Kostanjevica me nagradila
-
- 21
Kazalo
Utorak govori četvrtak će biti vedar. Srijeda govori četvrtak će biti vedar. Četvrtak govori kako neće biti vedar, noć bez oblaka se preselila na petak.
Želio sam izbjeći tu situaciju jer u subotu navečer je Petrova gora Star Party! Prvi nakon 7 godina! Nisam htio doma previše talasati, ali prilike za promatranja u ovo doba godine su rijetke pa se ne smiju propustiti. Još je sezona galaksija. Na kraju sam odlučio otići u petak navečer na promatranje.
Postavilo se pitanje gdje ići? Modeli su davali naznake prolazne naoblake nakon ponoći na Petrovoj gori, Perjasici, Jošavici, Trnovcu Glinskom. Na kraju sam zaključio kako je istok bolja opcija. Opet, odlazak na Papuk nije dolazio u obzir zbog obaveza u subotu. Pao je kompromis, Moslavačka gora.
Moslavačka gora, otkud to?
Primijetio sam na kartama svjetlosnog onečišćenja kako je regija oko Moslavačke gore tamna, posebice istočne padine. Najbliža je to regija Zagrebu gdje SQM prema modelima može mjeriti preko 21,4 mpas2. Nisam dosad bio impresioniram ovim krajem. Već sam promatrao s Moslavačke gore, tj. kraj spomenika u Podgariću gdje je nebo bilo – loše. Naime, odmah do je ribnjak s hotelom i cijela ta priča bliješti nenormalno. Dodatno me odbija malena nadmorska visina tih predjela, istočne padine Moslavačke gore su niz brda koja tek mjestimično jedva provire iznad 200 m visine. Veća količina ribnjaka u tom kraju govori mi kako bi vlage i magle moglo biti za izvoz.
Zimus sam se čak zaletio na Moslavačku goru u pokušaju da ulovim vedrinu. Napravio sam 100 km da bih došao do lokacije i gledao kako se nebo zatvara. Ludilo. A lokacija koju sam našao ima potencijala. Smjestila se kraj sela Kostanjevac, na brdu od oko 200 m visine. Obilazak lokacije zimus otkrio je kako se s makadamskog puta odvaja još jedan makadam koji završava s rampom na ulazu u šumu. Odlično, tu ne bi nitko normalan trebao skretati noću niti prolaziti. Pri povratku sa tog skautanja lokacije primijetio sam kako u selima okolo jedva da ima rasvjete.
Gledajući tako prognozu za petak zaključio sam da Kostanjevcu treba dati drugu priliku.
Brum brum, auto bruji
Na promatranje sam krenuo oko 18:15. Prije toga sam otišao do svojih pokupiti teleskopa pa sam do Siska produžio po magistrali. Nije mi se žurilo jer noć kreće tek oko 21:30. Kada sam prošao Sisak i Popovaču, počeli su obronci Moslavačke gore. Lagano penjanje kroz Gornju Jelensku. Nakon toga je krenuo konkretan uspon. Prošao sam ovu goru jednom biciklom pa sam pomislio kako je razočaravajuće odraditi toliko penjanja i ostati bez vidika. Nisam dovršio misao kad se ispred mene otvorio zavoj s pogledom na zalazeće sunce. Morao sam stati i snimiti fotografiju. Hvala Hrvatskim šumama što su krčenjem otvorili vidike. Sarkastičan sam, naravno.
Nastavio sam dalje, spustio se do Podgarića i shvatio kako imam još dosta vožnje, a već je skoro 20h. Ubrzao sam vožnju pa sam na lokaciju konačno stigao 19:58! Pitao sam se tada da li se ovih 1h 45min isplatilo jer sam za to vrijeme već mogao biti na Papuku.
Spustio sam se na svoj odvojak makadama i počeo postavljati opremu. Počele su me prve bube ove sezone napadati pa će uskoro krenuti sezona promatranja na koja se ne ide bez sprejeva protiv gamadi.
