Promatranje 2023-08-18 (Mljet)

Uspio sam ugurati i četvrto promatranje u 5 dana! Ovaj odlazak na Mljet po pitanju produktivnosti promatranja se pokazao kao pun pogodak. Treba sada ovdje doći krajem jeseni ili u proljeće, da malo polovim galaksije.

No dosta o galaksijama, ima puno toga na nebu za guštati.

Dakle, četvrta noć nije krenula obećavajuće. Dvije pruge oblaka su se sprdale sa mnom i Borisom. Jedna je išla preko Mljeta, druga preko Lastova. Kako mi je ovo ipak zadnja noć koju mogu promatrati, otišao sam unatoč oblacima do svog kamenoloma. Postavio sam opremu, izvukao smrdljivu dekicu (da mi kušin ne bude stina) u koju inače omotam opremu i legao na pod kako bih gledao oblake kako prolaze. Pritom smo putem Wapp grupe ADI-ja komentirao kako nešto blicne povremeno (oluje iznad Bosne, možda i granice Crne Gore/Albanije) i kako su oblaci dosadni. Oko 22h se konačno razvedrilo, ostavljam mobitel po strani i selim se u mod za promatranje, a to znači da nema nikakvog svjetla osim slabe crvene lampice.

Nebo se nakon razvedravanja činilo znatno bolje nego noć prije, a to su potvrdila i SQM mjerenja. U 21: 10 bilo je 21,10 mpas, 21: 55 čak 21,58 mpas. Kasnije kroz noć mjerio sam opet u 00: 20 21,58 mpas, što je odlično! Čak su i one vražje plivarice danas bile dalje tako da je svjetlosna kupola bila na zapadu, relativno malena. Moguće je da su kao takve više smetale Borisu nego meni. Bilo je jako toplo, 24°C, uz lagani vjetrić.

Promatranje

Podaci o promatranju

U opisima vrijede sljedeće kratice:
APMZ – zoom okular APM 7.7-15.4mm (67°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2“ (50.8mm)
UHC – filter Castell UHC 2″ (50.8mm)

Promatranje

Dok čekam da zadnje krpice oblaka odu di im je i mjesto – kvragu, krećem od objekata skoro pa u zenitu.

Messier 71, GC, m=8.3, Sag

140x APMZ: Sjajan, trokutast skup zvijezda, zapravo možda više liči na vrh strelice jer iz sredine ima repić u smjeru 4h. Vidim oko 20tak pojedinih zvjezdica. Mliječnost u skupu jedva da se vidi.
280x APMZ: Veće povećanje otkriva 50tak zvijezda. Seeing je dosta loš pa su te zvijezde krumpiraste. Druge posebne detalje nisam uočio. Driftanjem mjerim promjer skupa na 2,6 luč. minuta.

Messier 27, PNEB, m=7.5, Vul

165x APMZ: Mjerim dimenzije maglice na 6,4 x 4,2 lučne minute. U okularu je veoma sjajna, dominira vidnim poljem. Centar maglice izgleda kao pješčani sat. Vrhovi sata su sjajniji, a iz vanjskih rubova tih vrhova se na lijevo i desno pružaju ,,izdanci” koji zatvaraju ,,ušne školjke” na lijevo i desno. Ne znam kako da to slikovitije opišem. Sredine tih ušnih školjki su tamnije, s tim da je ona desna školjka tamnija od lijeve. Baš ima rupu u sebi. Vidim zvjezdice po maglici, jednu na 11h, jednu u sredini, između dva vrha pješčanog sata i oko nje malo tamniju regiju, te dvije na 7h. Ova u sredini je vjerojatno središnja zvjezdica M27.

Messier 56, GC, m=8.3, Lyr

140x APMZ: Veoma sjajan, velik kuglasti skup, znatno raskošniji od M71. Vidim 30 pojedinih zvijezda, a središnja mliječnost zauzima 1/3 skupa.
280x APMZ: Na većem povećanju raste broj zvijezda, njih 50tak je sada vidljivo i to od rubova pa skroz do središta. Središnja mliječnost je blago ovalna u smjeru 12h. Druge posebnosti ne uočavam. Promjer skupa mjerim na 3,7 luč. minuta metodom driftanja.

