Promatranja u lipnju su zahtjevna. Astronomska noć kreće tek iza 23h i traje kratko, do 02:30. Iako lipanj nudi 3h astronomske noći, što je dovoljno za lijepo promatranje, problem je više organizacijske prirode. Potrebno je ostati budan do najmanje 3h ujutro da bi se iskoristila noć. Teško je takva promatranja ugurati u vikend, a još teže u sred radnog tjedna. Na svu sreću, ove godine se poklopio blagdan, spajalica u firmi i vikend, tako da sam imao potencijalno 4 dana za promatranja i oporavak od istih.

Subota je bila vremenski prevrtljiv dan. Jutro je krenulo maglovito, prijepodne je prijetila kiša, a oblaci su povremeno nestajali pa se opet vraćali. Oblačna pruga koja me plašila je taman imala rub na 15km južno od Zagreba. Taj rub je ostao stabilan kroz cijelu noć tako da je prostor južnije bio stalno vedar. Nije bilo dvojbe, ide se u mrak!

Jošavica

Izbor za lokaciju promatranja je pao na Jošavicu, iako sam se plašio vjetra. Popodne je baš jako puhao, a vjetar je već nekoliko puta pokvario promatranja na tom nesretnom brdu. Uz vjetar, postoja je još jedna prijetnja u vidu visoke vlage. U petak se kiša dobro ispadala i za očekivati je kako će sva ta voda u subotu završiti u zraku. Na kraju je ispalo dobro, vjetar je otjerao vodu, a po noći se smirio. I prije takvog raspeta situacije crv u meni je bio jači i već sam bio odlučio ići bez obzira na sve.

Zviježđe Sjeverna kruna snimljena kroz 35mm objektiv.

Snimka Sjeverne krune kroz 35mm objektiv. Snimljeno 18.05.2024.

Na put sam krenuo u 20:25 i na lokaciju došao točno sat vremena kasnije. Nisam vozio brže već sam uspio pronaći brži put kroz labirint radova u Petrinji. Teleskop sam postavio za 15min i ostavio ga da se hladi. Sljedećih sat vremena postavljao sam Star Adventurer i podešavao fotić za snimanje. Odlučio sam snimiti Sjevernu krunu, prije nego što eksplodira nova T Coronae Borealis. Po postavljanju Star Adventurera, posvetio sam se kolimaciji teleskopa i u 23:15 krenuo s promatranjem.

Puteljak je večeras bio prometan, dvaput me zaobišao isti traktor, isti terenac s gospodinom koji je ponudio pomoć (mislio je da mi je auto krepao) i neki SUV talijanskih tablica. Oko 1 ujutro sam imao posjet nekog automobila koji se okrenuo 50m od mene kada me skužio da sam na cesti. Jednom ću morati otići do kraja puteljka da vidim što se tamo krije kada je tako prometno.

Moram primijetiti kako više nitko ne kosi livade oko ceste. Ove godine je trava netaknuta i već viša od metra. Ako se nešto ne promijeni, kroz 2-3 godine krenut će šikara i morat ću potražiti drugo mjesto za promatranje.

Promatranje

Podaci o promatranju

Broj promatranja 2024-013
Datum 01.06.2024.
Vrijeme 23:15 – 01:45
Lokacija Jošavica
Temperatura 14°C
Vlažnost 65%
Prozirnost dobra
Granična magnituda 21.15 mpas
Seeing loš
Instrument Taurus 508/2153 Dob “B.A.T.”

Za početak sam se ugrijao s dva objekta. Prvi je Gama Djevice, dvojna zvijezda poznata pod imenom Porrima. Drugi objekt je komet C/2023 A3 (Tsuchinshan–ATLAS). Ovaj komet bi možda, ali veliko MOŽDA, mogao postati sjajan na jesen.

STF 1670 (Porrima), D*, m=2.7, d=2“

160x: Dvije vatene „tufne“, blijedožute boje, njihove jezgre se ne diraju, ali zbog lošeg seeinga dijele difrakcijski kupus.

225x: Tufne su jasnije razdvojene, ali nema dodatnih detalja.

C/2023 A3 (Tsuchinshan–ATLAS)

140x: Sjajan, lijepi komet, glava i rep se pružaju oko 5.5 lučnih minuta (1/7 vidnog polja). Glava kometa izgleda kao vrh pika (koplja), repić je uzak i dug.

275x: Glava kometa sada pokazuje unutrašnju i vanjsku jezgru. Zanimljivo je da iz glave komete na vrhovima pika vidim male „izdanke“ u smjeru repa. Promjer vanjske jezgre je oko 15“, a unutrašnje je oko 10“. Jezgra nije jako kondenzirana.

