Aaaaa, nakon dva mjeseca evo me opet u mraku s velikim teleskopom. Nebo mi je najbolji lijek za sve nedaće i biti pod zvijezdama je nešto krasno. Otišao sam na obronke Zrinske gore, u Trnovac Glinski, gdje sam ljetos na vožnji biciklom snimio dobru lokaciju. Za doći na ovu lokaciju trebalo mi je 10 min više nego do Jošavice, a nebo bi moglo biti bolje jer nema u blizini velikih naselja. Večeras se lokacija pokazala dobrom, jer me tokom noći nije niti jedan automobil uznemirio.

Plavetnilo

Dolazak na ovo brdo bila je kruna cijelog dana. Dan je krenuo relativno rano. Ujutro sam obavljao obaveze (kao registracija auta), i s nadvožnjaka kraj Velike Gorice uspio sam vidjeti 140 km udaljene Kamniške alpe u procjepu između Medvednice i Samoborskog gorja. Ovaj prizor, koji ne pamtim da sam uspio ikad vidjeti iz Velike Gorice, signalizirao mi je kako je zrak iznimno bistar. Preko dana ta bistrina zraka se manifestirala kroz intenzivno plavetnilo neba na kojem nije bilo niti jednog traga aviona. Milina od prizora, znao sam da me čeka dobra noć.

Na put sam krenuo u 15:37, a na lokaciji sam bio u 16:50, bez nekog glupiranja po cesti. Kada sam stigao na lokaciju dočekao me prekrasan zalazak boje breskve. Venera je bliještala na jugozapadu, a na plavosivom istočnom nebu ljeskao se žuti Jupiter kraj žmirkavog Aldebarana. Zrak je bio miran, niti daška vjetra. Isto tako je bilo hladno, tek 1,5°C, ali došao sam zabudan kao medvjed. Odmah sam navukao termo čarape, najdeblje koje imam, buff oko vrata, kapu, podrukavice koje glume „drugu kožu“ i krenuo slagati teleskop.

Bojao sam se kako nakon dva mjeseca druženja isključivo sa „srednjim teleskopom“ slaganje velikog B.A.T.-a biti dugotrajan proces. Na sreću, mišićna memorija je sve odradila i za tren sam bio gotov. Teleskop sam potom ostavio da se ohladi kako bih ga kasnije kolimirao, a moj interes se prebacio na popratnu opremu: stolove, ljestve, izvukao kofere s okularima… s godinama se nakupilo toliko opreme da svaki odlazak na promatranje je kao mini selidba.

Oko 17:40 sam krenuo u kolimiranje teleskopa. Kolimacija je unatoč dugoj, treskavoj vožnji, bila dovoljno blizu da nisam trebao velike intervencije. Nisam uspio primarni poravnati baš ono, u dlaku, ali bilo je dovoljno blizu za večerašnje potrebe.

Kako bih pratio vremensku situaciju postavio sam svoju mini meteorološku postaju koja je kroz noć dala sljedeće podatke:

Vrijeme	T	H	W	SQM
17:16	1,4°C	65%		18,01
17:23	1,3°C	65%		19,00
17:33	0,8°C	66%		20,15
17:50	-0,2°C	72%		20,98
18:05	-0,1°C	71%		21,01
19:01				21,18
20:38	0,2°C	73%		21,23
22:00	-1,3°C	76%	1,8 m/s	21,15

Temperatura je cijelo vrijeme bila lagano u padu. U jednom trenu je malo porasla, oko 20:30, kada sam sam sebi rekao „Ne budi papak, nije ti zima, možeš ti to“. Ipak, iz 21:15 je krenuo lagani vjetar i tu je počela temperatura naglo padati. Vlaga je bila idealna, oko 70%, taman da se nigdje led ne nakuplja ili da se okulari ne magle prilikom gledanja.

SQM je druga priča, jedva sam u jednom trenu dosegnuo 21,23 mpas, u pravilu su očitanja plesala oko 21,15 mpas. Ljetos sam mjerio na 2km udaljenijoj Kozaperovici 21,35 mpas tako da ne znam što se dogodilo jer ne vidim nove lampe. Samo sam preko brda, u smjeru jugozapada, mogao uočiti svjetlosnu kupolu. Pretpostavljam da je to od 25km udaljenog Buzima u BiH, mjesto za koje nikad nisam čuo, ali svijetli kao Las Vegas.

