Djelomično uspješan vikend

El Nino godina čini svoje. Situacija nije loša kao 2014., kada se kiša nije gasila, ali zadnjih tjedan dana vrijeme je divlje: ujutro kiša, popodne bablje ljeto, navečer kiša. I tako u krug. Kada sam vidio da će u subotu navečer biti vedro, odmah sam odlučio da idem za teleskop. Imam neke nove stvari za isprobati i testirati, a htio sam napraviti i skicu Jupitera.

Subotnje testiranje (04.11.2023.)

U subotu sam teleskop odlučio postaviti u dvorištu kod svojih. Ionako za testiranje i promatranje planeta svjetlosno onečišćenje ne igra neku ulogu.

Test 1: EQ platforma

Prvo što sam želio testirati je TMS Astro EQ platforma. Ovaj komadić namještaja omogućava teleskopu da prati kretanje neba u periodu od nekih sat vremena. Baš mi nedostaje praćenje na BAT-u, a to se najviše osjeti kada skiciram. Postavio sam teleskop na platformu, upalio je i krenuo gledati Jupiter. Slika je bila više nego očajna, planet je bio svijetložuti disk s dvije mutne smeđe linije po sredini. Planet je čas iskakao iz fokusa pa se vraćao, a onda bi ga ne tren pokrili jureći oblaci. Nisam se nagledao planeta, nisam ga ni skicirao kako sam se ponadao, ali moram reći da EQ platforma radi kao urica. Planet je na 360x bio u središtu vidnog polja 5 minuta. Čak je praćenje bolje nego na bivšem Tristaču, jer nema pužnog kola i zubaca tako da nema stepeničastih skokova.

Sve u svemu zadovoljan, platforma je položila ispit! Još kad dođe zamjensko kućište za elektroniku, bit će to bombona. Zašto trebam kućište? Magarci iz DPD-a su se valjda nabacivali s platformom u transportu i razbili su kućište na njoj. Kada sam poslao prigovor uputili su me na proceduru koja nikamo ne vodi. Nadam se da njima nitko neće dostaviti paket u takvom stanju.

Test 2: Kolimacija i Paracorr

Druga stvar koju sam testirao je problem kolimacije i Paracorra. Nakon promišljanja za krivca sam uzeo adapter s 2“ na 1.25“ prihvat za fokuser, koji je došao s teleskopom. Kako taj adapter ima mjedeni prsten koji priteže i zateže okular, događa se da okular ponekad sjedne „pod kutom“ u adapter. Kada se kolimira s takvim nagnutim okularom, kolimacija ode u papar.

Večeras sam odlučio iskoristiti adapter s Paracorra. Ipak je TeleVue proizvođač vrhunske opreme i vjerujem da su njihovi adapteri bolji. Opet adapter ima mjedeni prsten koji priteže, ali nekako je to bolje izvedeno pa okular ne sjedne, već mu je položaj konzistentan. Izvadio sam adapter, ubacio u fokuser i krenuo kolimirati. Potom sam ubacio Paracorr i provjerio kolimaciju – ostala je ista. Dakle bolji adapter je rješenje mojih problema.

Test 3: Osmerokutne zvijezde i Paracorr

Treća stvar koja me mučila je što sam imao u SkyWatcher Planetary 3.2mm okular s Paracorrom osmerokutne defokusirane zvijezde. Otkrio sam da Planetary okulari i bez Paracorra daju osmerokutne zvijezde, dakle problem je u okularima. S ovim testom sam uklonio svaku sumnju u ispravnost Paracorra.

Test 4: Binoviewer

Zadnji test je bio binoviewer. Kako na BAT-u imam manje „backfocusa“ nego na bivšem Tristaču, bojao sam da neću moći postići fokus. Strahu nije bilo mjesta, fokus sam postigao bez problema. Šteta samo što seeing nije surađivao da se izguštam na Jupiter s dva oka. Ipak, bio sam zadovoljan što sam sve uspio testirati na domaćem terenu. Sada mogu u mrak spreman.

Nedjelja (05.11.2023.)

Prognoza je za nedjeljnu večer davala vedro vrijeme. Jupi jaje, idem u mrak. Nema mjeseca i ovo je prilika da popravim statistiku za studeni, po mom iskustvu najgori mjesec za astronomiju (maglo i tako to).

Napunio sam auto opremom i otišao na Jošavicu. Došao sam oko 17:45 i krenuo slagati teleskop. Prvi dio slaganja je prošao bez problema, ali kada sam krenuo navlačiti platneno sjenilo, krenuli su problemi. Vjetar je toliko puhao da je sjenilo uporno skidao s kukica. Sjenilo je povećalo plohu teleskopa pa ga je vjetar samo jače vrtio. Na kraju sam odlučio da ću promatrati bez sjenila.

