Promatranje 2023-08-16 (Mljet)

Odlučio sam kako od mene plivarice neće raditi budalu pa sam pronašao drugu lokaciju za promatranje. Na 4 km od Rope, uz glavnu cestu u smjeru Babinog Polja postoji nekakav kamenolom, možda napušten. Nakon fijaska prve noći istražio sam ga kao moguću lokaciju i zaključio da će biti dobra zamjena. Nema tamo čist horizont i pogled na pučinu, ali isto tako nema ni plivarica da upropaste nebo. Od polja sam odustao jer me bilo strah vlage, a i s obzirom na mutež u atmosferi, svaki metar nadmorske visine se računa.

Došao sam na lokaciju oko 20:30 i počeo sa postavljanjem opreme. Bilo je toplo, bonaca, bez daška vjetra. Zalazak sunca je otkrio kako u atmosferi ima raznog smeća, a uz to cijeli dan je bila prisutna nekakva izmaglica. Ono što je bilo dobro večeras sam ja. Bio sam odmoren, naspavan i to se osjetilo jer nije bilo ,,šeprtljavija”, već je priprema promatranja išla glatko. To je faktor kod promatranja koji ljudi uvijek zaborave – stanje promatrača. I sam sam krivac za to, bilježim temperature, vlagu, seeing, prozirnost, a rijetko kada napomenem jesam li ja bio na razini zadatku za tu večer. A trebao bih, jer vizualna astronomija je subjektivna i promatrač je značajan faktor u jednadžbi promatranja.

Kada sam bio spreman da pogledam prve fotone shvatio sam da sam zaboravio vodu za piće. Kako uvijek „zinem“ od oduševljenja pri gledanju kroz teleskop tako na promatranjima trošim vode kao zagorac vina pa biti bez vode nije bila opcija. Sjeo sam u auto, ostavio sve, i odvezao se do 10min udaljenog apartmana po bocu 1,5l vode. Nisam se bojao da će netko u međuvremenu ukrasti B.A.T.-a jer se ne da raspremiti za 15 min. To je još jedna prednost velikog teleskopa. Kada sam pribavio vodu, sve je bilo spremno za ono što će se pokazati kao maratonsko promatranje.

Promatranje

Podaci o promatranju

Broj promatranja	2023-18
Datum	16.08.2023.
Vrijeme	21:30 – 00:30
Lokacija	Ropa, Mljet
Temperatura	24°C
Vlažnost	prosječna
Prozirnost	prosječna
Granična magnituda	21.55
Seeing	loš
Instrument	Taurus 508/2153 Dob “B.A.T.”

U opisima vrijede sljedeće kratice:
APMZ – zoom okular APM 7.7-15.4mm (67°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2“ (50.8mm)
UHC – filter Castell UHC 2″ (50.8mm)

Promatranje

Promatranje sam započeo na sjeverozapadu, gdje nije bilo svjetlosnog onečišćenja. Na jugozapadu, iza brda, osjetilo se da su plivarice krenule akciju. SQM je u 21:38 mjerio 21.58, a kasnije oko 22:20 sam izmjerio 21.56. Mliječna staza zbog smanjene prozirnosti nije izgledala tako impresivno kao na dvije večeri ranije.

Messier 102, GX S0, m=9.9, Dra

140x APMZ: Veoma duga galaksija, proteže se trećinu vidnog polja (što je 9 luč. minuta). Veoma je uska pa izgleda kao pruga svjetla. U središtu je sjajna regija koja se proteže oko 1/8 dužine galaksije (1,2 luč. minute), ali ta središnja regija kao da je od geometrijskog centra odmaknuta malo prema gore.
270x APMZ: Na većem povećanju ne vidim dodatne detalje, galaksija se sada pruža 2/3 vidnog polja (9,5 luč. minuta). Ispod sjajne središnje regije kao da vidim tamniju prugu, okomitu na dužu na os galaksije, ali nisam siguran u detekciju. Lijevi rub galaksije mi se čini oštrijim od desnog.

