Perjasica, skraćena

Perjasicu sam odabrao za promatranje kako bih imao više mira nego na Petrovoj gori, a i prognoza je večeras bila bolja za nju. Oblaci su se trebali valjati istočno od mene, a ja sam trebao proći lišo. Ovo “trebao” je baš tako ispalo, želja, a ne stvarnost.

Kazalo

Pjev ptica

Nisam se jedanput našao u situaciju da ono što mene oduševljava u astronomiji drugima je bez veze ili ništa posebno. Pitam se u takvim situacijama, kada nekome nešto pokažem na nebu i dobijem mlaku reakciju, gdje je problem? U meni? U ljudima? U prevelikim očekivanjima? Više puta sam se opekao s takvim situacijama pa je moj entuzijazam za pokazivanje drugima što se vidi kroz teleskop splasnuo. Dugo vremena sam se borio s time sve dok mi se zadnjih godinu dana nije iskristaliziralo kako je ljudima svejedno što pogledaju kroz teleskop ako uz to ne ide dobra priča. Uz dobru priču i obična točkica u okularu postaje ljudima „mindblowing“ i upravo zbog tih „mozgolomki“ ljudi dolaze na javna promatranja.

Sličan problem me muči sa Zvjezdopisima. Prošlo promatranje me toliko oduševilo, nagledao sam se galaksija, čudesa, ali za prosječnu osobu to je bilo obično nabrajanje u stilu „flek taman“, „flek ovalan“, „flek je sjajan“ itd… Neću se uvrijediti ako mi ljudi kažu da je bilo dosadno. Nije bilo drame, nije bilo čudnih susreta, oprema je radila, okulari su bili čisti, ja sam bio na razini zadatka.

Razmišljam i o tome kako su moji opisi objekata šturi, nekako formulaični. Rijetko kada se raspišem o objektu, to su stvarno samo posebne situacije. I što ću, takav sam, ponekad previše analitičan, suhoparan. Čitajući Pavlove opise nebeskih objekata, gdje on „mutni flek“ prekrasno opiše sa pasusom teksta, stvarajući jako živu sliku glavu, zapitao sam se da li bi i ja mogao tako? Za sada nisam siguran da imam to u sebi, bojim se da nisam dovoljno rafiniran za takav stil te da bih brzo završio u patetici tako da… a vidjet ćemo.

Zalazak na Perjasici. Teško je na ekranu dočarati prizor…

Zašto ovaj komplicirani, filozofski uvod? Došao sam u subotu navečer na Perjasicu. Zapravo sam se prvi put dovezao na tu lokaciju po kakvom-takvom danu. Izašao sam van i uživao u zalasku, bilo je tako mirno, spokojno, a ptice su pjevale kao navijene. Nebo je uz horizont bilo u tonovima vanilije i polako se pretapalo u plavičastu nijanse prema zenitu. Samo se jedna formacija oblačića isticala, odražavajući crvene tonove sunca koje je zalazilo iza brda. Toliko mi je bilo lijepo da sam ugasio glazbu u autu, stao i upijao prizor. Pomislio sam „Bože, kako je ova astronomija super hobi!“ Baš sam bio… ganut do te mjere da sam morao utiske podijeliti s vama. Astronomija je baš odličan hobi, od raznolikih ljudi koje sam upoznao, lokacija na kojima sam završio i prizora koje sam vidio. Što bi me inače natjeralo na ovu prekrasnu livadu na cesti na kraju asfalta u nekoj tamo Perjasici?

Promatranje

Nakon što sam 20tak minuta upijao prizor, a onda ga pokušao i fotografirati, posvetio sam se postavljanju teleskopa. Sve vezano uz teleskop bilo je spremno do 20:30 i mogao sam se posvetiti postavljanju svoje perolake astrofotografske mašinerije. I to je prošlo bez problema, osim što sam opet izgazio naočale, pa sam se mogao posvetiti promatranju. S njim sam krenuo ipak malo kasnije od planiranog jer sam večeras nekako trapav. Zapinjem za stvari, obaram ih sa stola i spor sam. Na kraju je teleskop u 21:50 bio spreman za uloviti prve fotone. SQM je mjerio 21,36 mpas2, a temperature je bila 7°C uz 71% vlage.

