.48, Leo

97x APMZ: Veoma tamna, nejasna fleka.

150x APMZ: Veoma tamna, fleka s nejasnim rubovima. Približno ovalna.

Opet jato galaksija, doduše ovo nije pravo jato već grupacija pod imenom Wildov Trojac.

PGC 37333, GX SBb, m=13.61, Leo

150x APMZ: Malen magličasti disk s nejasnim rubovima, veoma taman.

195x APMZ: Veće povećanje ne otkriva dodatne detalje. Fleka u smjeru 10h cca 2 luč. minute dalje (PGC 36723).

PGC 37323, GX SAB, m=14.1, Leo

195x APMZ: Malena flekica na rubu vidljivosti.

NGC 3979, GX SB0, m=13.88, Leo

97x APMZ: Veoma tamna fleka nalik na mutnu zvijezdu.

150x APMZ: Veoma tamna, malena mrljica. Sredina svjetlija od ostatka galaksije. Ne pokazuje dodatne detalje.

S NGC 3979 završavam ovaj sektor.

Sektor neba od RA 11h 00m DEC +20°00′ do RA 12h 00m DEC +25°00′

NGC 3646, GX ring, m=11.13, Leo

97x APMZ: Tamna, relativno velika ovalna mrlja. Površinska tekstura mrlje mi se čini granulirana, što je neobično za galaksiju.

167x APMZ: Tamna, velika mrlja, ima istaknuto sjajno središte koje nije u geometrijskom centru, već je odmaknuto u desno. Tekstura galaksije je i dalje nejasna, puna komešanja, kao da je granulirana.

Opet grupacija galaksija pod imenom Copeland’s Septet (Copelandova Sedmorka). Već na 97x se vidjelo kako u vidnom polju ima više mrlja.

NGC 3753, GX Sab, m=13.56, Leo

97x APMZ: Vidim više nejasnih mrlja u vidnom polju. Zapravo, cijelo vidno polje je “musavo”. NGC 3753 se vidi najjasnije.

150x APMZ: Ekstremno tamna, nejasna mrlja, blago ovalna. Bez drugih detalja.

NGC 3746, GX SB, m=14.15, Leo

150x APMZ: Flek na rubu vidljivosti, bez detalja.

Još sam pokušao uloviti galaksiju UGC 6887 (PGC 37406), ali nisam ništa jasno vidio. Učinilo mi se da vidim neku fleku prošaranu zvijezdama, ali ne mogu reći da sam nešto konkretno vidio.

S neuspješnim pokušajem s UGC 6887 završio sam ovaj sektor.

Skiciranje za kraj

Za kraj sam bacio pogled na NGC 4565, veliku spiralnu galaksiju koja nam je okrenuta bridom. Prizor u okularu je bio toliko dobar da sam ga morao skicirati.

NGC 4565, GX SAb, m=9.58, Leo

167x APMZ: Skiciranje galaksije. Velika, sjajna galaksija, na 9mm protegnula se preko 2/3 vidnog polja, tj. oko 15 luč. minuta. Istovremeno je veoma uska, te je tek oko sjajnog središta širine možda 2 luč. minute. Središnjom četvrtinom galaksije se pruža tamna pruga koja dijeli galaksiju popola. Dio galaksije iznad (lijevo) od pruge je sjajniji, posebice središnji dio. Središnji dio je znatno sjajniji od ostatka galaksije, a u njegovom centru, uz samu tamnu prugu, nalazi se sitno i izrazito sjajna jezgra. Ispod (desno) pruge je središnje zadebljanje prisutno, ali je znatno tamnije i nema specifičnih detalja. Na donjem kraju galaksije, nakon što tamna pruga iščezne, kao da se gornja polovica galaksije „prelijeva“ na donju polovicu. Sličan efekt nisam uočio na gornjem kraju galaksije.

Sa skiciranjem NGC 4565 u 23:40 završio sam ovo intenzivno i uspješno promatranje.