Messier 51, GX SA, m=8.4, CVn

215x APMZ: Samo sam bacio brzi pogled na galaksiju. Spirala se jasno vidi, barem 6 zasebnih čvorića u njoj mogu prepoznati. Ne vidim druge posebne detalje, vjerojatno jer je galaksija već nisko nad horizontom, a prozirnost je loša.

NGC 5195, GX I0, m=9.55, CVn

215x APMZ: Brzi pogled, ništa posebno. Veoma svjetla mrlja, ali ne vidim ,,most” koji je spaja s M51. Pati zbog loše prozirnosti.

Herkul

Skočio sam malo do Herkula da bacim pogled na planetarku NGC 6210.

NGC 6210, PNEB, m=11.45, Her

140x APMZ: Veoma sjajna, malena mrljica, blago ovalna. Na mahove vidim zvjezdicu u njoj.
280x APMZ: Veoma sjajan, blago ovalni disk bez detalja.
430x PL: Veće povećanje ne otkriva ništa posebno. Na mahove vidim slabašnu zvjezdicu malo odmaknutu od središta u smjeru 9h. Maglica sada više izgleda kao zaobljeni pravokutnik sa stranicama omjera 4:3. Mjerim promjer maglice ,,driftanjem” na 0,35 luč. minuta.

Kada sam već blizu skačem do neke galaksije ucrtane u atlas.

UGC 10528, GX SA0, m=13.15(b), Her

140x APMZ: Ništa u vidnom polju osim jedne zvijezde sa veoma slabom ,,atmosferom”.
280x APMZ: Zvijezda s atmosferom je potvrđena. U samoj atmosferi zvijezda je odmaknuta u desno od njenog središta. Sama ta atmosfera je veoma tamna, okrugla i nejasna mrljica.

Skočio sam do M13 da mu izmjerim prividni promjer ,,driftanjem”. Na 195x dobivam kako je vizualni promjer skupa oko 8,7 lučnih sekundi.

U blizini M13 je mala galaksija, često se pojavi na fotkama zajedno sa skupom. Inače je zanemarena pa sam odlučio malo posvetiti joj ljubavi.

NGC 6207, GX SAc, m= 11.6, Her

280x APMZ: Dakle, prepao sam se. Galaksija je sve samo ne ,,još jedna mrljica”. Sjajna je, ovalna, velika i ima zvjezdoliku jezgru. Ispod jezgre, u smjeru 4h, je moguć još neki čvorić u njoj. Središnji dio galaksije je znatno sjajniji od ostatka galaksije. Dimenzije procjenjujem na 1,5 x 0,5 luč. minuta.

Strijelac, Vodenjak, Jarac, Pegaz…

Spuštam se opet do Strijelca, do Barnardove galaksije. Idem pokušati uloviti H-II regije u njoj. Ispada kako su one najsjajniji dijelovi galaksije.

NGC 6822, GX Ir, m=10.6, Sge

140x APMZ: Galaksija je na rubu vidljivosti, ali ona me danas ne interesira Svoju pažnju usmjeravam na moguće mutne zvijezde koje sam vidio prošli put.
240x APMZ: Uočavam dvije mrljice gdje sam prošli put vidio ,,mutne zvijezde”. Lijeva mrljica je NGC 6822-2, molekularni oblak vodika. Veoma je taman, nejasan i manji od susjedne mrljice. Druga mrljica je IC 1308. Ona je samo tamna, veća, okrugla i jednolikog sjaja.
305x UW UHC: Pokušao sam sa UHC filterom izvući još kontrasta, ali mrljice su nestale s filterom!

Mislim da je to to za sad od Barnardove galaksije, moram još jednom probati kada bude bolja prozirnost, najbolje s nekog promatranja u Lici u 7. mjesecu. Selim se niže, do manje opjevanih Messierovih objekata.