Mate iz Metkovića

Moju idilu za teleskopom u 22: 30 prekida kombi. Za razliku od auta od prije 3 noći, ovaj kombi ne odustaje i penje se na plato gdje sam se smjestio. Kroz glavu mi je prošlo odmah 100 mogućih neugodnih situacija. Kako bih smanjio potencijalne tenzije otišao sam do vozača se predstaviti i objasniti čime se bavim. Na svu sreću, problema nije bilo.

Vozač kombija je Mate iz Metkovića, razvozi voće i povrće po otoku za hotele te mu je pobjegao zadnji trajekt. Došao je do kamenoloma jer je tu mir i može spavati bez ometanja. Malo pričamo, da ga umirim pokazujem mu par objekata, M11, M13, M17, Saturn i par dvojnih zvijezda. Mate je imao puno laičkih pitanja od toga „Jesi li ikada otkrio zvijezdu?“, „Koliko ima zvijezda?“ i „Što je ovo gore na nebu?“. Ovo zadnje pitanje je bilo vezano uz Mliječnu stazu, koja se raskošno protegnula preko neba. Prije odlaska na spavanje prokomentirao je: „Nitko mi neće vjerovati da sam sreo nekog tko se bavi ovim tvojim teleskopima.“

Mate se nakon 20tak minuta povukao u kombi na spavanje. Kako mu je bilo vruće i nije mogao spavati, kasnije se još jednom pridružio za teleskopom. Ja sam se trudio biti što tiši da ne ometam čovjeka, ipak je on ovdje silom prilika, umoran od posla, a ja se tu zafrkavam za teleskopom iz obijesti. Ipak, koliko god Mate nije bio smetnja, malo mi je pokvario ,,mojo” za ostatak noći.

Lira, Labud…

Blizu M56 je neka planetarka pa odlazim nju provjeriti.

NGC 6765, PNEB, m=12.9, Lyr

140x APMZ: Ništa ne vidim, samo vidno polje puno zvijezda. Tek kasnije, kada sam maglicu pronašao s OIII filterom mogao sam je vidjeti i bez njega. Bez filtera je izgleda kao duguljasta, tamna mrljica.
145x UWAN OIII: Uočavam malen, ali sjajan magličasti disk nejasnih rubova.
310x UWAN OIII: Malen, sjajan disk, izgleda kao da oko njega postoji nejasna i slaba atmosferica. Od središta kao da je još jedna odvojena kvrga u smjeru 3h.
430x PL OIII: Seeing je užas, ali se ne predajem. Središte je sada duguljasto, ali mi se i dalje čini da se sastoji od dvije kvrge.

Selim se prema Kefeju, na meti su mi dva objekta – NGC 6946 i 7008.

NGC 6946, GX SAB, m=8.8, Cyg

140x APMZ: Sjajna, velika mrlja, odmah se uočava spiralni krak kako se odmata suprotno od kazaljke na satu iznad središta galaksije, a završava u smjeru 11h. Pažljiviji pogled otkriva i znatno skromniji, donji krak kako kreće od 9h i onda naglo se pretvara u luk koji završava negdje na 6h ispod središta galaksije. Središte galaksije se po ničemu ne ističe, utopljeno je među zvijezdama. Ovaj gornji krak je toliko dominantan da odvlači pozornost s ostatka galaksije. Ugodno sam iznenađen detaljima i prizorom.
180x APMZ: Mjerim galaksiju po dužoj osi na 9 x 4,5 luč. minute. Na većem povećanju se vidi kako je središte galaksije ipak blago svjetlije od ostatka. Gornji, dominantan krak, ima zadebljanje tj. svjetliju regiju između 1 i 2h. Sličnu pojavu, doduše manje izraženu, više nalik čvoru, uočavam u donjem kraku na 7h.

NGC 7008, PNEB, m=12, Cyg

140x APMZ: Veoma sjajna maglica, velika, sastoji s od dva segmenta luka između kojih je zvjezdica.
280x APMZ: Na većem povećanju izgleda kao rastegnuto i spljošteno slovo ,,U”. Na oba kraja, lijevom i desnom, maglica je svjetlija. Desni završetak je svjetliji od lijevog. U desnoj polovici maglice vidim tri zvjezdice. Odlučujem prizor skicirati, na 360x. Toliko je sjajna da ne koristim OIII filter, osim da provjerim detalje kasnije.

