Prvo promatranje iz Kozaperovice

Jako, jako želio otići negdje gdje je nebo tamnije, a relativno lako dostupno, kao npr. Čavlovicu. Pitao sam Beskrajevce misli netko ići samnom, ali kako nisam dobio odgovor, tako sam shvatio kako sam solo. Kako sam imao malo više vremena na raspolaganju odlučio sam provjeriti novu lokaciju.

Nova lokacija

Za novu lokaciju odabrao sam Kozaperovicu, selo u podnožju Zrinske gore, ispod Čavlovice. Dobra stvar je što u selo još uvijek nema rasvjete pa je na okolnim brdima mrak.

Na putu prema Kozaperovici sam otkrio zašto nitko od Beskrajevaca se nije javio za promatranje. Na zapadu su se ukazali oblaci. Pratio sam ih tokom vožnje, nisu se micali, a i satelitska snimka je dala naslutiti da će me promašiti. Na kraju nisu, već su drito preko Kozaperovice prošli, ali o tome kasnije.

Došao sam do sela i prvo provjerio jedan puteljak prema dva imanja. Čim sam skrenuo na njega, čuo sam lavež pasa, vidio električnu ogradu i zaključio da to nije to. Još k tome je horizont bio zakriven. Na kraju sam otišao do groblja i tamo se smjestio. Tu sam imao mir (vječni), groblje je na kraju makadamskog puteljka i nitko ne prolazi. Groblje je okruženo zaraslim livadama pa sam smanjio vjerojatnost posjeta raznoraznih zvjeri. Najživlja staništa su na granici šuma i livada, a baš takva lokacija je 10 km dalja Čavlovica.

Čim se krenulo smračivati shvatio sam koliko je nebo bolje. Već oko 22h SQM je mjerio 21,02 mpas, iako je još bio dan. Oni oblaci na zapadu su bili silueta na zadnjim trzajevima dnevnog svjetla. Oko 22:40, kada se propisno smračilo, nebo je mjerilo 21,32 mpas. Iako je to razlika od samo 0,15 mpas u odnosu na Čavlovicu, nebo je osjetno bolje! To se ne da opisati. Dojam dodatno popravlja što nema dominantnih svjetlosnih kupola na sjeveru, već više malih. Jedan od Gline na sjeverozapadu i Petrinja sa Siskom na sjeveroistku. Bilo je nečeg i na zapadu, pretpostavljam da se osjetilo malo Topusko.

Postavio sam teleskop i pritom otkrio dodatne benefite promatranja s groblja – krancevi grobnica su odlične klupčice za odložiti stvari. Upalio sam se senzor za vjetar, temperaturu i vlagu. Vjetar je na momente znao zapuhati do 1,5 m/s, unutar podnošljivog. Temperatura je brzo s dolaskom noći pala s 19°C na 17°C, ali je vlaga bila visoka, do ponoći je dosegnula 90%. Ipak je Kozaperovica na dnu doline u koju se noću slije hladni, vlažni zrak.

Oblaci su se za sad držali zapadnog horizonta pa sam u 22:15 krenuo s promatranjem.

Podaci o promatranju

Broj promatranja	2024-022
Datum	06.08.2024.
Vrijeme	22:15 – 00:30
Lokacija	Kozaperovica
Temperatura	17°C
Vlažnost	90%
Prozirnost	u početku dobra, kasnije se naoblačilo
Granična magnituda	21,32 mpas
Seeing	Prosječan
Instrument	Taurus 508/2153 Dob “B.A.T.”

Dok sam čekao mrak odradio sam provjeru sjaja T CrB, R CrB i S CrB. Podatke sam unio u AAVSO i potom okrenuo teleskop u smjeru Labuda.

Veil maglica

Za početak sam išao podebljati skicu NGC 6960, Zapadnog dijela maglice Veil. Htio sam provjeriti vidljivost detalja u njoj, ustvrditi njihovu lokaciju. Prilikom dopunjavanja skice uočio sam još jedna trokraki fragment maglice desno dolje od „špica“ NGC 6960. Odlučio sam na komadu papira ucrtati grubo sve djelove Veila koje mogu vidjeti kroz teleskop. Želio bih tu maglicu cijelu skicirati pa će mi takva „karta zahvata“ pomoći oko planiranja skice.