Podaci o promatranju

Broj promatranja 2026-014
Datum 11.04.2026.
Vrijeme 21:50- 23:40
Lokacija Perjasica
Temperatura 4°C
Vlažnost 80%
Prozirnost Dobra
Granična magnituda 21.38 mpas2
Seeing Dobar
Instrument Taurus 508/2153 “BAT”

Astroforumska dugovanja

Dugo me muči što nisam uspio vidjeti ovu galaksiju pa joj večeras dajem novu priliku.

Leo I; GX; m=10,5; Leo

176x: Možda neki oblak, ali svijetli Regulus smeta

248x: Ma ništa ne vidim, skeniram po vidnom polju gdje bi trebala biti galaksija i ne detektiram je.

NGC 3457; GX S; m=13,6; Leo

176x: Sjajna, malena, blago ovalna mrlja kojoj sjaj raste prema sredini i onda naglo skoči u zvjezdoliku jezgru.

381x: Zanimljivo. Galaksija je još uvijek sjajna. Umjesto zvjezdolike jezgre imamo mali, svijetli disk na njenom mjestu. Skrenuti pogled otkriva kako je tekstura galaksije oko jezgre komešava, kao da imamo neke detalje na rubu vidljivosti. Na momente kao da vidim dvije kvrge iznad jezgre, jednu na 11h, a drugu na 1h.

Ne znam što sam promatrao, ovih kvrga koje sam uočio nema na svim fotografijama koje sam pronašao. Vidi se samo uniformni svijetli disk s velikom jezgrom. Zapravo, galaksija je tipa S0, lećasta, pa je takav izgled za očekivati.

Kasnija, dodatna provjera otkriva kako moj opis galaksije se poklapa s galaksijom NGC 3455. Gotovo sam bio spreman reći kako sam se krivo orijentirao i promašio galaksiju te da sam ustvari promatrao NGC 3455, ali tu me opet muči što nisam kraj nje uočio sjajnu i duguljastu NGC 3454! Misterij. Svakako moram opet provjeriti!

Sljedeću galaksiju je fotografirao Tomislav. Kako galaksija izgleda raskošno, a ja je nisam vidio u 300 mm teleskopu, odlazim provjeriti što se tu događa.

NGC 3447; GX Sb; m=13,1; Leo

176x: Veoma tamna, ovalna mrlja sa zašiljenim vrhovima. Izgleda kao koštica nekog voća, npr. šljive.

248x: Veoma tamna, veće povećanje nije pomoglo. Galaksija je ovalna. Unutar sredine galaksije nazirem prugu svjetla.

381x: Galaksija je skoro nestala iz pogleda, sada je ekstremno tamna.

Baš izazovan objekt, skroz mi je jasno zašto se nije vidjela u 300 mm. Kako je na fotografiji galaksija plava, pretpostavljam kako u žuto-zelenom dijelu spektra svijetli veoma slabo što je čini teško za uočavanje. Ovo je jedna od rijetkih galaksija koje je svjetlija u plavoj magnitudi od vidljive.

Kako nema ništa za skicirati odlazim dovršiti neke rupe u sektorima.

Sektor 11h 00m +38° 00′ do 12h 00m +40° 00′

Opet krećem s Markarianom 421, večeras je bolji seeing pa pumpam povećanje

Markarian 421; QSO; m=13,4; UMa

381x: Sjajna zvjezdolika jezgra oko koje jedva nazirem veoma tamnih halo. Taj halo kao da na 10 i 4h ima blago istaknuta zadebljanja.

707x: Na velikom povećanju središte galaksije nije više zvjezdoliko nego malena, veoma sjajna pločica.

Skiciram blazar na 380x. Zanimljivo je kako nisam vidio dvojnu zvjezdicu od neki dan na mjestu blazara.

Blazar / Aktivna galaksija Mrk 421 skicirana na 381x. Blazar je “zvjezdica” s “ušima” iznad sjajne zvijezde u sredini vidnog polja.

NGC 3658; GX Sb; m=12,2; UMa

248x: Sjajna, okrugla mrlja manjih dimenzija s relativno velikim, okruglim diskom jezgre.

Provjera fotografija otkriva kako taj „oblak“ koji sam možda vidio nije galaksija već ništa. Galaksija je bila u drugu stranu, gdje naravno nisam gledao niti pazio na ono što je u okularu.

