A kak da vam pojasnim… follow up

Vagao sam ići na Petrovu goru. Prognoza je najavila razvedravanje prije noći. Ipak, na popodnevnoj vožnji biciklom pratio sam nebo i primijetio kako je puno razmazanih cirusa. Satelitska je te iste ciruse pokazivala skroz do Beča. Ma ništa od toga, neće se razvedriti dovoljno da opravdam put od 200 km tamo i natrag. Na kraju je prognoza bila u pravu, u 21h je bilo vedro!

Sva sreća, Apač je samnom u stanu. U roku pola sata obavio sam večeru, tuširanac i ukrcavanje opreme u auto. Trebalo mi je samo 4x gore-dole 2 kata. Oko 21:45 bio sam na putu. Morao sam do svojih po stol za promatranje, a usput sam mislio stati na benzinsku opskrbit se nekim keksima i pićem.

Na putu do mojih prolazim kroz benzinsku. Neradni je dan pa je kolona do Zanzibara. Krasno! Kod svojih skupljam ostatak opreme – stolove i stolac te pri povratku odlazim na istu benzinsku. Red malo manji, grabim kekse i sok i pravac mrak. Bilo je par minuta nakon 22h.

A kak da vam pojasnim…

Do Hotnje, lokalnog brega, vožnja regularno. Samo jedna srna nakon skretanja sa državne ceste. Po putu sam razmišljao kako će me opet neki od znatiželjnih seljana ometati u promatranju. Zato kada sam došao u selo sjetio sam se mladića koji mi nije znao objasniti gdje je lokacija za promatranje – zatiltao se od alkohola. Zaustavio sam auto, potražio na karti brdo Detičkovac i shvatio sam da je do njega jednostavno doći, samo 150 m makadama uzbrdo.

Dovezao sam se do sljemena brda i vidio veliku pokošenu livadu te neku vikendicu s lijeva. Prekrasan, otvoreni pogled prema jugu i jugozapadu, stvarno je zatiltani mladić bio u pravu. Ipak, lokacija nije bila savršena, vidjela se rasvjeta sela s nje i neka dosadna lampa koja je uporno svjetlila u mom smjeru. Sa sjeverozapada je pak bilo nešto kuća s osvjetljenim dvorištima ili prozorima.

Vagao sam ostati ili otići na uobičajenu lokaciju, kilometar dalje. Na kraju sam zaključio da tanki Mjesec na sjeverozapadu ionako kvari mrak, a kako je vrh ovog brda baš lijepo mjesto, ostat ću i uživati.

Promatranje

Prije postavljanja teleskopa malo sam se igrao sa fotoaparatom. Južno nebo je ukrašavalo zviježđe Škorpiona sa crvenim Antaresom. Orion je ljepše zviježđe, ali mom oku je Škorpion miliji. Ima nešto u tom obliku „udice“, baš sam se upecao na njega (hehe, dad joke). Možda je do toga što je toliko južno da ga vidimo taman toliko da zagolica maštu, a nikako da otkrije svoje čari do kraja.

Postavio sam Apača, podesio montažu i krenuo u lov. Kupio sam novo dijagonalno zrcalo, Baader 2“ s click lock mehanizmom. Prvi dojmovi su – taj mehanizam me živcira. Prvo u njega nije stao APM 2“ na 1,25“ adapter! Toliko o tolerancijama, ne znam na čijoj strani je krivica. Onda sam ubacio Televue adapter, taj je sjeo bez problema. Kasnije, kod ubacivanja Baaderovog Morpheus okulara, jedva je ušao. Baš sam ga morao nasiliti. Razmišljao sam o click lock adapteru na 1,25“ i sad više ne razmišljam, ne treba mi dupla doza frustracije.

Podaci o promatranju

Broj promatranja	2025-015
Datum	30.05.2025.
Vrijeme	23:30 – 02:00
Lokacija	Hotnja
Temperatura	12°C
Vlaga	90%
Prozirnost	dobra
Granična magnituda	21,03 mpas
Seeing	dobar
Instrument	Apač APM 140/980

Škorpija

Kako bih provjerio točnost poravnanja montaže i GoTo-a, usmjerio sam teleskop prvo prema M4. Pogled u okularu me izuo iz cipela, očekivao sam neku šugu od objekta, a kada ono skup izgleda jedno tri puta bolje od očekivanja.

