Zadnje promatranje sam imao 20. ožujka i to na backup lokaciji u Hotnji. Zašto backup? Blizu je, samo 30 min vožnje od kuće, ima pristojno nebo, ali ne i odlično, a i horizont je poprilično zaklonjen.

Od tog zadnjeg promatranja prošlo je gotovo mjesec dana. Svašta se dogodilo u tom periodu, a definitivno najveća promjena je selidba u novi stan. Dobili smo ključeve 29.3. i od tad sam bio dva tjedna u neprekidnom pogonu. Iza posla bi se bacio na slaganje namještaja, čišćenje, uređivanje itd… i tako najčešće do 22 h i onda doma na brzu večeru, spavanje i sutra sve ispočetka. Kraj takvog rasporeda čovjek ni ne primijeti vedro nebo pa je astronomija privremeno pala u drugi plan.

Dobra stvar te „radne akcije“ što smo se relativno brzo preselili, samo 2 tjedna nakon dobivanja ključeva u ruke. Brza selidba oslobodila mi je dio vremena i sada mogu iskoristiti prilike za promatranje. Jedna takva se otvorila u petak, 18. travnja.

Proljetno, prevrtljivo vrijeme

Ovo proljeće me podsjeća na 2014. ili 2015., kada je vrijeme bilo tako prevrtljivo da sam se skoro prestao baviti astronomijom. U te dvije godine odradio sam valjda tucet promatranja. Stalno kiša, stalno oblaci. Tako je i ovo proljeće. Imao sam sjajne tri noći između Božića i Nove godine 2025., a nakon toga samo kiša i oblaci u periodu mladog Mjeseca. Potrošio sam deset dana godišnjeg odmora da bih ulovio jedva 8 h promatranja u trinoći. Katastrofa! Tako je sad i u travnju, bilo je vedro nešto oko prve četvrti, a nakon toga kiša, oblaci i tako u krug. Zato je ovaj petak 18. bio još dragocjeniji.

Mudro sam odlučio raditi od doma u petak. U biti muljam, „mudro“ znači da sam morao preuzeti auto od automehaničara s novom maskom hladnjaka. Sva sreća pa je šteta bila samo kozmetička.

U prognozu vjeruj

Odradio sam svoju smjenu i stalno bacao pogled na prozor prema jugu. Oblaci, oblaci, oblaci, a prognoza crta vedro. Stvarno si čovjek mora u glavi u takvim situacijama isključiti mentalne blokade i ne vjerovati vlastitim očima već prognozi. Od svih prognoza oko 18:30h je najbolje odgovarao ALADIN DHMZ-a kada sam ga usporedio sa satelitskom snimkom. Pouzdajući se u njega krenuo sam oko 19:30 put Jošavice. Ipak nisam želio riskirati 80 km, već samo 60.

Teleskop je bio utovaren i nakon sat vremena vožnje eto mene na poznatoj cesti povrh poznatih livada. Osjetio sam vjetar na obrazima pa sam se odlučio zakloniti na puteljku uz neki garig / zaraslo dvorište. Vjetar se tu manje osjetio, a imao sam lijepi „klin“ neba između raslinja koji je omogućio pogled na jug gotovo do 5° nad horizontom. Savršeno, još mi neće smetati zalutali automobili koji znaju proći po makadamu.

Postavio sam uz cestu fotoaparat kako bi snimao timelapse i prebacio se na postavljanje opreme.

I baš kako je prognoza najavila, oko 21h se razvedrilo u potpunosti! Hvala ALADIN-e.

Debugging u produkcijskom okruženju

Postavio sam teleskop, složio ga relativno brzo i krenuo u kolimaciju. Podesio sam sekundar i krenuo tražiti središnju točku na primaru, a nje nigdje! Tad sam se sjetio kako sam nakon zadnjeg promatranje podešavao nosače primarnog zrcala kako bi bolje držali kolimaciju. E očito sam pritom i raskupusao kolimaciju preko svake mjere. Raspetljavanje te situacije potrajalo je pola sata, dok nisam sve podesio pa je teleskop bio spreman tek u 21:45, nakon što je već krenula astronomska noć.

Dok sam sve mušice istjerao iz sustava bilo je već 22h i krenuo sam s promatranjem. SQM je mjerio 21,24 mpas, što je odlična vrijednost za Jošavicu, viša od prosjeka.

Promatranje

2025-008

Podaci o promatranju

Broj promatranja	2025-008
Datum	18.04.2025.
Vrijeme	22:00- 00:00
Lokacija	Jošavica
Temperatura	9°C
Vlažnost	75%
Prozirnost	vrlo dobra
Granična magnituda	21,34 mpas
Seeing	loš
Instrument	B.A.T. Taurus 508/2153

Lov na Leo I

Kolega Tomislav snimio je prije mjesec dana galaksiju Leo I. Radi se o patuljastoj galaksiji smještenoj samo 800.000 svjetlosnih godina od nas. Posebnost ove galaksije je što se smjestila uz zvijezdu Regul, što promatranja čini otežanim.

