Promatranje iz drugog pokušaja

Ah, kako se planovi lako pomrse.

Ovo je priča o dva promatranja, zapravo bi bilo točnije reći o dva pokušaja promatranja. Jedno je bilo promašaj, a drugo ipak uspješnije. Ne volim kad moram imati „popravne“ termine, volio bih jednom za razliku sve odraditi kako sam zacrtao.

Budinjak

Eto, odnedavno sam ćaća pa za očekivati je kako ću biti manje aktivan. Ipak, uspio sam nekako organizirati da u noći s 30.4. na 1.5. mogu za teleskop. Dogovorio sam šogoricu, tj. novopečenu tetku da uleti kao ispomoć dok ja palamudim na nekom brdu. Obećao sam hranu, topao obrok i druženje pomlatkom. Kako bih što manje smetao čak sam ponio sa sobom šator da nakon duge radne noći za teleskopom mogu odspavati prije sjedanja za volan. Karte su bile posložene za epsko promatranje.

U astronomije je vrijeme faktor na koji se ne može utjecati. Od nekih 15 prognoza koje sam gledao, njih 10 je predviđalo dobru noć, 2 tako-tako i 3 oblake od starta. Pogodite koje su se obistinile?

Ispada kako smo na Budinjak (Žumberak) došli kako bi promatrali lijepi zalazak Sunca i to je to. Oblaci koji su ukrasili zalazak nisu nestali, već su se pojačali. Prosjek prognoza govorio je kako će doći između 1 i 3 ujutro, ali nažalost su uranili i došli u 21h. I ni makac, samo su se izmjenjivali valovi gušćih i rjeđih cirostratusa. Katastrofa.

Unatoč ćorku od vremena na Budinjaku se okupilo nas četvero. Tanja, friško s pomrčine Sunca u SAD-u, Antonio s ludom idejom da fotka 200h u infracrvenom i Matija, kojem je jedino večeras išlo sve iz prve. Uspio je složiti opremu bez ikakvih problema i to iz prve.

Dok sam slagao teleskop naravno da su me svi gledali. Valjda je sastavljanje 50cm teleskopa i dalje show koji se ne propušta. Kako to uvijek bude dok te gledaju drugi i nude pomoć – meni sve ide naopako. Negdje sam tako u procesu sastavljanja pogriješio zbog čega mi je kasnije kolimacija bježala kako je teleskop mijenjao položaj. Iz tog razloga nisam uspio adekvatno testirati novu okular – Baader Morpheus od 6,5mm fokusa.

Ne samo to. Pribavio sam Star Adventurer kako bih upogonio fotić dok promatram. Niti to nije dobro prošlo. Želim snimiti zviježđe Sjeverne krune kako bih imao snimku prije i poslije eksplozije nove T Coronae Borealis. Podesio sam sve kako treba, pustio fotić da snima i zaboravio upaliti montažu. Rezultat svega? 50 fotografija s tragovima zvijezda.

I tako je propala prva noć. Uspio sam se umoriti, a da ništa nisam postigao. Imao sam težak i umorom prožet prvi maj za ništa.

Pokušaj drugi – noć sa 4. na 5. svibnja.

Opet sam izmuzao izlazak, ali ovaj put sam krenuo po teleskop tek oko 20:45, kada sam bio siguran kako će biti vedro. Dok sam pokupio teleskop i došao na Jošavicu, bilo je 22:30. Uspio sam teleskop postaviti u rekordnih 10 min, potom sam 15min kolimirao, podešavao, šarafio. Uz to je trebalo pripremiti ostalu popratnu opremu, stol, atlase, okulare i 23:30 sam konačno bio spreman. Isprepadan situacijom od par noći prije, testiram kako teleskop drži kolimaciju – nema nikakvih problema.

Podaci o promatranju

Broj promatranja 2024-011
Datum 04.05.2024.
Vrijeme 23:30 – 02:20
Lokacija Jošavica
Temperatura 12°C
Vlažnost 85%
Prozirnost vrlo dobra
Granična magnituda 21.35 mpas
Seeing prosječan
Instrument Taurus 508/2153 Dob “B.A.T.”

Ubacujem opet novi okular, Morpheus 6,5mm i razmišljam gdje da okrenem teleskop. Ajmo na M13, bit će vidno polje puno zvijezda pa ću moći vidjeti jesu li jednoliko oštre.