Messier 4; GC; m=5,9; Sco

128x: Baš lijep pogled na skup, visoko iznad svih očekivanja. Vidim oko 50tak sitnih zvjezdica u skupu, grupirane u središnje tijelo i „krila“ na lijevo i desno, s tim da je lijevo posebno istaknuto. Skup zauzima oko ¼ vidnog polja, tj. cca 7,5 lučnih minuta.

151x: Na većem povećanju skup je još ljepši. Tekstura mu je sada, uz masu pojedinih zvjezdica, zrnata i puna sitnih, sitnih zvjezdica. Središtem skupa dominira okomita, kratka prečka od pola tuceta zvijezda. Baš lijep pogled, nisam očekivao kako ću ga tako dobro razlučiti. Po pamćenju bih rekao da izgleda jednako dobro kao u 200mm Dobsonu.

Iznad skupa je Sigma Škorpiona, kaže atlas da je višestruka zvijezda. Idem se uvjeriti.

Sigma Sco (H IV 121); D*; d=20,5“; m=2,9; Sco

151x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene. Pratilja je puno tamnija, smjestila se na 4h u odnosu na vertikalnu os teleskopa. Primarna je žuta, barem koliko mogu uočiti jer smeta atmosferska disperzija, pratilja je bez boje.

Stelledopie kaže kako su obje zvijezde plave!

Blizu je još jedan Messierov objekt, šteta ga ne obići.

Messier 80; GC; m=7,3; Sco

151x: Sjajan, okrugli magličasti disk sa veoma sjajnom jezgrom. Direktan pogled otkriva naznake krupne granulacije u skup, ali skrenutim pogled je čudo, opet more sitnih grudica. Ne mogu reći da su to zvijezde, ali definitivno je fina, zrnata struktura. Opet, iznenađujuće dobar pogled na skup.

Sve više shvaćam zašto ljude zahvati „refraktitis“. Ovi teleskopi stvarno kao da daju pogled usporediv s rang većim Newton reflektorom.

BU 624; D*; d=1,44“; m=7,8; Sco

151x: Jedna, ali čudna, moguće izdužena zvijezda.

215x: Definitivno je riječ o izduženoj zvijezdi.

306x: Na većem povećanju je izduženost zvijezde opet upitna.

Blizu je Ro Zmijonosca (Ro Ofijuči kolokvijalno), višestruka zvijezda.

Ro Oph (H II 19 AB); D**; d=3,0“; m=5,1; Oph
Ro Oph (H II 19 AC); D**; d=151“; m=5,1; Oph
Ro Oph (H II 19 AD); D**; d=156“; m=5,1; Oph

306x: Vidim četiri zvijezde! AB se sastoji od dvije bliske, ali jasno razdvojene zvijezde. Obje su bijele, sličnog sjaja, a pratilja se smjestila na 6h. AD je veoma široko razdvojena, pratilja je nešto tamnija od primarne i smjestila se na 7h. AC je veoma široko razmaknuta, pratilja je tamnija od primarne, a smjestila se na 4h.

Već je 00:28 i SQM-om mjerim 21,05 mpas, a Mjesec još nije zašao do kraja. Malo sam spor večeras jer svako malo odlazim do fotoaparata podesiti novi kadar.

Labud je već lijepo izašao pa okrećem teleskop prema njemu. Ne znam od kud bih krenuo, ima i previše objekata za pogledati. Prvo malo neobavezno zvjeram po Sjevernoj Americi (NGC 7000) pri 41x povećanju i s OIII filterom. Imam 2 stupnja vidnog polja i opet u kadar ne stane cijela! Potom sam obišao Veil, prvo zapadni (NGC 6960) koji je bio dobro vidljiv, a potom istočni (NGC 6992-5) koji je bio baš lijep. Nije detaljan kao u 300 ili 500 mm, ali ima neku čar u sebi. Čak se dalo nazrijeti Pickeringov trokut. Kada sam završio s tim turizmom, okrenuo sam prema Sadru.

NGC 6910; OC; m=7,4; Cyg

151x: Zanimljiv skup. Umjereno dobro izražen, sastoji se od 20tak zvijezda većeg raspona u sjaju. Skup je neobičnog oblika, kao cvijet u vazi (ne znam kako bit to drugačije opisa). Dimenzije procjenjujem na 10 x 7 luč. minuta.

Blizu je neka dvojna, nema oznaku u atlasu pa kasnije otkrivam kako se stvarno zove.