Dok sam postavljao opremu primijetio sam kako pod crvenim svjetlom lampe vidim dva oka kako me gledaju. Hmm, selo nije daleko, da nije neka mačka? Kada sam prišao očima shvatio sam da je to bila znatiželjna lisica. Pogledala me i produžila dalje niz livadu, u širokom luku oko mene. Osim kasnije nekog pucketanja grana i šuštanja lišća, nije bilo dodatnih interakcija s lokalnom faunom.
Promatranje
Za promatranje sam se namjerio na maleni komad neba u Berenikoj kosi koji nisam mogao do kraja pogledati na Perjasici prije tjedan dana. Puno toga sam za večeras isplanirao jer kao, ovaj komad neba ću brzo riješiti. Na kraju se to pokazalo kao loše predviđanje, sljedećih 2h sam rudario po tom komadiću neba. Kad god bih pomislio da sam gotov, eto novih galaksija. Na svu sreću, barem su te galaksije zanimljivije od onih koje sam vidio prije 10 dana na Petrovoj gori.
Podaci o promatranju
| Broj promatranja | 2026-015 |
| Datum | 17.04.2026. |
| Vrijeme | 21:35- 01:05 |
| Lokacija | Kostanjevica |
| Temperatura | 8°C |
| Vlažnost | 72% |
| Prozirnost | Dobra |
| Granična magnituda | 21.55 mpas2 |
| Seeing | Dobar |
| Instrument | Taurus 508/2153 “BAT” |
Nebo je u 21:32 mjerilo 21,25 mpas2. Ovo mjerenje me nije oduševilo, bojao sam kako sam toliku vožnju odradio za ništa bolje nego na 45 min bližoj Jošavici.
Sektor RA 12h 00m DEC +27° 00′ do RA 12h 30m DEC +30° 00′
IC 3407; GX Sb; m=13,8; Com
248x: Malena, veoma tamna, blago ovalna mrlja. Sjaj mrlje raste blago od rubova prema sredini. Skrenuti pogled daje naznake sitne jezgre.
NGC 4393; GX Sab; m=12,7 (b); Com
248x: Duguljasta, ekstremno tamna mrlja bez detalja. Relativno je velika pa se u okularu proteže oko 2,5 lučne minute. Na lijevo od galaksije se nalazi niz od pet zvijezda u konfiguraciji 1-3-1.
Mislio sam kako sam gledao NGC 4408, ali opis nije odgovarao. Na kraju sam zahvaljujući opisu u Cartes du Cielu identificirao da se radi o NGC 4393.
NGC 4448; GX Sb; m=12,7; Com
248x: Sjajna, duguljasta i ovalna mrlja, omjera 8:1 između duže i kraće osi. Dužinu galaksije procjenjujem na 2 luč. minute. Galaksija ima veću, istaknutu središnju regiju koja se pruža oko 1/6 galaksije. Skrenuti pogled daje naznake zvjezdolike jezgre.
NGC 4375; GX Sb; m=13,7; Com
248x: Malena, okrugla, tamna mrlja. Sjaj joj ravnomjerno raste od ruba prema sredini, bez drugih detalja. Čini mi se da vidim još jednu mrljicu oko 2 luč. minute dalje, prividno u smjeru 7,5h.
Mrljica je PGC 1840042
PGC 1840042; GX; m=n/a; Com
248x: Sitna mrljica na rubu vidljivosti malo ispod NGC 4375.
IC 3263; GX S; m=14,4; Com
248x: Malena, ovalna i dugu mrlja, ekstremno tamna.
NGC 4295; GX S; m=14,6(b); Com
248x: Sitna, veoma tamna mrljica, izgleda kao mutna zvijezda.
IC 777; GX Sb; m=14,4(b); Com
248x: Veoma tamna, malena, duguljasto ovalna mrljica sa slabo istaknutom središnjom regijom. Ne mogu se oteti dojmu kako je gornji rub galaksije oštar i naglo odrezan, kao da se krije nekakva tamna pruga.
NGC 4251; GX Sb; m=10,7; Com
248x: Sjajna, duga i ovalna mrlja. Dimenzije mrlje procjenjujem na 2 x 0,3 lučne minute. Središnja, ovalna regija se pruža oko 1/5 galaksije, ali nigdje ne dira rubove galaksije, čak niti po kraćoj osi već se stisnula uz dužu os galaksije. Skrenuti pogled otkriva sitnu jezgru.