Sve u svemu, okrenuo sam teleskop prema Regulu. Pogledao sam u atlas i spazio kako se pored Leo I nalazi još jedna galaksija – IC 591.

Galaksiju sam tražio tako što sam izgurao Regula iz vidnog polja i potom pažljivo skenirao vidno polje. Koristio sam Pentax 10mm, kako bih imao maksimalno dobar kontrast.

Leo I; GX E; m=11,2; Leo

248x: Ništa ne vidim što bi ličilo na galaksiju. Skenirao sam vidno polje i nebo oko Regula više puta. Susjedna IC 591 se uočava bez problema, ali Leo I se skriva.

Usput bilježim IC 591, sitnu mrljicu pored Regula.

IC 591; GX S; m=14,1; Leo

248x: Tamna, blago ovalna i malena mrlja s jednolikim površinskim sjajem.

Kada sam završio s Leo I, odlučio sam nastaviti sektor na zapadnom rubu Virgo jata galaksija. Navedeni sektor nisam dovršio tokom zadnjeg promatranja.

Sektor RA 12h 10m DEC +15° 00′ do RA 12h 20m DEC +12° 00′

Prošli put sam sektor „napao“ od sjevera prema jugu, sada krećem od juga pa prema sjeveru.

IC 3032; GX E; m=14,7; Com

248x: Veoma tamna, nejasna mrlja s rasplinutim rubovima, relativno velika.

IC 3019; GX; m=13,2; Com

248x: Ništa u okularu, ne vidim galaksiju.

IC 767; GX E; m=14,8; Vir

248x: Tamna, malena, okrugla mrlja s jasno istaknutom zvjezdolikom jezgrom. Na 1h i cca 4 luč. minute dalje kao da vidim još jednu mutnu zvijezdu.

Od navedene mutne zvijezde ništa, DSS snimka otkriva samo zvijezde.

IC 769; GX Sa; m=13,4; Vir

248x: Veoma tamna, velika i ovalna mrlja. Omjer stranica mrlje je cca 5:1. Površinski sjaj mrlje je nizak i jednolik. Druge detalje ne uočavam.

NGC 4200; GX S0; m=13,0; Vir

248x: Tamna, ovalna tj. blago izdužena mrlja s malenom, slabije izraženom središnjom regijom.

NGC 4168; GX E; m=11,2; Vir

248x: Sjajna, okrugla mrlja koja postaje progresivno svjetlija prema središtu. Druge detalje ne uočavam. Izgleda kao nerazlučeni kuglasti skup. NGC 4165 vidljiva u smjeru 8h na 2 luč. minute.

NGC 4165; GX Sb; m=13,5; Vir

248: Tamna, ovalna mrlja s niskim površinskim sjajem i mogućom zvjezdolikom jezgrom.

NGC 4193; GX Sb; m=12,3; Vir

248x: Sjajna, velika i blago ovalna mrlja. Sjaj joj umjereno raste prema sredini. Zvijezda na 5h na rubu galaksije.

NGC 4189; GX Sb; m=11,7; Vir

248x: Sjajna, ovalna, velika mrlja koja je blago svjetlija prema sredini. Zvijezda na 5h na rubu galaksije.

Vjetar!

U ovom trenu je krenuo vjetar. Nije pomogao niti moj zaštitni garig sa zapadne strane. Smjestio sam se desetak metara od ceste, što je bilo nedovoljno „duboko“ u zaštiti. Ono što me frustriralo u tom trenu je da je samo još 10 metara dalje niz taj puteljak bilo potpuno mirno. Čuo se vjetar, možda osjetili njegovi najjači udari na obrazu kao lagani lahor, ali poanta je priče da je bilo znatno mirnije. Rasklapanje, seljenje i ponovno sastavljanje teleskopa nije dolazilo u obzir. Izgubio bih 40tak minuta relativno kratke astronomske noći. Kao vatrogasnu mjeru skinuo sam sjenilo sa teleskopa, kako bi pružao manju površinu prema vjetru.

Osim što je vjetar smetao teleskopu, smetao je i meni. Nisam očekivao tako jak vjetar pa sam se slabo obukao. Brzo sam osjetio kako se vjetar podvlači pod jaknu.

Nastavljam dalje sa sektorom. SQM mjeri 21,34 mpas, temperatura je 9°C, a vlaga je na stabilnih 75%.

NGC 4222; GX S; m=13,9; Com

248x: Tamna, duga i uska mrlja s malom, umjereno izraženom središnjom regijom. U okular je položena u smjeru gore-dolje.