Skica maglice NGC 7008 kroz 508mm teleskop pri 360x povećanju

IC 5146, NEB, m=7.2, Cyg

140x APMZ: Moguća, veoma tamna maglica oko grupacije zvijezda. Nisam siguran da li je to mašta ili stvarno vidljivo pa se prebacujem na UHC filter.
145x UWAN UHC: Vidim slabu maglicu oko zvijezda i tu nema ničeg posebno. Rekao bih da je dojam objekta podbacio. Ono što mi je fora je tamna maglica koja je oko IC 5146 – Barnard 168.

Barnard 168, DNEB, m=n/a, Cyg

145x UWAN UHC: Pratio sam maglicu još 5 vidnih polja, dakle 2,5°, dok nije iščeznula. Bila je poput tamne rijeke, negdje meandrira, negdje prima ,,pritoke”, rukavce, otoke. Na polovici je bila veoma široka, a onda se suzila u usko ,,korito” negdje na 3 vidna polja od IC 5146. Sve u svemu, veća mi je fora bila ova tamna maglica nego IC 5146.

Južnije tužnije

Selim se malo na jug, do Južnih riba, koje su sada u procjepu između Matinog kombija i obližnjeg brda. Ipak su ovdje 3 stupnja više nego u Zagrebu.

NGC 7361, GX Sc, m=12.3, PsA

180x APMZ: Ekstremno tamna mrljica bez detalja.

NGC 7267, GX SB, m=12.2, PsA

180x APMZ: Veoma tamna, nejasna mrlja.

Čini se kako ni 508mm ne pomaže protiv objekata 10° nad horizontom. Ipak, blizu je neka grupacija galaksija oko NGC 7173 pa idem probati glavom kroz zid.

NGC 7176, GX E, m=12.6, PsA

180x APMZ: Sjajna, nejasna mrlja s okruglom, izraženom i sjajnom središnjom regijom.

NGC 7173, GX cD, m=12.0, PsA

180x APMZ: Sjajna, ovalna mrlja, nejasna i manja od susjedne NGC 7176.

NGC 7172, GX Sa, m=11.9, PsA

180x APMZ: Velika, veoma tamna i blago ovalna mrlja, rasplinuta.

Pegaz

Zaključio sam da od južnih deklinacija ništa pa odoh sjevernije, do NGC 7479. Promatram galaksiju na 280x i na terensku skicu koju imam u pripremi ucrtavam još dodatne detalje koje sam večeras uočio. Pokušavam još jednom s Palomar 13 kuglastim jatom, ali bez uspjeha. Možda sam neku mrljicu uočio, ali previše je to ,,možda” da bih rekao da sam vidio nešto. Odoh sjevernije, do NGC 7497 (nije tipfeler). Ona mi je usputna stanica do NGC 7550 i jatom galaksija kojem pripada.

NGC 7497, GX SB, m=12.2, Peg

180x APMZ: Tamna, duga pruga svjetla, bez nekih detalja.

Prelazim na NGC 7550 i skeniram vidno polje oko galaksije. Uočavam 5 mrljica.

NGC 7550, GX SAO, m=12.6, Peg

180x APMZ: Sjajna, malena mrljica, progresivno joj raste sjaj prema sredini. Okrugla je.

NGC 7547, GX SAB, m=14.73(b), Peg

180x APMZ: Tamna mrlja, malena, okrugla i nejasnih rubova.

Na lijevo od nje vidim još jednu mrljicu, kasnija provjera pokazuje da je to fikcija. Na tom mjestu se nalazi nekoliko zvjezdica 15. magnitude koje je valjda seeing zamutio u mrljicu.

NGC 7549, GX SB, m=13.9(b), Peg

180x APMZ: Tamna, ovalna mrlja, nejasnih rubova i mogućeg dvostrukog središta.

NGC 7553, GX E, m=15.7(b), Peg

180x APMZ: Veoma tamna, okrugla i sitna mrljica.

Blizu je NGC 7625, odoh do nje.

NGC 7625, GX SA, m=12.1, Peg

215x APMZ: Sjajna, okrugla mrlja, umjereno velika. Središte joj je znatno svjetlije od ostatka galaksije te se ističe naglim skokom u sjaju. U samom centru galaksije je slabašna jezgrica.