Messier 72, GC, m=9.6, Aqr

140x APMZ: Sjajna mrljica, vidim finu granulaciju po cijeloj mrljici, a skrenuti pogled pokazuje sitne zvjezdice umjesto granulacije. Nema sjajne mliječnosti u sredini skup već prema centru samo raste gustoća zvjezdica. Skup je okrugao, promjera oko 2,4 luč. minute.
280x APMZ: Vidim jasno, direktnim pogledom, 10tak pojedinih zvijezda. Skup je i dalje fino granuliran, ali se sada bolje ističe središnja regija i postoji naznaka mliječnosti u njoj. Na desnom rubu skupa, u smjeru 4h, ističe se ovalna populacija zvijezda. Ova populacija zvijezda izgleda kao diskretan oblačak, gotovo odvojen od ostatka skupa.

U 300tki su se samo skrenutim pogledom mogle vidjeti zvijezde u ovom skupu i to kada je nebo bilo jako dobro. Inače bi skup bio granulirana mrlja. M73 preskačem, ali u blizini je NGC 7009 pa odoh do nje vidjeti što se događa.

NGC 7009, PNEB, m=8, Aqr

140x APMZ: Ekstremno sjajna, ovalna mrlja bez detalja.
280x APMZ: Ekstremno sjajna, ovalna mrlja, vidim dva tamna izdanka u njoj u smjeru 4 i 10h.
430x PL: Vidim prsten unutar maglice, spljošten, ovalan, dira rubove sjajnog tijela maglice na 4 i 10h. Na 10h od maglice, vidim malo odvojenu magličasti kvrgu. Na 4h v. taman i nejasni izdanak.

Kako je Pegaz već bio dosta visoko, odlazim do galaksije NGC 7479 kako bih je skicirao. Pritom uzimam manju pauzu od 5min da odmorim oči. U pogonu sam već skoro 2h i noć je veoma produktivna.

NGC 7479, GX SBc, m=10.9, Peg

240x APMZ: Skiciranje galaksije. Vidim repić, tri kvrge u glavnom tijelu galaksije i moguć diskretan oblačić na kraju repića.

Sada se već nad horizontom podigao Jarac pa odlazim do još jednog ,,zapuštenog” Messierovog objekta – M30.

Messier 30, GC, m=7.7, Cap

140x APMZ: Sjajan, razlučen skup u pojedine zvjezdice. Na donjem dijelu skupa vidim tri ,,nožice” od niza zvijezda. Središte skupa je znatni sjajnije od ostatka. Skup je ovalan, a gledan skrenutim pogledom je trostruko veći.
280x APMZ: Ništa novo na većem povećanju, mliječnost u središtu skupa je definitivno ovalna. Mjerim driftanjem promjer skupa na 2,5 luč. minute.

Pegaz

Opet malo vrludam po nebu pa se vraćam u Pegaz. Sljedeći na meti mi je Stefanov kvintet.

NGC 7318a, GX E2, m=13.4, Per

280x APMZ: Tamna, okrugla mrlja i malena. Dira susjednu NGC 7318b. Jezgra je zvjezdolika.

NGC 7318b, GX SB, m=13.1, Per

280x APMZ: Tamna, okrugla mrlja, dira susjednu NGC 7318a. Sredina joj je svjetlija od ostatka galaksije, ali nema pojavu nalik jezgri.

NGC 7317, GX E4, m=13.6, Per

280x APMZ: Ovalna, veoma tamna mrlja. Veća je od para od NGC 7318 para. Imam sjajniju središnju regiju ili slabo izraženu jezgru. Zvijezda na 1h od jezgre.

NGC 7320, GX SA, m=12.6, Per

280x APMZ: Veoma tamna, ovalna mrljica, manja od NGC 7317, ali veća od NGC 7318 para. Nejasnih rubova.

NGC 7319, GX SB, m=13.9, Per

280x APMZ: Veoma tamna, ovalna fleka jednolikog površinskog sjaja. Dira zvijezdu na 7h.