NGC 4216; GX Sb; m=10,0; Com

248x: Veoma svjetla, velika mrlja, duga 6,5 luč. minuta i široka možda 0,5 luč. minuta. Ima dobro izraženu središnju regiju koja se pruža cca 1 luč. minutu po dužoj osi. U središnjoj regiji se smjestila slaba, mutna jezgra.

NGC 4206; GX Sb; m=12,2; Vir

248x: Tamna, umjereno velika, ovalna mrlja i blago svjetlija prema sredini. Bez drugih detalja.

IC 3078; GX Sb; m=15,2; Vir

248x: Ekstremno tamna mrlja, vidljiva na momente između dvije zvijezde s kojima čini trokut usmjeren prema dolje.

IC 3060; GX Sc; m=15,1; Vir

248x: Veoma tamna, malena, ovalna i nejasna mrlja.

IC 775; GX Sb; m=13,3; Vir

248x: Tamna, malena, okrugla mrlja koja postaje progresivno svjetlija sprema sredini. Sjajne zvijezde su se smjestile ispod galaksije, na 5,5h i 7h.

NGC 4267; GX Sb; m=10,9; Vir

248x: Sjajna, okrugla mrlja, velika. Vidim veoma svjetlu središnju regiju, okruglu, koja je „utopljena“ u tamni, blago ovalni halo 4x većeg radijusa.

IC 3094; GX S; m=14,2; Com

248x: Tamna, malena, okrugla mrlja s jednolikim površinskim sjajem.

NGC 4212; GX Sa; m=11,2; Com

248x: Sjajna, blago ovalna i velika mrlja. Od ruba blago postaje svjetlija prema sredini i završava u malenoj, mutnoj i slabije istaknutoj jezgri.

IC 3065; GX S0; m=14,5; Com

248x: Malena, tamna, okrugla mrlja s jednolikim površinskim sjajem.

IC 3080; GX; m=15,4; Com

248x: Ekstremno tamna, malena mrlja koja liči na mutnu zvijezdu.

S IC 3080 sam završio sektor. Baš sam se naradio, a pogledao sam komad neba koji jedva palcem pokrijem. Vjetar uzima svoj danak i već mi je poprilično neugodno od njega, iako same temperature nisu niske.

Fajrunt

Za kraj promatranja prolijećem kraj M104, koja je zbog lošeg seeinga izgledala bez veze. Stvarno, ništa posebno. Usudio bih se reći kako je NGC 4216 bila interesantnija. Gledam što se još nudi na jugu, zviježđe Gavrana dominira nebom uz horizont. Na kraju mi je kliknulo – pa M83! Nju rijetko gledam, a nema boljeg dijela godine za promatranje nego sad.

Messier 83; GX Sa; m=10,1; Hya

248x: Sjajna, velika mrlja koja zauzima oko 5 luč. minuta (1/3) vidnog polja. Vidim manju, izraženu i okruglu središnju regiju koja zauzima oko 1/5 radijusa galaksije, tj. oko 1 luč. minute. Ostatak galaksije je tamni halo u kojem se jasno naziru dva spiralna kraka koja zajedno čine položeno i spljošteno slovo „S“.

S M83 sam odlučio završiti s promatranjem. SQM mjeri odličnih 21,36 mpas, što je super za Jošavicu, blizu rekordnih vrijednosti od prije godinu dana.

Ljudi iz kukuruza

Nakon sklapanja teleskopa sam otišao provjeriti što radi fotoaparat. Da si dignem moral, raspalio sam glazbu. Dok sam petljao po fotoaparatu i radio zadnje fotografije, na susjednom brdu sam vidio kako se pali auto. Pomislio sam kako je policija te će sada sigurno doći provjeriti što radim.

Gledao sam kako auto vozi po brdu, skreće na makadam prema meni i prolazi pokraj mene. Stari Fiat Punto, nema nikakve veze s policijom. OK, ode on dalje i ja nastavljam s igranjem po fotiću kad za dvije minute eto ih nazad. Očito slijedi upoznavanje s domorocima.

Auto se naravno, zaustavlja, unutra gospodin i mladić.

Večer, što radite?

Snimam nebo, evo baš namještam fotoaparat.

Čuli smo muziku pa smo došli provjeriti što se događa. Tu nam je kukuruz, da netko ne krade.

Istina, fotoaparat sam postavio kraj električne ograde koja čuva tek zasijano polje kukuruza.

Ne interesira me kukuruz, samo nebo. Do maloprije sam imao i teleskop postavljen.

Nije vas strah?

Ne! A čega bih se trebao bojati?

Dobro, uživajte, idemo dalje.

I otišli su. Ljudi koji u ponoć čuvaju kukuruz koji nije ni proklijao iz zemlje? Prozirne laži krivolovaca koji se boje konkurencije.

Ubrzo sam se spakirao i krenuo kući.