Za studiju sam ubacio 24mm Explore Scientific okular i Astronomikov OIII filter te krenuo u vožnju. Vidno polje ove kombinacija na 103x je oko 48 luč. minuta.

Za studiju Veila krenuo sam od NGC 6960. Pratio sam njen „val“ ili spljoštenu sinusoidu i zaključio kako je duga oko 80 luč. minuta. Nakon toga sam se spustio do njenog špica i uočio trokraki fragment maglice dolje desno. Potom sam produžio još u desno i uočio veliki, ali tamniji luk koji se na dnu širio u nejasnu masu – Pickeringov trokut. Prateći luk prema gore, gdje se on stanju u tanku, blijedu nit koja se na kraju račva u dva kratka ogranka. Cijeli taj dio maglice, od Pickeringova trokuta do račvanja se protezao 2 vidna polja na 103x., tj. oko 90 luč. minuta.

Desno od sredine luka iznad (ispod) Pickeringovog trokuta sam uočio jedan ovalan, veoma taman oblačić (NGC 6974). Izgledao je kao da se sastoji od dva vlakna. Ispod njega je bio još jedan kratki, taman vlaknasti fragment (NGC 6979). Nastavljam na desno i pritom uočavam još jedan kratak, ekstremno tamni fragment maglice, usred ničeg. Na takoreć odmah do Istočnog Veila, kao da su kakvi grebeni na prilazu otoku, naletio sam na još par ekstremno tamnih fragmenata maglice. U konačnici tu je i Istočni Veil (NGC 6992, 6995, IC1340). Luk Istočnog Veila ispod sebe ima još jednu diskretnu, esktremno tamnu mrljicu, a i iznad njega  sam uočio jedan kratak, sjajan fragment.

Iako je ovaj opis dug i kompliciran, cijeli Veil sam zapravo obišao u 15 minuta. Oko 22:30 krećem na svoje sektore neba, ali isto tako primijećujem da su se dotad statični oblaci pomaknuli te su počeli polako sa zapada gmizati prema meni.

Sektor neba od 18h 00m + 00° 00′ do 19h 00m -05° 00′

Messier 11; OC; m=5,8; Sct

160x: Ekstremno sjajan, ekstremno bogat, raskošan skup od više stotina zvijezda manjeg raspona u sjaju. Unatoč tome što je u bogatom dijelu Mliječnog puta, odlično se izdvaja iz pozadine i promatrač nepogrešivo zna da gleda u skup zvijezda. Skup ima promjer oko 12 luč. minuta, a njegova jezgra oko 6 luč. minuta. Sama jezgra s donje lijeve i donje desne strane ima ravne granice koje se sijeku pod pravim kutom. Kada bi gornje granice bile tako uredne, jezgra skupa bi izgledala kao kvadrat zarotiran za 45°. U sredini skupa se ističe jedna natprosječno sjajna žuta zvijezda, a na 2h, pri rubu skupa, su dvije vertikalno postavljene sjajnije zvijezde. Po svim mjerilima spektakularan objekt.

Basel 1; OC; m=8,9; Sct

160x: Slabije izražena nakupina od 20tak zvijezda manjeg raspona u sjaju, pravokutne forme.

225x: Slabije izražena nakupina od 20tak zvijezda manjeg raspona u sjaju, pravokutne forme. Dimenzija 3,5 x 2 luč. minute, dvojna zvijezda 2/3 vidnog polja na desno.

STF 2391; D*; m=6,5; d=36“; Sct

176x: Dvije zvijezde, primarna blago žuta, pratilja na 9h, puno tamnija, bez boje. Razmak oko 30 sekundi.

NGC 6704; OC; m=9,2; Sct

176x: Dobro izdvojena grupa sitnijih zvjezdica slično sjaja, cca njih 20, poredanih u obliku položenog slova „U“ s otvorom na desno. Unutar slova „U“ je trokutasta podgrupa zvjezdica. Promjera oko 3,8 luč. minuta.