Messier 13

M13, GC, m=5.8, Her

380x: Ekstremno sjajan skup, veći od vidnog polja (12 luč. minuta), cijelo vidno polje je puno zvijezda. Sjajna mliječnost u sredini skupa proteže se 1,8 luč. minuta, a zgusnuti dio skupa je nešto veći i proteže se 3 luč. minute u promjeru. Iz skupa se pružaju ručice, najizraženija je ona na gornjem dijelu skupa. Spomenuta ruka je kao kuka na kojoj skup visi, kreće u smjeru 1h i potom zakreće u smjeru 11h te izlazi iz vidnog polja. Pomičem vidno polje i pratim ruku te na kraju procjenjujem kako je duga oko 3 luč. minute. Druga ruka se pruža okomito dolje, polazi iz donjeg desnog ruba skupa i pruža se možda 1,5 luč. minutu. Prekrasan prizor. Kasnije sam još pogledao skup na 770x, vidio sam samo središnju mliječnost razbijenu u mnoštvo zvjezdica.

Ovo s „rukama“ u skupu me poprilično iznenadilo, dakle skup je veći od vidnog polja okulara. Stvarno fascinantno. Seeing je dobar, ali ne bih imao ništa protiv da se još malo zrak smiri da zvjezdice budu još finije. Inače, Morpheus test prolazi sa čistom peticom!

U blizini u atlasu vidim dvije dvostruke zvijezde pa ajde da bacim pogled, možda su zanimljive.

∑ 2101

380x: Jasno razdvojene zvijezde, veće razlike u sjaju. Pratilja je na 4,5h, udaljena do 5 luč. sekundi. Boja primarne je bijela, a sekundarna je plavičasta.

∑ 2104

380x: Slična STF 2101, toliko da sam mislio na prvu kako sam pogriješio. Dvije jasno razdvojene zvijezde, veće razlike u sjaju. Pratilja je 5h i udaljena je oko 5 luč. sekundi. Primarna je bijela, a sekundarnoj ne mogu procijeniti boju.

Moje doživljaje u okularu i opažanje kako su zvijezde slične potvrđuju brojke iz WDS kataloga.

∑ 2101: A=7,59, B=9,39, d=4.0“

∑ 2104: A=7,49, B=8,78, d=5.7“

Skiciranje Messier 101

Dosta gledanja dvostrukih zvijezda pod tamnim nebo, njih jednako mogu promatrati iz svjetlosno zagađenog dvorišta. Odlazim do M101 kako bih je skicirao.

Sketch of galaxy M101
Skica galaksije Messiero 101 (M 101)

Prvo ubacujem 18mm ES okular. Galaksije se dobro vidi iako je prije mjesec dana bila bolja. Kako je na 140x povećanju izlazna pupila velikih 3,6 mm, kontrast je nizak. Prebacujem na APM Zoom 15,4mm kako bih dobio 3,1mm. Vidno polje je sada znatno manje, 25 luč. minuta umjesto 35, ali je kontrast bolji lakše je uočiti slabašne spiralne krakove. Promatram i skiciram galaksiju.

M101, GX Sa, m=7.86, UMa

160x: Središte galaksije je maleni, okrugli oblačak, a odmah desno od njega je zvijezda oko 12. magnitude. Uočavam spiralu i cijeli niz kvrga u njima. Spiralni krakovi iz jezgre izviru na 6h, 8h i 11h. Krak koji izvire na 6h zakreće u smjeru kazaljke na satu i završava na 12h, oko 4 luč. minute iznad jezgre. U sebi sadrži 3 kvržice, na ½ kraka (NGC 5458), ¾ kraka (NGC 5461) i najsjajniju na kraju kraka (NGC 5462). Sljedeći krak, na 8h, nema jasan početak već kao da je dio mase iz koje izvire više krakova. U konačnici se krak formira i pruža se od 9h, iznad jezgre postaje vanjski krak i završava na 3h, oko 4 luč. minute od jezgre. Zanimljivo je kako u njemu ne uočavam kvrge ili zadebljanje. Treći krak izvire iz iste mase kao i prethodni krak, zakreće u smjeru kazaljke na satu i obilazi jezgru od 11h do 6h, opet na oko 4 luč. minute od jezgre gdje je zadebljanje. Tu se krak račva, gdje kraći izdanak se pruža u smjeru 9h, a duži ide ravno u smjeru 7h i onda na 6 luč. minuta od jezgre, u zadebljanju u spirali (NGC 5449) naglo zakreće prema desno i završava na 7.5h i oko 8 luč. minuta od jezgre u veoma sjajnoj kvrgi (NGC 5450). U galaksiji vidim ukupno 6 zadebljanja ili kvrga u spiralama. Provjerio sam ih i sa UHC filterom, jasno se vide, ali ne iskaču nikakve nove.