NGC 4275; GX S; m=14,1(b); Com
248x: Manja, okrugla, sjajna mrlja. Ima tanki, tamniji obrub i unutar njega je disk povišenog i ujednačenog sjaja.
NGC 4211; GX; m=14,4; Com
NGC 4211B; GX S0; m=14,6; Com
248x: Tamna, okrugla mrljica, bez detalja. Skrenuti pogled otkriva sitnu jezgricu u mrljicu, ali i još jednu dodatnu mrlju na 2h – NGC 4211B?
381x: Veoma tamna mrljica sa sitnom središnjom regijom ili jezgrom. Druga mrljica, NGC 4211B, je na 2,5h i ovalna. Njena duža os je okomita na pravac između dvije mrljice.
Ovaj par galaksija u interakciji otkrio je Edouard Stephan, isti onaj koji je otkrio Stephanov kvintet. Radi se o paru lećastih galaksija (S0) udaljenima oko 300 milijuna svjetlosnih godina.
NGC 4196; GX S0; m=13,8; Com
248x: Sjajna, manja, blago ovalna mrlja. Njen sjaj naglo raste od ruba prema sredini. Oko mrlje skrenutim pogledom naslućujem ekstremno taman halo.
NGC 4185; GX Sb; m=13,2; Com
248x: Tamna, veća i ovalna mrlja. Ima mutne, nejasne rubove pa ne mogu reći kakav joj je točan oblik. Po dužoj osi galaksije se pruža duga, ovalna i slabo istaknuta središnja regija.
Iako ova galaksija u okularu nije nešto u naravi se radi o velikoj spiralnoj galaksiji. Udaljena je oko 200 milijuna godina što objašnjava zašto je tako skroman prizor u okularu. Svojom masom dominira grupom od 13 galaksija koja nosi naziv LGG 276, a igrom slučaja njih 7 sam promatrao večeras. To su galaksije NGC 4131, NGC 4132, NGC 4134, NGC 4169, NGC 4174, NGC 4175 i NGC 4253. Njihovi opisi su u nastavku promatranja, ali odmah mogu reći da niti jedna nije oduševila.
NGC 4104; GX S0; m=12,1; Com
248x: Sjajna, ovalna, duguljasta mrlja sa stranicama u omjeru 6:1. Ima blago istaknuta središnju regiju i moguću jezgricu. Skrenuti pogled otkriva dodatnu mrljicu na 12h u paru sa zvjezdicom – PGC 38387?
Istraga otkriva kako je mrljica galaksija PGC 38387.
PGC 38387; GX; m=15,3; Com
381x: Sitna, mutna mrljica, veoma tamna, izgleda kao mutna zvijezda. Na lijevo od nje je prava zvjezdica.
Okrećem prema NGC 4131 i u okularu uočavam tri mrljice! Promatram ih s desna na lijevo u sljedećem redoslijedu: NGC 4134, NGC 4132 i NGC 4131.
NGC 4134; GX Sb; m=12,9; Com
248x: Duga, ovalna, sjajna mrlja. Najveća u nizu i najlakše uočljiva.
NGC 4132; GX Sb; m=14,9(b); Com
248x: Srednja mrlja u nizu. Duguljasti oval, veoma tamna, okomita svojom dužom osi na pravac s NGC 4134.
NGC 4131; GX S; m=14,2(b); Com
248x: Lijeva mrlja u nizu. Sjajna, duguljasta i ovalna. Dužom osim usmjerena kao NGC 4132. Bez drugih detalja.
Radim mjerenje SQM-om u 22:39 i snimam fotografiju cijelog neba. Nebo sada mjeri 21,39 mpas2, što je dobar napredak od 21,25 mpas2 u 21:32.
NGC 4136; GX Sab; m=11,4; Com
248x: Velika, tamna mrlja s nejasnim rubovima. Ako bih morao procijeniti njen oblik, rekao bih da je približno okrugla. Ima nizak površini sjaj. Promjera je oko 1,5 luč. minuta.