Prije 12 godina sam skup opisao kao slovo „C“. Očito sam tada bolje znao abecedu pa nisam morao rotirati slova da opišem izgled skupa.

Dolidze 33; OC; m=6,0; Sct

205x: Nakupina od 11 zvijezda umjerene razlike u sjaju, u peterokutnoj formaciji. Skup je slabije izražen, na donjem lijevom vrhu je dvostruka zvijezda razmaka oko 10 luč. sekundi. Obje komponente su bez boje, manje razlike u sjaju, a pratilja zvijezde je na 10h.

Oko 23:15 oblaci koji se držali zapadnog horizonta počeli su nailaziti i prekrivati nebo. Na jugu su već došli do Antaresa.

Dolidze 32; OC; m=10,0; Sct

205x: Veći skup, pruža se oko 6,5 luč. minuta, sastoji se od nekolicine tamnih zvijezda koje su nanizane u nekoliko lanaca. Između tih lanaca su šupljine zbog čega skup izgleda pusto. Cijeli prizor začinjen je s nekoliko sjajnijih zvjezdica, nasumično razbacanih, a koje vjerojatno nisu dio skupa.

Trumpler 35; OC; m=n/a; Sct

248x: Relativno raskošno jato zvijezda, dobro izraženo, proteže se oko 5,5 luč. minuta. Vidim u jatu 30tak zvijezda, manjeg raspona u sjaju, a u pozadini skupa se da naslutiti još zvijezda. Kada bi seeing i prozirnosti bili bolji, vjerojatno bi se te zvjezdice vidjele.

NGC 6682; AST; m=n/a; Sct

160x: Bogato jato, puno mi je vidno polje sitnih zvjezdica. U sredini jata je šupljina. Samo jato je veće od vidnog polja teleskopa pa sam ga promatrao tek toliko da ga zabilježim.

PN G027.0+01.5; NEB; m=n/a; Sct

160x OIII: Vidim 4 zvijezde koje čine slovo „L“, tri su u pravcu i četvrta je pod 90°. Na vrhu (Pregibu) tog slova „L“ zvijezda ima atmosferu.

248x OIII: Definitivno je atmosfera oko zvijezde, ne samo to, nego je ta atmosfera malo odmaknuta u desno. Druge detalje nisam uočio.

Za ovaj objekt ne mogu pronaći jasan podatak da li je reflektivna maglica ili planetarna.

PN G029.0+00.4; PNEB; m=16,75; Aql

160x OIII: Ne vidim ništa, ali možda je do neba. Tanki oblaci su sada već infestirali većinu neba.

PN G030.8+03.4; PNEB; m=18,35; Ser

160x OIII: Vidim pravokutni trokut od 3 sjajnije zvijezde, kraća stranica trokuta je u dnu okulara. U smjeru 2h od gornjeg vrha trokuta je tamna zvijezda sa atmosferom.

248x OIII: Definitivno vidim atmosferu oko zvijezde, veoma tamnu. Nema drugih detalja.

Iako sam bio uvjeren kako sam vidio planetarnu maglicu, to nije bio slučaj. Ispalo je da se tu nalazi jedna narančasta zvijezda m=11, koju je OIII filter značajno prigušio. U kombinaciji sa lošim seeingom, mutnim nebom i mojom željom da vidim nešto, ukazala se maglica gdje ona ne postoji. Jako je bitno zato voditi detaljne dnevnik kako bi se promatranje moglo rekonstruirati te prilikom sređivanja unosa iščešljati ovakve situacije.

STF 2347; D*; m=7,8; d=3,3; Ser

320x: Vidim dvije zvijezde s velikom razlikom u sjaju. Ne uočavam nikakve boje. Pratilja je na 2 do 3 luč. sekunde od primarne u smjeru 11h.

STF 2379; m=5,9; d=13; Aql

320x: Konačno neka višestruka zvijezda, u ovom slučaju je trostruka. Vidim 3 zvijezde koje su ravnomjerno gradirane po sjaju. Razlika u sjaju između najsjajnije i najtamnija je poprilična. Zvijezde su poredane u „L“, prva pratilja je na 4h oko 10 luč. sekundi udaljena, druga pratilja je u odnosu na prvu pratilju na 1h i također udaljena oko 10 luč. sekundi. Sve u svemu, zanimljiva pojava.

