2023-08-11: Hotnja

Nakon dugog čekanja došle su popravljene štange za teleskop. Brzo sam ih testirao u srijedu fokusirajući sliku na oblake, tj. koliko se moglo dobiti oštru sliku ruba oblaka i zaključio da je to to. Definitivno su bolje nego prošle.

Na prošlom sastanku ADI-ja pozvao sam članstvo da dođu baciti pogled kroz BAT. Datum događaja je odlučeno da bude 11.8., taman prva večer godišnjeg odmora. Odazvao se samo Filip. Da ne budemo sami cimnuo sam još neke ljude pa su se na kraju odazvali Nikolina, Igor, Marko, Tomislav i već spomenuti Filip. Tjedan na poslu je bio kaotičan i doza astronomije mi je bila nužna kao lijek.

Promatranje

Podaci o promatranju

U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
APMZ – zoom okular APM 7.7-15.4mm (67°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2“ (50.8mm)
UHC – filter Castell UHC 2″ (50.8mm)

Guštanje u nebu

Skupili smo se u Velikoj Gorici, kog Lidla (jer sve velike avanture kreću od Lidla) i zaputili se prema Hotnji. 35 minuta kasnije bili smo na livadi na rubu sela. Postavio sam teleskop, kolimirao i bacio pogled kroz njega prvi. Morao sam se uvjeriti da daje oštru sliku. I davao je! S olakšanjem sam rekao društvu da možemo krenuti.

Prvi na listi je bio M13. Ubacio sam za početak 15mm UWAN okular za laganih 145x povećanja. Uvjerio sam se pogledom kroz okular da je sve ok i prepustio sam teleskop drugima. Čuli su se uzdasi oduševljenje, opisivanje, pokušaji brojanja zvijezda. Ma milina od reakcija.

Nakon M13 prebacili smo se na M11 kako bi pokazao usporedbu između kuglastog i otvorenog skupa. Opet je ljude oduševio prizor, iznenadila ih je količina zvijezda i rekao bih da su svi polovili razliku između ova dva objekta.

Oni koji su čekali svoj red za teleskop pazili su na meteore. Tomislav je ulovio jednog koji je postao mjerilo za večer. Svaki sljedeći koji je bio ljepši od prosjeka bi komentirali, a Tomislav bi na kraju zaključio „ali nije bio kao onaj koji sam ja vidio“.

Nakon M11 prebacili smo se na M17. Rekao bih da je novajlijama za teleskopom pojam „maglice“ najviše apstraktan. Nisam prvi put čuo reakciju „Pa lijepo se vidi, a ima i tu nešto mutnog, neka fleka u okularu.“ Onda moram objašnjavati da je fleka to što je bitno. Sve u svemu, na kraju su svi vidjeli labuda u okularu. Da začinim pogled, stavio sam OIII filter. Iako se puno više maglice vidjelo društvu su nedostajale zvijezde u okularu. Tko bi to očekivao.

Sljedeće su bile M51 i NGC 5195. Rekao bih da ljude nisu nešto oduševili. Em su bile na sjeverozapadu, gdje svijetli Zagreb, em su bile nisko nad horizontom. Meni se pogled na ove galaksije učinio kao kroz Tristača. Spirala se vidjela, ne može se fulati. Prešli smo na sljedeće objekte nakon ovog blagog „antiklimaksa“.

Okrenuo sam na Veil, prvo istočni dio (NGC 6992/5). Ljudi su skoro popadali s lojtri od prizora, a Filip se zalijepio za okular na 15min. Kada smo potjerali Filipa prebacio sam teleskop na NGC 6960, Zapadni Veil. Iako manje spektakularan od Istočnog, ljudima je bio nadasve zanimljiv. Dok sam vozio teleskop od Istočnog do Zapadnog Veila opazio sam Pickeringov trokut. Nevjerojatno je koliko se lako vidi u BAT-u.

Sljedeći objekt je bio M27. Na 94x s OIII filterom bio je presvijetao. Filip je prvi prigovorio na količinu svjetla. Da ljudi, s ovakvim teleskopom dođete do situacija da imate previše svjetla na deep sky objektima. Naime, što se dogodilo? Vanjski rubovi „Dumbela“ su bili tako svjetlo da središnji „pješćani sat“ (aka Dumbel) jedva kužio! Kada sam prebacio na 145x bez filtera pogled je bio puno bolji i svi su bili zadovoljni viđenim.

M57 je poslužila kao antiteza M27. Za M27 sam objasnio da je ista kao M57, samo što je gledamo bočno i bliža je, a M57 je dalja i gledamo je iz “ptičje perspektive”. M57 je jasno pokazivala prsten i nije se mogla fulati. Opisao sam je kao „kondom maglicu“ a najbolje je bilo kada se Nikolina približila okulara i nasmijala uz komentar „fakat je…“.

Za kraj balade je pao pogled na Saturn. Vidjela su se 4 mjesečica, prsten, ali i atmosferska disperzija. Ipak je planet bio tek 20° nad horizontom. Već je kucnulo 00:30, tj. promatrali smo 3h bez prekida i pritom vidjeli tek 9 objekata. To samo govori koliko se detalja u objektima vidi kada smo se toliko zadržali na njima. Naravno, pogled na svaki objekt popratio sam kratkim objašnjenjem što se gleda i kakva je njegova priroda. To uvijek završi u dubokim raspravama i pitanjima, baš kako i priliči kad se čovjek podsjeti da je malen ispod zvijezda.