NGC 4150; GX Sa; m=11,6; Com
248x: Manja, veoma sjajna i ovalna mrlja. Sjaj mrlje polagano raste od rubova prema središtu i onda se naglo transformiran u sitnu, veoma istaknutu jezgru. Bez drugih detalja.
UGC7190; GX S0; m=14,7; Com
248x: Maleni, tamna disk, bez detalja. Zvijezda na 30“ lijevo od mrljice.
Hickson 61
U atlasu je u blizini ucrtana NGC 4169 i druge galaksije oko nje. Vidim kako piše Hickson 61, a to znači kako me čeka grupa galaksija. Okrećem teleskop i pogled ne razočarava, na prvi pogled vidim tri galaksije, a onda i četvrtu u zbijenoj, pravokutnoj formaciji. U smjeru kazaljke na satu, s lijevog gornjeg vrha na desno to su:
NGC 4169; GX S0; m=12,2; Com
248x: Sjajna, manja i blago ovalna mrlja s velikom, izraženom središnjom regijom. Ne uočavam jezgru.
NGC 4174; GX S; m=14,9(b); Com
248x: Malena, tamna, duguljasta mrlja. Ima visok površinski sjaj, veći od NGC 4169, ali kako je manja onda se nešto teže uočava.
NGC 4175; GX S; m=14,1(b); Com
248x: Tamna, malena, blago ovalna mrlja kada se gleda direktnim pogledom. Skrenuti pogled otkriva kako je ovo zapravo veoma duguljasta i uska mrljica.
NGC 4173; GX Sb; m=13,6(b); Com
248x: Veoma tamna, duga, ovalna mrlja. Nejasnih rubova i bez drugih detalja. Definitivno najveća galaksija u grupaciji.
Ova formacija galaksija mi se tako svidjela da sam je odlučio skicirati.
Od četiri galaksije u ovoj grupi samo NGC 4173 nije fizički član grupacije. Iako je najtamnija zapravo je najbliža od svih galaksija te je udaljena oko 45 milijuna svjetlosnih godina. Ostale tri galaksije su udaljene oko 170 milijuna svjetlosnih godina.
Nastavak po sektoru
NGC 4215; GX S0; m=12,1; Com
248x: Sjajna mrlja, ovalna, malena. Ima vrlo dobro istaknutu središnju regiju oko koje je ekstremno taman, blago ovalna halo koji se samo nazire skrenutim pogledom i nejasnih je rugova. Promjer mrlje je oko 1,5 luč. minuta.
NGC 4253; GX Sb; m=14,0; Com
248x: Malena, tamna, blago ovalna mrlja sa vrlo dobro istaknutom jezgrom.
NGC 4272; GX E; m=14,1; Com
248x: Malena, tamna, okrugla mrlja utopljena u ekstremno taman halo.
Oko NGC 4283 su opet nacrtane dodatne galaksije u atlasu. U okularu ih vidim 3 komada u vertikalnom nizu (relativna orijentacija u okularu). Od gornje prema dolje to su:
NGC 4278; GX E; m=10,2; Com
248x: Veoma sjajna, okrugla, velika mrlja. Ima rubove / halo niskog sjaja kojem sjaj polagano raste kako ide prema sredini galaksije i onda naglo skoči u istaknutu, sjajnu središnju regiju ovalne forme. U toj središnjoj regiji krije se malena jezgrica. Promjer galaksije oko 2 luč. minute.
NGC 4283; GX E; m=12,1; Com
248x: Sjajna, okrugla mrlja, oko 1 lučne minute u promjeru. Izgleda kao manja verzija NGC 4278. Također ima veoma tamni halo čiji sjaj naglo skoči u središnju regiju koja se proteže oko polovicu promjera galaksije.
NGC 4286; GX Sa; m=14,1(b); Com
248x: Veoma tamna mrlja, duguljasti oval bez detalja.
NGC 4278 i NGC 4283 su dio grupe galaksija Coma I (LGG 294) udaljene oko 55 milijuna svjetlosnih godina, dok je NGC 4286 znatno bliža i nalazi se od nas 20 milijuna svjetlosnih godina.