Na Pavlovu preporuku promatram galaksiju s UHC filterom. Za čudo, gotovo pa nije izgubila na svjetlini. Kako je UHC od Castella, moguće kako je preširok da bi imao jaki efekt. Nisam primijetio da su kvrge u spirali nešto izraženije. Činim još jedan propust, ne koristim zoom okular da s velikom dozom komocije istražim kvrge u spirali detaljnije. Inače, na skici sam zabilježio kako krak ispod središta završava na lijevo sa sjajnom zvijezdom. U stvarnosti je ta sjajna zvijezda možda još jedna kvrga u spirali, samo sitna i zbijene. Nisam to u okularu uopće prepoznao. Eto mi kad ne koristim Zoom i njegove mogućnosti. Šesta kvrga koju sam prijavio je gušći dio spirale, ali nema oznaku po kojoj bi se jasno identificirala već je konglometar mnoštva objekata. U vodiču kroz M 101 Howarda Banicha to zadebljanje nosi oznaku “F”.

Samom skicom nisam odveć zadovoljan i morat ću je svakako ponoviti. Nisam bio baš najodmorniji večeras, a visoka vlaga u zraku od 85% ipak prigušuje transparentnost. M101 baš traži dobre uvijete kako bi otkrila sve svoje tajne.

Inače, u sred skiciranja, u 23:55, dolazi auto na makadam. Zaustavlja se 50tak metara od mene, promatra što radim, okreće se i odlazi. Kasnije sam kroz noć čuo jurnjavu automobila po makadamima na okolnim brdima, vjerojatno se vrti šverc komerc ljudskih sudbina. Inače bi automobil pokvario noćni vid, ali za ovakve situacije pribavio sam naočale s duboko crvenim staklima kako mi ne bi stradao noćni vid. Zapravo sam ih nabavio kako bih izašao na kraju s onim astrofotografima bez bontona, koji svojom opremom svijetle i kvare drugima doživljaj. Kada sam ih prvi put stavio na glavu pitao sam se čemu to, jesam li bacio 25€ u vjetar. Na kraju su se već na 2. promatranju dokazale kao korisne i smanjile utjecaj smetnji, a dodatni bonus je što mogu sada provjeriti mobitel u sred promatranja bez da prilagodna vida na mrak ne ode u papar.

Sektor neba od 11h 00m +25° 00′ do 11h 20m + 35° 00′

Za lov na fleke ubacujem Pentax XW 10mm zbog njegove visoke propusnosti svjetla. Ovaj okular daje 248x povećanje.

UGC 6274, GX Sc, m=14.6, UMa

248x: Veoma tamna, malena, ovalna mrlja i jednolikog površinskog sjaja.

NGC 3569, GX Sc, m=14.29, UMa

248x: Tamna, okrugla, malena mrljica, svjetlija u sredini. Na prvu liči kao mutna zvijezda. Moguća još jedna veoma tamna mrljica na 1,5 h.

Provjera otkriva kako je mrljica PGC 213796.

PGC 213796, GX, m=n/a, UMa

248x: Veoma tamna mrljica iznad NGC 3569.

UGC 6070, GX S, m=13.7, UMa

248x: Malena, tamna mrljica, pravokutnog oblika! Iako je mrljica tamna, njen površinski sjaj je poprilično visok, iako se zbog malenih dimenzija sama mrljica teže uočava.

MCG+5-26-47, GX S, m=14.7, LMi

248x: Ekstremno tamna, nejasna mrljica.

NGC 3510, GX Sb, m=12.7, LMi

248x: Veoma tamna, duguljasta mrlja kada se gleda sa skrenutim pogledom. Direktan pogled otkriva samo taman oval sa 4:1 stranicama, koji pretpostavljam da je središnje zadebljanje.

NGC 3486, GX Sb, m=10.53, LMi

248x: Sjajna, umjereno velika i ovalna 3:1 mrlja. Sjaj joj raste progresivno prema sredini i onda naglo skoči u sitan, veoma sjajan disk.

NGC 3504, GX Sb, m=10.92, LMi

248x: Sjajna, umjereno velika i ovalna mrlja sa sitnom, izraženom jezgricom. Zvijezda u galaksiji na 5h od jezgre.

NGC 3512, GX Sb, m=12.27, LMi

248x: Sjajna, umjereno malena, ovalna mrlja. Rast sjaja u galaksiji je jednolik prema sredini i bez iznenađenja.

NGC 3515, GX Sc, m=14.6, LMi

248x: Tamna, malena, nejasna mrlja.

UGC 6160, GX Sb, m=n/a, UMa

248x: Malena, tamna, nejasna mrljica. Sjajnija je u sredini pa na prvu liči na mutnu zvijezdu.

NGC 3563, GX S0, m=14.6, Leo i NGC 3563A, GX E, m=15.39, Leo

248x: Tamna, ovalna mrlja s dvije jezgre.

Prebacujem na veće povećanje, da vidimo što Morpheus može.

380x: Veoma tamna mrlja s dvije jezgre u zajedničkoj maglici. Izgleda kao magličasta mutna zvijezda koja se skoro dira.

NGC 3570, GX S0, m=14.51, Leo

248x: Malena, tamna, okrugla mrljica s nešto svjetlijom jezgrom.