Htio sam skicirati komet, ali kao za inat nisam ponio niti šestar, a ni predloške za skiciranje.

Sektor RA 15h 30m DEC -20° 00′ do RA 17h 00m DEC -30° 00′

Krećem sa sektorom između Vage preko Škorpiona do Zmijonosca. Iako je ovo velik komad neba, broj objekata je zapravo malen, barem onih dostupnih za vizualno promatranje.

ESO 515-003, GX Sb, m=n/a, Lib

310x: Ništa ne vidim. Prvi objekt sektora, a već ćorak.

NGC 5898, GX E, m=11.43, Lib

160x: Vidim tri fleke u okularu. NGC 5898 je gornja desna, najveća i najsjajnija.

206x: Sjajna, blago ovalna mrlja sa sjajem koji raste od ruba prema sredini. Rast sjaja se zaustavlja u jednom trenu pa galaksije ne pokazuje „jezgru“ ili sličnu pojavu.

PGC 54644, GX cD, m=13.55, Lib

206x: Veoma tamna, malena, mutna fleka bez detalja. Smjestila se ravno desno od NGC 5898

NGC 5903, GX cD, m=11.19, Lib

206x: Izgledom slična kao NGC 5898 iako malo manja. Ovalna, sjajna galaksija, rast joj sjaje prema sredini, ali nema jezgru. Smjestila na 5h od NGC 5898.

Seeing je loš, ali ne na način da zvijezde titraju već su napuhnute. Pretpostavljam kako iznad nas je mlazna oluja.

IC 4538, GX, m=13.7, Lib

206x: Ne vidim galaksiju.

NGC 5897, GC, m=8.52, Lib

206x: Velik, taman, granulirani oblak dimenzija 5 x 4 lučne minute. Izdužen je u smjeru sjever jug. Skrenutim pogledom vidim oko 2 tuceta pojedinih zvijezda, uglavnom na desnoj polovici skupa.

PGC 55695, GX Sa, m=n/a, Lib

310x: Nije vidljiva.

NGC 5968, GX Sa, m=12.2, Lup

310x: Ne vidim galaksiju. Zvijezde su toliko napuha da je okular pun „galaksija“ ili su sve galaksije „zvijezde“, kako se uzme.

NGC 6000, GX Sb, m=13.0(b), Sco

225x: Tamna, malena, blago ovalna mrlja jednolikog površinskog sjaja.

PGC 056682, GX Sb, m=n/a, Sco

225x: Nisam je vidio.

HJ 4839 (12 Sco), D*, m=5.8, d=4“, Sco

225x: 12 Sco, dvije zvijezde, veće razlike u sjaju, pratilja na 4.5h. Zbog lošeg seeinga se gotovo diraju.

ESO 452-11, GC, m=n/a, Sco

225x: Možda nešto vidim u okularu? Nekakva mrlja, tj. granulirana nakupina zvijezda mi se povremeno ubaci u pogled. Nedovoljno za jasnu detekciju.

Messier 62, GC, m=6.4, Oph

310x: Veoma sjajan, fino granulirani oblak dimenzija 3.0 x 2.5 lučne minute. Skrenuti pogled otkriva tek nekoliko pojedinih zvijezda, ostale vjerojatno skriva loš seeing. Središnja mliječnost skupa ima promjer oko 1 luč. minute. Jezgra skupa nije centrirana u središnjoj mliječnosti već je odmaknuta prema desno i promjera je 0.5 luč. minuta. Cijeli skup kao da ima pomaknuto težište u smjeru 4 h u odnosu na geometrijski centar.

Messier 19, GC, m=7.5, Oph

310x: Ovalan oblak, veoma sjajan, gledan skrenutim pogledom je fino granuliran. Rekao bih da gotovo pa mogu vidjeti pojedine zvijezde. Nema mliječnost u skupu, već postaje samo gušći prema središtu. Kada bi seeing bio bolji vjerojatno bih skup razlučio u cijelosti. Na donjem desnom i donjem lijevom vrhu skupa su sjajnije zvijezde. Dimenzije skupa su oko 2 x 1.5 lučne minute.

ESO 518-03, OC, m=n/a, Sco

206x: Malena, siromašna nakupina od 15 do 20 zvijezda manjeg raspona u sjaju. Skup je pravokutnog oblika i slabo izražen.

NGC 6235, GC, m=7.2, Oph

225x: Malen, sjajan, gotovo trokutast oblak. Skrenuti pogled otkriva naznake granulacije.