Zanimljivo je kako sam NGC 4283 prvi put promatrao 17.04.2007. kroz 200/1200 Dobson, ravno prije 19 godina!
Nastavljam dalje regularno.
NGC 4274; GX Sb; m=11,3; Com
248x: Sjajna, velika, ovalna mrlja. Duga je oko 3 i široka 0,5 luč. minuta, tj. stranica omjera 6:1. Središnja regija je dobro istaknuta, ali i odmaknuta u desno od geometrijskog centra galaksije. U središnjoj regiji se ističe sitna, slabo istaknuta jezgra.
NGC 4310; GX S0; m=13,4; Com
248x: Sjajna, ovalna mrlja, umjereno istaknute središnje regije. Nisam vidio druge detalje.
Iznenađuje me promet kamiona po cesti u ovo doba noći. Rekao bih da se tu krade šuma na veliko ili su neki mutni poslovi u igri.
NGC 4314; GX Sa; m=10,6; Com
248x: Veoma sjajna, ovalna i duguljasta mrlja. Omjer stranica procjenjujem na 8:1. Dimenzije galaksije procjenjujem na 2,5 x 0,3 luč. minuta. Središnja regija je dobro istaknuta. Dvije zvijezde su ispred galaksije, jedna na lijevom vrhu, a desna na pola puta od središta do desnog ruba.
NGC 4308; GX E; m=13,7; Com
248x: Manja, tamna i blago ovalna mrljica. Ima istaknutu središnju regiju. Druge detalje nisam uočio.
Gotov sektor. Ovo je komad neba od samo 22,5 kvadratna stupnja, a gotovo sam 2h pregledavao! Nevjerojatno koliko tu ima galaksija.
Sektor RA 12h 30m DEC +21° 00′ do RA 12h 45m DEC +30° 00′
Šokiran sam koliko mi je trebalo za prethodni sektor pa sljedeći sektor idem progresivno. Krećem od RA 12h 30m DEC +21° 00′ pa idem prema istoku, dok se ne zasitim.
NGC 4495; GX E; 13,5; Com
248x: Malena, ovalna, tamna mrlja bez detalja.
NGC 4514; GX Sb; m=14,0; Com
248x: Veoma tamna, manja i nejasna mrlja. Rubovi su joj nejasni pa ne mogu odrediti konkretan oblik mrlje.
NGC 4559; GX Sa; m=10,0; Com
248x: Sjajna, velika i ovalna mrlja sa zatupljenim vrhovima. Dužinu galaksiju procjenjujem na oko 3 luč. minute. Središnja regija je slabo istaknuta, ne vidim jezgru. Na desnom rubu galaksije su dvije zvijezde i jedna je na rubu galaksije ispod jezgre. Zbog toga galaksija izgleda kao da ima oči i ticala. Zvijezde skrivaju desni rub galaksije.
Odlazim do NGC 4556 i na moje iznenađenje vidim četiri mrlje u okularu u romboidnoj formi. Od prividno najviše u formaciji u smjeru kazaljke to su sljedeći objekti:
NGC 4556; GX cD; m=13,6; Com
248x: Tamna, okrugla mrlja, svjetlija prema sredini. Malena. Bez drugih detalja.
Oznaka „GX cD“ govori kako se radi o divovskoj eliptičnoj galaksiji. Ako u okularu izgleda jadno, a divovska je, onda je stvarno daleko. Uistinu je udaljena od nas, oko 340 milijuna svjetlosnih godina i dio je NGC 4555 grupe galaksije. Stvarni promjer galaksije je oko 165.000 svjetlosnih godina, što je čini većom od M87!
IC 3561; GX; m=14,9; Com
248x: Veoma tamna mrlja, nejasna, samo sam je detektirao.
NGC 4563; GX; m=n/a; Com
248x: Veoma tamna mrlja, duguljasta, bez detalja.
NGC 4558; GX S; m=15,0(b); Com
248x: Tamna mrlja, tamnija od NGC 4556. Ovalna i blago joj raste sjaj od rubova prema sredini.