Prizor mi se toliko svidio da sam ga odlučio skicirati. Skiciranje na 360x bez praćenja, dok se penjem na ljestve, pokazao se kao pravi pothvat.

Kada sam završio s Stefanov kvintetom, spuštam se do Vodenjaka da bacim pogled na Helix maglicu.

NGC 7293, PNEB, m=7.6, Aqr

Vidi se već u tražiocu.

140x APMZ: Vidim okruglu, sjajnu mrlju koja je u sredini mrvicu tamnija.
94x UW OIII: Veoma svjetla maglica, okrugla, prstenaste strukture. Prsten ima zadebljanje između 3 i 7h te 9 i 12h.
145x UW OIII: Ne vidim nove detalje na većem povećanju. U površinskom sjaju maglice uočavam lagana komešanja koja nestaju pa se jave, kao da ,,kuha”. Sva ta komešanja su veoma fina pa ne mogu reći da sam neki konkretan detalje vidio.

Oko 01:10 dolazi automobil i kvari mi privremeno noćni vid. Zanimljivo je kako astronomi i običan puk uvijek konkuriraju oko lokacija za fukodrome. Uzimam pauzu da vratim noćni vid. Uočavam kako su M13 i M15 vidljivi golim okom! Provjeravam M74, ali još je previše nisko da bi se nešto posebno vidjelo. Nakon pauze krećem opet na Pegaz, napadam jata galaksija.

NGC 7768, GX E, m=12.3, Peg

270x APMZ: Sjajna, ovalna i malena mrljica. Svjetlija u sredini te ima sitnu jezgricu.

NGC 7767, GX S0, m=14.5(b), Peg
270x APMZ: Malena, tamna mrljica, gotovo dira zvijezdu na 10h.

NGC 7765, GX SB, m=15.4(b), Peg

270x APMZ: Ekstremno tamna mrlja, jedva vidljiva.

PGC 72607, GX S, m=15.6(b), Peg

270x APMZ: Ekstremno tamna, rasplinuta mrlja, relativno velika.

Fora, na kraju su pale 4 galaksije gdje je u atlasu bila ucrtana jedna. Ove galaksije pripadaju jatu Abell 2666 koje je udaljeno oko 300 milijuna svjetlosnih godina od nas. Obilazim još jednu, u atlasu prividno susjednu galaksiju – NGC 7753.

NGC 7753, GX SAB, m=12.b(b), Peg

240x APMZ: Tamna, ovalna mrlja čiji rast progresivno raste prema sredini te je relativno velika. Zvijezda je u doglednici s galaksijom. U smjeru 11h vidim još jednu mrljicu – NGC 7752.

NGC 7752, GX I0, m=14.3, Peg

240x APMZ: Veoma tamna, duguljasta ovalna mrlja. Svjetlija je po dužoj osi. Ne vidim druge detalje.

Već je oko 01:30 i M74 je sada visoko nad horizontom.

Ribe pa na istok

Messier 74, GX SAB, m=9.4, Psc

180x APMZ: Sjajna, okrugla mrlja, velika. Ima komešanja u njenom površinskom sjaju i čini mi se kao da vidim ,,izdanke” ili spiralne krakove u smjeru 1h i 7h kako se odmotavaju suprotno od kazaljke na satu. Središnja regija je znatno sjajnija od ostatka galaksije te zauzima 1/5 njenog promjera. Promjer galaksije je mjeren driftanjem oko 4 luč. minute.

Kada sam završio sa M74 odlučio sam potražiti Andromedin padobran. Radi se o gravitacijskoj leći zbog koje se neki kvazar 11 milijardi svjetlosnih godina daleko vidi triput u formi zvjezdica 15. magnitude. Nažalost, nemam printanu kartu lokacije pa sam na temelju koordinata sljedećih pola sata nabadao po nebu gdje bi mogao biti. Na kraju je to bila jalova potraga. Za nastavak večeri se prebacujem na NGC 891. Ako sam imao sreće sa teškom M74, možda ću i sa ovom gadurom.