IC 4634, PNEB, m=11.3, Oph

320x: Sitan, veoma sjajan disk bez detalja. Jedva se razlikuje od napuhanih zvijezda.

Abell 40, PNEB, m=16.8, Oph

248x: Ne vidim objekt.

Još sam naivno pokušao neke maglice u blizini Abella 40 vidjeti, ali sam odustao. Završio sam sa sektorom. Bilo je oko 1h ujutro. Kako sam bio u blizini, odlazim do M107.

Zviježđe Sjeverna kruna snimljena 70mm objektivom.

Snimka Sjeverne krune kroz 70mm objektiv. Rezultati su puno bolji zbog veće fokalne i kvalitentije neba.

Ostatak noći

Messier 107, GC, m=7.9, Oph

225x: Velika, sjajan oblak sitnih zvijezda koji se pruža oko ¼ vidnog polja (4.5 luč. minuta) kada gledam cijeli halo. Gušći dio skupa se proteže 2.5 luč. minute. Jezgra skupa, koja se sastoji od zgusnutih zvijezda i bez mliječnosti, pruža se 1.2 luč. minute.

STF 2050, D*, m=8.9, d=6“, Oph

248x: Dvije zvijezde, veće razlike u sjaju, jasno razmaknute s oko 5“. Pratilja na 12h.

Messier 17, NEB, m=6.0, Sgr

248x: Nema bolje osjećaja nego zumirati sa 160x na 250x dok gledam ovu maglicu. Nevjerojatno je kako se njen izgled transformira iz „labuda“ u oblačnu frontu (shelf oblak) od pojedinih oblačića, spona između njih i tamnih procjepa. Možda bih to mogao opisati kao plameni zid? Nemam riječi, nevjerojatan prizor, i to sve bez filtera. Zaljev ispod vrata labuda je vidno tamniji od pozadine neba, kuži se kako je tu tamna maglica. „Rep“ labuda nisam niti pratio van vidnog polja, ovo je bilo više promatranje iz gušta nego „kartiranje“ raspona maglice.

Messier 16, NEB, m=6.0, Ser

160x: Po prvi put vidim maglicu jasno bez pomoći ikakvog filtera. Pogled na maglicu je prikriven sjajem zvijezda u jatu, ali kuži se gdje je „crna regija“ u kojoj se kriju Stupovi stvaranja.

140x UHC: Maglica se sada jasno vidi, taman je filter pomogao postići balans između vidljivosti zvijezda i maglice. Maglica sada izgleda kao polukrug, sa zvjezdanim jatom na lijevo, a ispupčenjem maglice na desno. Zbog manjeg povećanja „rupa“ u kojoj su Stupovi sada je manja, ali i dalje jasno vidljiva.

Preletio sam nabrzaka Lagunu s UHC filterom i 100x povećanju. Krasna je! Zaustavio sam se na M20!

Messier 20, NEB, m=6.3, Sgr

100x UHC: Prekrasna! Pogled otkriva dvije kružne maglice koje se skoro pa diraju. Gornja je Trifid, s jadno vidljivim tamnim labirintom u sebi. Oštrina i jasnoća pogleda na maglicu su me ugodno iznenadili!

Za kraj sam proveo još jedno vrijeme promatrajući Veil maglicu kako bi se pripremio za skiciranje iste. Maglica se vidjela jasno i lijepo u OIII filteru, kako sam već navikao. Pokušao sam i s većim povećanjima, ali 250x povećanje je jako potamnilo maglicu i sakrilo detalje.

Prije spremanja opreme bacio sam pogled na još dvije dvojne zvijezde.

STF 2570, D*, m=7.0, d=4“, Aql

320x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene i veće razlike u sjaju.

STF 2567, D*, m=7.0, d=14“, Aql

320x: Dvije zvijezde, veće razlike u sjaju. Pratilja se smjestila na 8h i oko 20“ od primarne.

S ove dvije zvijezde završio sam promatranje. Bilo je 01:45. S obzirom na loše preduvjete za promatranje ispalo je super, posebice s nekim od nezaboravnih pogleda na poznate objekte.

In memoriam

Prije 19 godina, kada sam kupio prvi teleskop jedan od djedova je bio razočaran što sam kupio glupost. On nije vidio praktičnu svrhu u njemu.
Drugi djed imao je suprotan stav, bio je ponosan i hvalio se okolo unukom koji ima teleskop. Hvala ti deda Branko!

Počivao u miru. Branimir T., 30.09.1932. – 01.06.2024.

 

(Visited 1 times, 1 visits today)