NGC 4555; GX E; m=13,1; Com
248x: Tamna, manja i blago ovalna mrlja sa dobro istaknutom središnjom regijom. Nisam uočio druge detalje u galaksiji.
Uzimam kratki predah. SQM mjeri čak 21,50 mpas2 u 23:40!!! Oduševljen sam tako dobrim očitanjem pa snimam fotografiju kako bih evidentirao kvalitetu neba. Inače je noć ugodna, iako je 8°C, nije hladno jer je vlaga niska, oko 70%. Nisam čak niti jaknu obukao, već na sebi imam podmajicu, kratku majicu preko nje i planinarsku termo dolčevitu.
NGC 4494; GX E; m=9,8; Com
248x: Veoma sjajna, ovalna mrlja. Galaksija ima halo višeg površinskog sjaja koji se blizu sredine naglo transformira u veoma sitnu, veoma izraženu jezgricu. Jezgrica mi se čini izmaknuta od geometrijskog središta, tj. bliža je gornjem rubu galaksije. Zvjezdica je iscrtana preko galaksije na 8h (relativno u okularu) od jezgre i na rubu galaksije.
381x: Veće povećanje ne otkriva ništa. Jezgrica nije više tako „čvrsta“, već je više majušni disk. Drugih promjena u pogledu nema, više mi se sviđa pogled na 248x.
NGC 4565; GX Sa; m=9,6; Com
248x: Velika, sjajna galaksija. Dominira vidnim poljem, pruža se preko 4/5 vidnog polja. Galaksija je jako uska, rekao bih u omjeru 15:1. Dimenzije galaksije su oko 13,5 x 0,9 luč. minuta. Na polovici galaksije se jasno vidi središnje ispupčenje promjera oko 1,2 luč. minute. Čak se niti ne ističe toliko sjajem od ostatka galaksije, razlika je poprilično umjerena. Središnje ispupčenje je u omjer 3:2 podijeljeno tamnom prugom koju mogu pratiti oko 2 luč. sekunde lijevo i na desno od središnjeg ispupčenja za ukupnu dužinu od oko 4 luč. minute. Iznad tamne pruge u središnjem ispupčenju vidi se sitna, sjajna jezgrica. Manji dio središnjeg ispupčenja, ispod tamne pruge, je tamniji i slabije izražen od gornjeg dijela. Ostatak spiralne ne pokazuje nikakve posebne detalje.
Provjerio sam još galaksiju na 176x i 381x, ali nisam uočio značajne promjene u izgledu galaksije. Čini se kako je 248x taman povećanje.
Odlazim do NGC 4615 i vidim tri mrlje u okularu!
NGC 4613; GX Sa; m=14,8; Com
248x: Malena, veoma tamna fleka, bez detalja.
NGC 4614; GX Sb; m=13,6; Com
248x: Tamna, malena mrlja sa dobro istaknutom jezgrom.
NGC 4615; GX Sc; m=13,3; Com
248x: Veoma tamna mrlja, duguljasti oval. Bez drugih detalja.
Sve tri galaksije su oko 240 milijuna svjetlosnih godina od nas.
IC 3651; GX S0; m=14,2; Com
248x: Tamna, ovalna, manja mrlja s relativno velikom, umjereno istaknutom središnjom regijom.
IC 3662; GX S; m=13,6; Com
248x: Veoma tamna, mutna mrlja. Vidi se središnja regija, okrugla i oko je je ovalni, tamni halo.
Kratim ovaj sektor na RA 12h 45m jer mi je rudarenje za večeras dojadilo. Oko 10 minuta iza ponoći je pa uzimam kraću pauzu i odalje nastavljam promatrati objekte koji mi padnu na pamet.
Nasumično po nebu
Gledam stranicu atlasa na kojem su moji sektori i vidim NGC 4725. Sjetim se kako ju je Pavle opisao i onda me „bocnuo“ kako je nisam promatrao. Na kraju sam je pogledao i skicirao. Ipak, promatranja valja ponoviti s vremena na vrijeme, kako bi se podsjetili na objekt.