NGC 3665; GX S0; m=10,8; UMa

248x: Veoma sjajna, veća mrlja, ovalna. Sjaj joj umjereno raste od ruba prema sredini, gdje je se krije manja, umjereno istaknuta, ovalna središnja regija.

381x: Opet čudan pogled na galaksiju. Vidim sada jezgru galaksije u središnjoj regiji. Jezgra mi se čini kvrgava, kao da se sastoji od više stopljenih minijaturnih diskova u nizu. Oko jezgre je sjajna regija, ali skrenuti pogled otkriva komešanje u teksturi ostatka galaksije. Uočavam nešto što bi mogla biti tamna pruga koja se pruža s vanjske strane središnje regije, od 1 do 3h. Ono što me više interesira je diskretan, odvojeni luk koji se pruža od 10 do 11h van galaksije. Kao da nazirem spiralni krak.

Kada sam proučavao galaksiju nakon promatranja i vidio opis „lećasta galaksija“, opet sam pomislio kako se moje oči igraju trikova s umom. Na moje oduševljenje, ova lećasta galaksija nije bezlična već ima prugu prašine tako da je barem dio detalja koje sam vidio – stvaran! I dalje me interesira što me prevarilo da vidim luk svjetla izdvojen iz galaksije.

Pucketanje grana iz obližnjih šumaraka, lavež lisica ili čagljeva, a na kraju i neko čudno zavijanje (valjda su bili psi) nisu me baš oduševljavali. Ovo mi je treći put da sam tu i treći put me prati neki strah na ovoj lokaciji.

NGC 3648; GX S0; m=12,6; UMa

381x: Sjajna, umjereno malena mrlja, ovalna i s manjim diskom na mjestu jezgre. Na lijevom kraju galaksije kao da vidim zadebljanje u vidu luka. Sličnu pojavu vidim na desnom rubu, ali slabije izraženu.

Opet detalji koji su upitni. Rekao bih da večeras na većem povećanju mi se priviđaju stvari.

Na sjeveroistoku se ukazuju oblaci, mislim si kako sam sretan što sam odabrao Perjasicu jer oblaci odoše put Petrove i Zrinske gore.

PGC 37597; GX; m=14,9; UMa

248x: Veoma tamna, ovalna, nejasna mrlja bez detalja.

PGC 38029; GX; m=n/a; UMa

248x: Ne vidim objekt.

Završavam sektorčić u 22:40. SQM mjeri 21,38 mpas2, 5,4°C i 73% vlage. S drugog brda nekakav auto bliješti farovima po meni. Kako, zašto?

Pokušavam napasti sektor iznad, prema 45° deklinacije. Ovaj komad neba je u zenitu, tj. u dobsonovoj rupi pa je navigacija s mojim teleskopom je nemoguća. Odlazim do nečeg gdje još uvijek vrijedi lijevo-desno, gore-dolje.

Sektor 12h 00m +21° 00′ do 13h 00m +30° 00′

Kako sam prošlo promatranje odradio gotovo isključivo na 248x, večeras se trudim malo više kombinirati različita povećanja.

NGC 4213; GX E; m=12,5; Com

248x: Malena, tamna, okrugla mrljica sa zvjezdolikom jezgrom.

NGC 4162; GX Sb; m=11,5; Com

248x: Veća, sjajna, ovalna mrlja. Sjaj mrlje polagano raste od ruba prema središtu i onda naglo završi u slabije istaknutoj zvjezdolikoj jezgri.

381x:  Ništa novo u galaksiji u odnosu na 248x, osim što je galaksija sada nešto tamnija.

UGC 7115; GX E; m=13,3; Com

248x: Malena, veoma tamna, ovalna mrlja. Jezgra je minijaturni disk svjetla i dobro izražena. Pogled na galaksiju ometaju obližnje svijetle zvijezde.

NGC 4101; GX E; m=14,5; Com

248x: Malena, tamna, ovalna i duga mrlja s veoma dobro istaknutom središnjom regijom.

NGC 4080; GX Ir; m=14,3; Com

248x: Tamna, duguljasta ovalna mrlja, bez detalja i jasnih rubova. Jednolikog površinskog sjaja.