Sada je već M74 visoko na nebu i provjeravam je radi skiciranja. Čini mi se lošija nego prije dvije noći pa zaključujem kako joj treba još vremena da se podigne nad horizontom. Odlazim do obližnje NGC 772.

NGC 772, GX SA, m=10.3, Ari

215x APMZ: Veoma sjajna, ovalna mrlja sa istaknutom središnjom regijom i sitnom jezgrom.

NGC 770, GX E3, m=12.9, Ari

215x APMZ: Slijepi putnik u istom vidnom polju s NGC 772, radi se tamnoj mrljici, ovalnoj i blago svjetlijoj prema sredini. Relativno je malena.

Galaksija Trokut

M33 je visoko pa odoh do nje.

Messier 33, GX, m=5.7, Tri

165x APMZ: Čim sam pogledao kroz okular zaklecala su mi koljena. Galaksija preko cijelog vidnog polja (24 luč. minute), od ruba do ruba i još sa prekrasnom spiralom. Nemam riječi za prenijeti dojmove kako dobro izgleda. Pogled na nju je obrisao pod kroz onaj u SkyWatcheru 450 prije 2 godine. Krenut ću nekim globalnom opisom.
Vidim galaksiju kroz cijelo vidno polje, sjajnu, ali ne previše. Sva je puna finih nijansi malo svjetlijih i tamnijih mrlja. Vidim čak četiri spiralna kraka, ali i prostor između njih je ,,popunjen” detaljima. Prvo ću opisati jezgru galaksije. Ona je svjetla grudica, granulaste strukture i kao da je zaflekana tamnim mrljicama. Iz nje se odmataju 3 kraka na 2, 3 i 9h, a svi se odmataju suprotno od kazaljke na satu.
Krećem od kraka (1) u smjeru 2h. Čim se odvojio od jezgre on lagano zakreće prema u smjeru 10h i ima pokazuje dva sjajnija, diskretna oblačića u sebi (IC 139 te IC 140). Pruža se iznad 3 zvijezde koje su smjeru 11h iznad jezgre, dužine je oko 5 luč. minuta.
Drugi krak (2) kreće u smjeru 3h i odmah naglo zakreće prema 12h. Tu se nalazi poprečni procjep u njemu, kao da je obrisan dio kraka, da bi nakon tog procjepa nastavio (IC 135) prema gore i izgubio. Kraći je od kraka 1.
Treći krak (3) je najveći, najsjajniji i dominira. Kreće u smjeru 9h od jezgre i odmah se lomi pod 90° prema dolje. Dalje nastavlja kao luk od 120° oko pola vidnog polja. U njemu vidim tri čvorića, ali samo dva su stvarna (IC 142 i IC 143). Krak se pruža dalje nakon čvorića i završava malo lijevo od NGC 604.
Iz kraka 3, negdje odmah na početku, prije prvog čvorića, odvaja se prema van krak 4. On je dosta slabije izražen od 1, 2 i 3, ali je velik i pruža se pola vidnog polja. Završava negdje kod tri zvijezde ispod NGC 604.
Postoji još jedna segment kraka, između krakova 1 i ovog 4, koji je kao luk koji se pruža između 7 i 9h od jezgre. Vrh tog kraka, na 7h od jezgre, završava debelim čvorićem – NGC 595. Ovaj čvorić je najizraženiji u galaksiji nakon NGC 604.
Oduševila me galaksija, a nemam je petlje još skicirati jer vidim da će to biti posao od 2h.

Skica galaksije Messier 33 kroz SkyWatcher 457/1880. Kroz BAT-a se vidjelo puno više nego na skici kroz 457mm.

NGC 604, ExG HII, m=12, Tri

280x APMZ: Provjerio sam još majku svih čvorova u M33. Mrljica je veoma sjajna, pravokutna i svjetlija u donjem lijevom vrhu.

Nakon M33 provjerio sam još M74, koji se nije popravio i zaključio da je to to. Već je bilo 02: 20, umoran sam i iscrpljen nakon ove mljetske kampanje. Sretan sam što me vrijeme ipak mazilo i što su od 4 noći čak dvije bile iznimno produktivne. Još imam i 4 skice za pripremiti, ma milina!