NGC 3609, GX Sb, m=14.02, Leo

248x: Tamna, ovalna, mrlja, blago svjetlija u sredini, ali bez jezgre.

NGC 3629, GX Sa, m=12.78, Leo

248x: Tamna, umjereno malena nepravilna mrlja i jednolikog površinskog sjaja.

CGCG 156-057

248x: Nije vidljiva.

Okrećem na jato galaksija Arp 105. Vidim jednu mrljicu, ali ne mogu identificirati koju.

Tad sam skužio kako sam dio ovog sektora već promatrao. Kako sam umoran, nemam baš „mojo“, ova spoznaja me demotivirala pa se prebacujem na druge, nasumične objekte. Kasnije sam unoseći promatranja u bazu shvatio da nisam jako puno promašio promatranjem. Čak 13 novih objekata je palo u ovom sektoru.

Guštanje u poznatim objektima

Negdje u ovo doba kreće vjetar. Vlažnost stagnira na 87%, ali atlas i oprema su mokri, grijači drže optiku suhom. Vjetar je 1,3m/s, na mahove do 2 m/s.

NGC 2841, GX, m=9.22, UMa

248x: Veoma sjajna, ovalna 5:1 galaksija, dimenzija 2,1 x 0,4 luč. minute. Ima sjajnu, izraženu jezgru, odmaknutu od središta galaksije prema donjem rubu. S gornje strane je jezgra djelomično omeđena tamnog prugom, najviše između 10h i 12h od jezgre. Donji rub galaksije ima nagli pad svjetla.

M53, GC, m=8.33, Com

380x: Veoma sjajan, velik skup, vidim oko 50tak pojedinih zvijezda, a u grubo bih procijenio kako se skup pruža 1/3 vidnog polja, tj. oko 4 luč. minute. Središnja mliječnost je još manja, pruža se 1,7  luč. minuta.

NGC 5053, GC, m=9.96, Com

380x: Taman, veliki magličasti oblak promjera oko 3 luč. minute prošaran s možda 20tak zvjezdica. Skoro sam ga preskočio koliko je slabašan.

NGC 6210, PNEB, m=11.45, Her

248x: Ekstremno sjajna, malena, ovalna i blijedozelena mrlja.

380x: Ništa novo od mrlje, i dalje izgleda kao blijedozeleni ili blijedo plavozeleni, ekstremno sjajni disk. Možda od 7 do 8h vidim neki v. tamno repić.

773x: Jednolik ovalan, svijetli disk, bez detalja.

Kad sam već imao povećanje od 773x u teleskopu, okrenuo sam opet na M13. Seeing je čak dopustio da središnju mliječnost razbijem u krumpiraste zvijezde kojih je bilo puno vidno polje.

Škorpion sada već plijeni pažnju na jugu pa okrećem prema njemu.

M4, GC, m=5.9, Sco

248x: Velika masa zvijezda koja se proteže oko 3/5 vidnog polja, tj. 10 luč. minuta. Nema nikakve mliječnosti, liči više na otvoreni nego na kuglasti skup. Toliko je razlučen na pojedine zvijezde da više nije interesantan. Sredinom skupa dominira prečka zvijezda, a okolne zvijezde su u formaciji koja kao da liči na krila leptira ili silnice štapićastog magneta.

M80, GC, m=7.3, Sco

380x: Veoma sjajna, manji kuglasti skup, pruža se 2,5 luč. minute. Pun je sitnih zvjezdica pri rubu, jednoliko raspoređenih, a koje se potom stapaju u mliječnost promjera 0,8 luč. minuta u čijoj se sredini krije sitna, izražena jezgra promjera 0,5 luč. minuta.

Htio sam pogledati još jedan kuglasti skup u Škorpionu oznake ESO nešto, ali sam otkrio kako mi na 15° iznad horizonta teleskop propada, tj. nemam dovoljno protu utega! Na kraju sam preletio još M57, središnja zvijezda se nije vidjela. U 2:20 proglašavam fajrunt i idem kući.

 

 

 

 

 

(Visited 2 times, 1 visits today)

Ah, kako se planovi lako pomrse. Ovo je priča o dva promatranja, zapravo bi bilo točnije reći o dva pokušaja promatranja. Jedno je bilo promašaj, a drugo ipak uspješnije. Ne volim kad moram imati „popravne“ termine, volio bih jednom za razliku sve odraditi kako sam zacrtao. Budinjak Eto, odnedavno sam ćaća pa za očekivati je…

Ah, kako se planovi lako pomrse. Ovo je priča o dva promatranja, zapravo bi bilo točnije reći o dva pokušaja promatranja. Jedno je bilo promašaj, a drugo ipak uspješnije. Ne volim kad moram imati „popravne“ termine, volio bih jednom za razliku sve odraditi kako sam zacrtao. Budinjak Eto, odnedavno sam ćaća pa za očekivati je…

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)