NGC 4146; GX Sb; m=13,6; Com

248x: Tamna, velika, blago ovalna mrlja sa sitnim diskom jezgre. Površinski sjaj galaksije pokazuje komešanje, a sa skrenutim pogledom kao da vidim kvržice u galaksiji na 2 i 7h od jezgre. Prema izgledu u okularu i karakteristikama galaksije rekao bih da se radi o licem okrenutoj spiralnog galaksiji.

Uistinu je spiralna galaksija okrenuta licem!

Fotografija zvjezdanog jata Melotte 11 koje predstavlja “kosu” u zviježđu Berenika kosa

IC 780; GX S0; m=13,8; Com

248x: Tamna, malena mrljica, istaknute i sjajne središnje regije oko koje je veoma taman halo.

IC 3171; GX E; m=14,7; Com

248x: Tamna, ovalna mrlja, blago istaknute središnje regije. Manjih je dimenzija.

IC 3205; GX; m=15,7; Com

248x: Nisam je uspio vidjeti.

IC 3376; GX Sb; m=n/a; Com

248x: Malena, tamna, mutna zvijezda tj. veoma sitan objekt.

NGC 4455; GX Sb; m=12,8; Com

248x: Tamna, duga, uska mrlja s blago sjajnijom središnjom regijom. Skrenuti pogled otkriva kako je galaksija puno duža, posebice prema gore od središnje regije pa se zapravo čini kao da ima tamni rep. Relativno je velika u okularu.

IC 791; GX Sb; m=13,7; Com

248x: Veoma tamna, nejasna mrlja s nejasnim rubovima. Ima istaknutu, veću jezgricu, koja kao da je od centra odmaknuta u desno.

Otkrivam kako su oblaci sa sjeveroistoka došli zapravo do zenita. Shvaćam da mi curi vrijeme za promatranje pa okrećem brzo prema M104, galaksiji Sombrerto, kako bih je skicirao.  Sektor ne promatram do +30° deklinacije već ga završavam na +27°.

Kod skiciranja M104 sam poprilično razočaran pogledom. Prije par dana na Petrovoj gori Sombrero je blještala u okularu. Večeras je bila nekako utrnuta… skromna. Eh lijenosti, što je nisam tada skicirao. Pokušao sam na 380x izvući još koji detalj, ali bez uspjeha.

Skica galaksije Sombrero na 248x povećanju.

Nakon skiciranja M104 u 23:40 privodim promatranje kraju. Oblaci su zauzeli sve osim jugozapada i situacija s njima se više nije popravljala.

Dug put kući

Prije polaska kući eksam svu kavu koju imam kako ne bih spavao za volanom. I sve do autoceste sam se držao, opirao snu i na njoj krenem kljucati. Nema goreg od noću voziti po autocesti. Stao sam na odmorištu i otišao na piš pauzu da se priberem. Friški jutarnji zrak me taman razbudio da se na kraju dovezem doma bez drame. Liježem oko 2:30 i spavam nekim plitkim snom do 6:30, kada nas dijete budi. Shvaćam da ne mogu spavati pa preuzimam dužnost animiranja kćerke na sebe, a suprugu puštam da još spava. Kad se ona probudila ja sam se vratio spavati i produžio sve do 11h! Ne sjećam se da sam spavao do ovako kasno od studentskih dana. Na kraju sam čak tu nedjelju normalno funkcionirao.

 

 

 

(Visited 1 times, 1 visits today)

Perjasicu sam odabrao za promatranje kako bih imao više mira nego na Petrovoj gori, a i prognoza je večeras bila bolja za nju. Oblaci su se trebali valjati istočno od mene, a ja sam trebao proći lišo. Ovo “trebao” je baš tako ispalo, želja, a ne stvarnost. Kazalo Pjev ptica Promatranje Podaci o promatranju Astroforumska…

Perjasicu sam odabrao za promatranje kako bih imao više mira nego na Petrovoj gori, a i prognoza je večeras bila bolja za nju. Oblaci su se trebali valjati istočno od mene, a ja sam trebao proći lišo. Ovo “trebao” je baš tako ispalo, želja, a ne stvarnost. Kazalo Pjev ptica Promatranje Podaci o promatranju Astroforumska…

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)