STTA 205; D*; d=45,4“; m=7,2; Cyg

98x: Dvije zvijezde, široko razmaknute i veće razlike u sjaju. Pratilja se smjestila na 1h.

Čitam na forumu da je Delta Labuda lijepa dvoja pa odlazim baciti pogled.

Delta Cyg (STF 2579); D*; d=2,81“; m=2,9; Cyg

98x: Nevjerojatno! Vidim sjajnu, možda blijedožutu zvijezdu i kraj nje sitan plamičak na 9h.

306x: Primarna je sada bijela, pratilja narančasta ili čak bakrena. Bliske su, ali jasno razdvojene. Pratilja se smjestila taman gdje bi došao drugi difrakcijski prsten da ga vidim.

430x: Malo iz sporta pumpam povećanje koristeći Barlow. Zvijezde su sada jasno razdvojene, pratilja i dalje jantarne boje. Baš lijepa dvojna zvijezda, shvaćam zašto je omiljena.

Spuštam se po krilu labuda natrag prema Sadru.

STF 2588; D*; d=9,64“; m=7,7; Cyg

306x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene, bijele boje i gotovo identičnog sjaja. Pratilja se smjestila na 8h.

STF 2607; D*; d=2,98“; m=6,6; Cyg

306x: Dvije zvijezde, velike razlike u sjaju i jasno razdvojene. Pratilja se zbog niskog sjaja jedva vidi na 12h.

STT 385; D*; d=1,23“; m=7,8; Cyg

306x: Dvije zvijezde, ali pratilju vidim možda 30% vremena. Čak mislim da nije do razmaka, već do malog sjaja pratilje zbog čega izgleda kao flekica na 10h. Primarna je također relativno tamna pa je teleskop na rubu mogućnosti.

STT 383: D*; d=0,77“; m=7,0; Cyg

306x: Duguljasta zvijezda, bez govora o rezoluciji.

Vraćam se malo do objekata dubokog Svemira.

NGC 6819; OC; m=7,3; Cyg

98x: Magličasta, ali dobro izražena nakupina od 15 pojedinih zvijezda sličnog sjaja. Zvijezde ostavljaju dojam kao da su u dva paralelna niza. Skup je poprilično malen, zauzima možda 3 lučne minute u okularu.

NGC 6940; OC; m=6,3; Vul

98x: Velik, dobro izražen skup, bogat zvijezdama. Rekao bih na prvu da ih ima barem 60, sličnog su sjaja. Skup zauzima otprilike 20 x 10 luč. minuta.

Mislio sam skicirati NGC 6940, ali prepao me broj zvijezda.

NGC 6885; OC; m=5,7; Vul

98x: Dobro izražen, velik skup koji se sastoji od niza zvijezda poredanih u trokutastu formu. U središtu trokuta je jedna samotna, sjajnija zvijezda. Brojim 30tak zvijezda u skupu, umjerene razlike u sjaju. Dimenzije procjenjujem na 14 x 8 luč. minuta.

NGC 6885 mi se učinio kao zgodna meta za skiciranje, nije tako kompleksan kao NGC 6940. Sljedećih pola sata trošim na njegovo skiciranje. Rekao bih da na skici imam puno više od 30tak zvijezda koje sam vidio na prvu.

U 02:05 proglasio sam promatranje gotovim. Još sam se pola sata igrao s fotoaparatom i onda se konačno krenuo spremati. Naravno da sam pri spremanju, paleći svjetlo, privukao pažnju seljana pa su me obišli, bez komentara. Kući sam krenuo u 3h.

 

 

Vagao sam ići na Petrovu goru. Prognoza je najavila razvedravanje prije noći. Ipak, na popodnevnoj vožnji biciklom pratio sam nebo i primijetio kako je puno razmazanih cirusa. Satelitska je te iste ciruse pokazivala skroz do Beča. Ma ništa od toga, neće se razvedriti dovoljno da opravdam put od 200 km tamo i natrag. Na kraju…

Vagao sam ići na Petrovu goru. Prognoza je najavila razvedravanje prije noći. Ipak, na popodnevnoj vožnji biciklom pratio sam nebo i primijetio kako je puno razmazanih cirusa. Satelitska je te iste ciruse pokazivala skroz do Beča. Ma ništa od toga, neće se razvedriti dovoljno da opravdam put od 200 km tamo i natrag. Na kraju…