NGC 891, GX S, m=9.9, And

140x APMZ: Velika galaksija, tamna, duga 1/3 vidnog polja (9 luč. minuta) i otprilike 10x uža nego duža. Po sredini galaksije se pruža sjajna središnja regija, mrvicu deblja od ostatka. Središnju regiju presijeca tamna pruga, jasna kao dan. Pruga ne dijeli regiju po pola, već je dio ispod pruge ipak nešto manji od onog iznad.
215x APMZ: Na većem povećanju pruga se sada nazire preko cijele galaksije, tj. pruža se otprilike ¾ dužine. Prugu lakše vidim u desnoj polovici galaksije, a i dalje je prisutan efekt kako ima više galaksije iznad nego ispod pruge. Druge posebne detalje nisam uočio.

U atlasu je blizu NGC 891 ucrtana NGC 910 s oznakom galaktičkog jata. Odlučio sam provjeriti o čemu se tu radi.

Prvi pogled kroz okular otkriva 3 mrlje, kasnije pažljivim skeniranjem vidnog polja vidim ih čak 7 na povećanju od 195x. Galaksije koje sam vidio su sljedeće:

NGC 910, GX, m=12.2, And

195x APMZ: Okrugla, sjajna mrlja koja progresivno postaje svjetlija prema sredini. Nisam uočio druge detalje.

NGC 912, GX, m=14.9, And

195x APMZ: Veoma tamna, okrugla, nejasna i malena mrljica.

NGC 913, GX, m=15, And

195x APMZ: Ekstremno tamna mrljica, vidi se samo na mahove.

PGC 2186599, GX, m=n/a, And

195x APMZ: Ekstremno tamna mrljica, možda duguljasta. Ima zvjezdicu u sebi.

UGC 1866, GX SB, m=14.8(b), And

195x APMZ: Ekstremno tamna, nejasna i relativno velika mrlja u odnosu na susjedne. Bez drugih detalja.

NGC 911, GX E, m=13.9(b), And

195x APMZ: Veoma tamna, blago ovalna mrlja. U sredini je sitna jezgrica koja svojim sjajem dominira nad ostatkom galaksije.

NGC 909, GX E, m=14.3(b), And

195x APMZ: Veoma tamna, sitna i ovalna mrljica s mogućom zvjezdolikom jezgrom.

NGC 906, GX SBa, m=12.9, And

195x APMZ: Veoma tamna, malena i ovalna mrljica sa sitnom jezgrom.

Kada sam završio s ovim jatom galaksija već sam imao filing da mi je dosta. Za teleskopom sam od 21:30, a pogled na sat me šokirao kada je pokazao da je 02:30 ujutro! Vrijeme leti kada se zabavljaš. Za kraj sam odlučio pogledati još M2, pomalo zaboravljeni kuglasti skup jer ga obližnji M15 uvijek nadmaši.

Messier 2, GC, m=6.3, Aqr
140x APMZ: Veoma sjajan, velik kuglasti skup, pun sitnih zvjezdica. Središte skupa je veoma sjajno, mliječno i zauzima 1/3 promjera cijelog skupa. Mliječnost je blago ovalna što cijelom skupu daje ovalan dojam.

Za kraj sam bacio pogled na Jupiter. Slika je bila veoma kontrastna na 280x, baš me iznenadilo i nije toliko blještao koliko sam očekivao. Iznenadilo me što je na samom gornjem limbu planeta, u smjeru 11h bio satelit, taman je pola diska virio iznad planeta. Cartes du Ciel je kasnije rekao kako je to bila Europa u tranzitu.

S pogledom na Jupiter u 02:50 sam proglasio kraj promatranja. Bilo je ovo maratonsko promatranje, kakvo još nisam imao ove godine. Nebo je moglo biti mrvicu bolje, ali sve ostalo je bilo na razini zadatka, od mene do teleskopa.