NGC 4725; GX Sab; m=9,4; Com
248x: Sjajna, velika mrlja, dimenzija 4 x 1 lučnu minutu. U sredini galaksije je manja, okrugla i sjajna središnja regija. Ona se smjestila dugoj i uskoj prečki koja na krajevima završava okomito postavljenim lukovima. Na donjem lijevom je nekoliko zvijezda iscrtano preko galaksije. Svi detalji su utopljeni u veoma taman, ovalni halo.
Opet gledam list atlasa i jedna velika mrlja mi se ističe na karti – NGC 4395. Odlazim je provjeriti, trebao bi biti show od objekta. Preventivno bacam na manje povećanje.
NGC 4395; GX Sa; m=10,2; CVn
176x: Velika, veoma tamna i ovalna mrlja, bez detalja!
248x: Velika, veoma tamna, blago ovalna mrlja. Mrlja kao da ima oblik širok rep na desno koji zatvara „zaljev“ koji je otvoren u smjeru 4h. U mrlji uočavam dvije slabo istaknute mrljice, a treću, sličnu pojavu uočavam u repu.
Šokiran sam kakva je ovo galaksija. Rekao bih da se radi o galaksiji poput M33, ali valjda 10x daljoj. Kasnije otkrivam kako sam je prvi put gledao 2018. u 300mm, kada sam je jedva detektirao. S obzirom na detalje, nije ni čudo što sam je „zaboravio“. I ovih m=10,2 je čista prevara, galaksija je puno tamnija u okularu nego što ukupna magnituda sugerira.
Na istom listu atlasa je M64 pa usmjeravam teleskop prema njoj. Ne pamtim da sam je konkretno pogledao kroz 500tku.
Messier 64; GX Sa; m=8,5; Com
176x: Velika, ovalna galaksija sa zatupljenim vrhovima, veoma sjajna. Galaksija je visokog površinskog sjaja. Središnja regija galaksije je slabo istaknuta, a u njoj se krije zvjezdolika jezgrica. Ispod te jezgrice je tamna i duguljasta regija. Izgleda kao osmijeh.
248x: Na većem povećanju ne vidim dodatne detalje. Dimenzije galaksije procjenjujem na 6 x 1,5 luč. minuta.
Naknadna provjera je rekla kako sam pogledao ovu galaksiju više puta kroz 500tku, ali i dalje ne pamtim da mi je pogled na nju bio tako dobar kao 2020. s 300 mm teleskopom!
U 00:29 mjerim SQM-om čak 21,56 mpas2! Još se nebo popravilo pa brzo trčim zabilježiti s fisheye objektivom cijelo nebo.
Gledam kud dalje. Popušta mi koncentracija jer cijelo vrijeme mi se u podsvijesti vrti kako sutra moram na Petrovu goru, kako moram doma koliko toliko funkcionirati itd… Što je najgore, nebo je tako dobro da bih mogao do jutra. Na kraju pada odluka usmjeriti teleskop u zenit, prema M101. Da bih je naciljao morao sam teleskop okrenuti za 270° oko AZ osi pa onda lagano po ALT osi. Drito u dobsonovoj rupi je.
Skicirao sam ovu galaksiju već jednom u 500tki, ali skica je ispala nakaradno pa rekoh, idem je pogledati i ako liči na nešto, skicirati je opet.
Messier 101; GX Sa; m=7,9; UMa
176x: Galaksija je kao na fotografijama. Zauzima 1/5 vidnog polja, što bi bilo oko 7 lučnih minuta. Velika je u okularu i relativno sjajna. Središnja regija je okrugla, umjereno istaknuta te iz nje na 1h izviru dva spiralna kraka. Prvi krak je kraći, smjestio se s vanjske strane i lagano se odmotava sve do 5h u luku. Drugi krak je unutrašnji i on obilazi oko središnje regije te negdje na 10h se izravnava i pruža ravno te sadrži dvije kvrge. U tom obilaženju krak se odmata gotovo 300°. Nakon druge kvrge krak blijedi daleko od središta galaksije. Na 11h iz središnje regije izvire još jedan slabo izraženi krak koji se spaja s ovim velikim prethodno opisanim krakom prije prve kvrge. Stvarno galaksija izgleda kao vatreno kolo. Kod skiciranja sam na 7h od jezgre na vanjskom rubu galaksije uočio još jedan kraći fragment spiralnog kraka.