Dok sam postavljao teleskop na sjevernom nebu se događalo čudo – aurora borealis. Nisam pogledao niti u jednom trenu na sjever, u smjeru Velikog Medvjeda, gdje je bila najizraženija. Nisam jer sam psovao vjetru, sjenilu, teleskopima i astronomiji sve po spisku.

U jednom trenu došao je auto iz zaseoka kilometar dalje. Mlađi gospodin me pitao što radim, a kada sam rekao da postavljam teleskop odgovorio je: „A o vama mi je tata pričao“. Konverzacija tu nije stala, već mi je rekao da se slobodno spustim do njih ako bilo što zatrebam: hranu, piće, WC. Pogledao sam hektre livade okolo i rekao da s WC-om nemam problema. Pozdravili smo se i otišao je.

Kada sam konačno postavio teleskop krenuo sam promatrati. Na meti je bio komad neba u Perzeju, između RA 02h i 03h te DEC od +45° do +55°. Atlas je pokazao da tu nema ništa! Odlučio sam potom pažnju usmjeriti na Czernik 12, otvoreni skup na rubu sektora koji sam odlučio provjeriti.

Czernik 12

Naciljao sam skup na 160x i jedvite jade uočio maleni trokutast grozd. Vjetar je toliko lupao da je tresao teleskop, a u šipke su na dodir otkrivale vibracije zbog vjetra. S tako skakutavim teleskopom nisam uspio jasno vidjeti koliko zvijezda ima u skupu, mogu samo reći da ih je bilo nekoliko. Probao sam i na većem povećanju, ali problemi s vjetrom su bili samo izraženiji.

Trumpler 2

Prešao sam na sljedeći skup, Trumpler 2. Kada sam pogledao u okularu na 160x, otkrio sam rasutu formaciju zvijezda koje krasi velik raspon u sjaju. Pritom se ističe jedna narančasta zvijezda malo donje lijevo od središta formacije. Na gornjem i donjem rubu skupa su nizovi zvijezda koji skupu daju oblik leptira. Odlučio sam se prebaciti na manje povećanje da skup bolje proučim u okolnom kontekstu.

18mm Explore Scientific s Paracorrom dao je 138x povećanje. Skup je sada bio bolje izražen u odnosu na okolicu, a i procijenio sam mu promjer na ¼ vidnog polja, tj. oko 9 lučnih minuta. Unatoč frustracijama koje je uzrokovao vjetar, bio sam zadovoljan i došao je red za sljedeći objekt.

IC 1851

Jedan od onih objekata zbog kojih bi najradije bacio atlas u vatru. Naime, u atlasu je ucrtana maglica.

Krenuo sam tražiti maglicu na 138x. Vidnim poljem je dominirala samotna, sjajna, bijela zvijezda. Oko nje nije bilo ni traga maglice, samo neke nejasne veoma blage varijacije u svjetlini pozadine neba čiji su uzroci različiti. Ubacio sam UHC filter, ali bez ikakve promjene. Na kraju sam odlučio povećati izlaznu pupilu. Uzeo sam 24mm Explore Scientific s OIII filterom. Sada sam imao povećanje od 104x i izlaznu pupilu od skoro 5mm. U okularu sam na jednom mjestu možda uočio maglicu ispod zvijezde, na 7h. Kasnija provjera je otkrila da je tu grupacija tamnih zvijezda te nema maglice. Zapravo, IC 1851 je nepostojeći objekt, greška kataloga.

U ovom trenu sam skoro odustao od promatranja jer vjetar nije popuštao. Nekako sam se nagovorio da probam još jedan objekt – Sh2-199.

Sh2-199

Nastavio sam u istoj konfiguraciji s 24mm ES okularom i OIII filterom. Naciljao sam mjesto gdje bi bila maglica i pogledao u okular. Uočio sam slabu, veoma tamnu potkovastu maglicu. Maglica je bila najizraženija lijevo od 3 sjajne zvijezde. Pogledao sam u atlas i shvatio da tu ima još maglice. Vratio sam se okularu i provozao se po okolici. Otkrio sam još dva otočića maglice, jedan blizu „otvora“ potkove. Ovaj otočić je bio ekstremno taman i okrugao. Desno od njega je bio pravokutan, sjajniji dio maglice omeđen sa slabom definiram nizovima od po 3 zvijezde s lijeva i desno. Kada sam pogledao još malo više na desno otkrio sam da se ova pravokutna maglica račva u dva prsta. Kako bi lakše kasnije istražio što sam vidio, ucrtao sam grubu skicu maglice.

Provjera grube skice s DSS fotografijama u plavom svjetlu otkrila je da sam uistinu vidio maglicu.

Vjetar je sada već postao toliko naporan da sam odlučio prekinuto promatranje. Bilo je tek 20h, a u planu sam imao ostati za teleskopom do 21:30. Tako je kako je, protiv više sile se ne može. Kao šlag na tortu, pri povratku sam se uspio izgubiti u Petrinji kao da sam zalutao u New Yorku. Nekakvi su radovi i pola glavnih cesta je zatvoreno.