Berkeley 79; OC; m=n/a; Aql

160x: Nakupina tamnih zvijezda u obliku ω, slabije izražena u odnosu na pozadinu. Pojedine zvijezde su manjeg raspona u sjaju. Promjer skupa oko 5 luč. minuta

Berkeley 80; OC; m=n/a; Aql

160x: Prigušeno jato zvjezdica zbog loše prozirnosti i visokog fona neba.

248x: Neočekivano raskošan skup od 30 tamnih zvjezdica, sve su sličnog sjaja. Zanimljiva je forma skupa, izgleda kao dijagram klipa motora – skup se sastoji od „kotača“ na donjem dijelu skupa i nakupine zvijezda na gornjem dijelu skupa. Kotač čine zvijezde nanizane u kružnicu, a u središtu kružnice je jedna samotna zvjezdica.

Završio sam sa sektorom neba. Oblaci su sada već okupirali cijeli nebeski svod. Nisu gusti, imaju rupa, tanjih dijelova i gušće pramenove, ali kvare idilu neba u Kozaperovici, SQM sada mjeri 21,15 mpas.

Sektor 19h 00m -06° 00′ do 20h 00m -15° 00′

Renou 9; OC; m=9,5; Aql

160x: Vidno polje je gušće od prosjeka po pitanju zvijezda, rekao bih da vidim skup ali mi nedostaje konteksta.

140x: Formacija zvijezda u obliku kvadratića, sastoji se od 40-tak tamnijih zvijezda, umjerene razlike u sjaju. Skup je slabije izražen u odnosu na pozadinu. Promjer skupa je oko 6 luč. minuta.

NGC 6728; OC; m=n/a; Sct

140x: Formacija od 50 zvijezda, dobro izražena, bogata, sa zvijezdama umjerene razlike u sjaju. Skup izgleda kao polukružni odsječak smješten lijevo od jedne sjajnije zvijezde.

Renou 8; OC; m=9,5; Aql

140x: Nakupina od 10tak zvijezda smještenih u formaciji koja liči na položeni deltoid. Slabije izražen, skroman skup.

NGC 6814; GX Sab; m=11,22; Aql

275x: Tamna, okrugla i nejasna mrlja sa zvjezdolikom jezgrom. Vidi se već na 160x, ali je jasnija na 275x.

Odustajem od promatranja sektora jer se nebo skroz zatvorilo. Za kraj još promatram M2 kako bih dopunio skicu tog objekta. Kako je Damian Peach snimio odličnu fotografiju dvoje zvijezde Game Andromede, promatram nju i radim skicu zvijezde.

STF 205; D*; m=2,3; d=9,6; And

495x: Gama Andromede. Prekrasan par žuto zlatne primarne i pratilje boje mliječnog neba. Jasno razdvojene, pratilja na 3h, velika razlika u sjaju među komponentama. Najdraža mi dvojna zvijezda! Skiciranje!

U 00:30 proglašavam kraj i spremam opremu. Sa spremanjem sam bio gotov oko 01:15, a nebo se do tad – razvedrilo!

 

 

Jako, jako želio otići negdje gdje je nebo tamnije, a relativno lako dostupno, kao npr. Čavlovicu. Pitao sam Beskrajevce misli netko ići samnom, ali kako nisam dobio odgovor, tako sam shvatio kako sam solo. Kako sam imao malo više vremena na raspolaganju odlučio sam provjeriti novu lokaciju. Nova lokacija Za novu lokaciju odabrao sam Kozaperovicu,…

Jako, jako želio otići negdje gdje je nebo tamnije, a relativno lako dostupno, kao npr. Čavlovicu. Pitao sam Beskrajevce misli netko ići samnom, ali kako nisam dobio odgovor, tako sam shvatio kako sam solo. Kako sam imao malo više vremena na raspolaganju odlučio sam provjeriti novu lokaciju. Nova lokacija Za novu lokaciju odabrao sam Kozaperovicu,…