Nekako osjećam da ću morati privesti promatranje kraju pa sam bez ideje što promatrati. Ne kreće mi se s novim sektorom jer nemam vremena za njega. Na kraju okrećem opet na M51 kako bih napravio 29. promatranje ove galaksije. Rekao sam da je neću stalno gledati jer će postati davež kao Orionova maglica (48 promatranja!), koja uvijek krade dragocjeno promatračko vrijeme objektima koje nisam vidio.
Messier 51; GX Sa; m=8,4; CVn
176x: Kako ova galaksija može tako dobro izgledati, stvarno mi više nije jasno!
248x: Galaksija je stvarno vrtlog. Spiralni krakovi su široki i jasni te se tanje kako prilaze jezgri. Zbog toga što postaju tanji stvara se takav jedan 3D dojam, kao da gledam u neki duboki odvod ili vrtlog! Najlakše si je to predočiti tako da u kadi punoj vode i sapunice maknem čep s odvoda i gledam kako voda nestaje.
381x: Ludo dobro izgleda galaksija, preko pola vidnog polja se pružila. Na jadnu NGC 5195 sam zaboravio kraj spektakularne M51. Vidim jedno 6 zvjezdica upisanih u galaksiju, baš ludo dobar pogled.
S M51 privodim kraju promatranje. Sa sjeveroistoka je počeo dolaziti pramen oblaka pa sam ga iskoristio kao alibi za završetak promatranja. Taj pramen oblaka je preletio nebo za 15 min i nije predstavljao stvaran problem. Unatoč tome zaključio sam kako mi je dosta. Ionako je već prošlo 1 ujutro, treba se dovesti doma, sutra otići na Petrova gora Star Party itd… Radim još jedno mjerenje SQM-om i dobivam 21,58 mpas2. Ovako dobra mjerenja nisam vidio od Mljeta 2023.! Pri povratku kući sam otkrio zašto je nebo tako dobro – sela na obroncima Moslavačke gore imaju ugašenu rasvjetu!
Sezona galaksija 2026.
Proljeće je sezona galaksija, meni najdražih objekata. Isto tako, proljeće nudi proljetno vrijeme koje je uvijek prevrtljivo, nestabilno i ne pruža mnogo prilika za promatranje. Ovo proljeće, barem ožujak i travanj, bili su odlični. Nakon slabog početka godine i polupokušaja za promatranje na Trnovcu Glinskom, uspio sam uloviti četiri vrhunska promatranja ukupnog trajanja 13,5h. Od ta četiri promatranja, tri su ponudila vrhunske uvjete, a na sva četiri sam bio na razini zadatka – raspoložen, koncentriran i predan zadatku. Osjetilo se u dnevnicima promatranja, gdje sam upisao 246 promatranja i 168 novih galaksija u evidencije. Nikada nisam u tako kratkom period ulovio toliko velik broj novih objekata.
Mislim da će ova sezona galaksija biti dugo vremena rekordna te ću je se sa sjetom prisjećati.
Kazalo Moslavačka gora, otkud to? Brum brum, auto bruji Promatranje Podaci o promatranju Sektor RA 12h 00m DEC +27° 00′ do RA 12h 30m DEC +30° 00′ Hickson 61 Nastavak po sektoru Sektor RA 12h 30m DEC +21° 00′ do RA 12h 14m DEC + 30° 00′ Nasumično po nebu Sezona galaksija Utorak govori četvrtak…
Kazalo Moslavačka gora, otkud to? Brum brum, auto bruji Promatranje Podaci o promatranju Sektor RA 12h 00m DEC +27° 00′ do RA 12h 30m DEC +30° 00′ Hickson 61 Nastavak po sektoru Sektor RA 12h 30m DEC +21° 00′ do RA 12h 14m DEC + 30° 00′ Nasumično po nebu Sezona galaksija Utorak govori četvrtak…