Promatranje

Podaci o promatranju

Broj promatranja	2024-040
Datum	21.12.2024.
Vrijeme	18:00 – 22:00
Lokacija	Trnovac Glinski – Birači
Temperatura	-1°C
Vlažnost	70%
Prozirnost	Vrlo dobra
Granična magnituda	21,18 mpas
Seeing	Prosječan
Instrument	B.A.T. Taurus 508/2153

 

Za početak promatranja krećem od Epsilon Perzeja, koju sam pogledao usput da vidim estetski prizor. Ljepši je u refraktoru iako je slika u B.A.T.-u puno svjetlija, lakša za gledati. Boje na zvijezdama su jasnije, ali nema te „sitnosti“ kod zvijezda. Seeing večeras očito nije na razini zadatka, što se pokazalo kroz noć jer bi slika pucala iznad 250x.

Napadam sektor na granici Kočijaša i Bika. Na zapadu Venera uporno žari i pali te čini taj komad neba vidno svjetlijim. Prozirnost se čini odlična.

Sektor 05h 30m +30° 00′ do 06h 00m +35° 00′

STF 719AC; D*; d=15,0“; m=7,5; Aur

160x: Dvije jasno i široko razmaknute zvijezde veće razlike u sjaju. Primarna je zlatnožuta, pratilja se smjestila na 5h i plavičasta je boje.

IC 419; OC; m=n/a, Aur

160x: Ja tu ne vidim ništa što bi bilo skup, samo nasumično razbacane pozadine zvijezde.

NGC 1985; NEB; m=12,7; Aur

160x: Ne vidim ništa što bi se opisalo kao maglicu. Vidno polje je puno zvijezda.

140x UHC: Na manjem povećanju ništa i s filterom i dalje ne vidim maglicu, samo zvijezde.

FSR 812; OC; m=n/a; Aur

140x: Uočavam nakupinu od 60 tak zvijezda niskog sjaja. Zvijezde su ujednačene po sjaju i nalaze se u dvije podgrupe. Obje podgrupe su duguljaste i konvergiraju prema jednoj dvojno zvijezdi (WZ 10) na dnu vidnog polja. Skup se čak relativno dobro izdvaja iz pozadine s obzirom na to kako je taman. Podsjeća me izgledom na škare ili zviježđe riba. Dimenzija 17 x 11 luč. minuta.

WZ 10; D*; d=9,4“; m=9,7; Aur

140x: Dvojna zvijezda, jasno razlučena u „vrhu“ skupa FSR 812.

TEU 9; OC; m=n/a; Aur

320x: Nisam uočio objekt.

STF 753; D*; d=12,0“; m=5,5; Aur

320x: Dvije zvijezde, jasno i široko razdvojene s većom razlikom u sjaju. Primarna je blijedožuta, pratilja je na 8h, plavičasta.

Basel 4; OC ; m=n/a; Aur

205x: Lanac zvijezda koji se lomi u tri vrha i tako iscrtava šupalj trokut. Sastoji se od cca 30 zvijezda podjednakog sjaja. Skup je slabo istaknut, bez specifičnih zvijezda ili karakteristika. Dimenzija 8 x 4 luč. minute.

FSR 828; OC; m=n/a; Aur

320x: Ne vidim skup.

NGC 1931; NEB; m=10,1; Aur

320x: Vidim trokutastu formaciju zvijezda isto sjaja, jako zbijenu, koja je utopljena u sjajnu, ovalnu maglicu. Na prvu sam pomislio kako mi se zamaglio okular ili da sliku nisam dobro izoštrio.

140x UHC: Maglica na manjem povećanju i s filterom izgleda kao mutna zvijezda. Pojedine zvijezde u zbijenom trokutu se jedva razlučuju.

Zanimljivo je da sam ovu maglicu zadnji put gledao 2006. s 200/1200 Dobsonom pri 114x. Opis je tada bio sličan: Neobična mrljica oko dvije zvijezde 11. magnitude.

Teutsch 1; OC; m=12.5; Aur

160x: Rasuta, slabije izražena nakupina od 40tak zvijezda sličnog sjaja. Skup je trapezaste forme, dimenzija 12 x 8 luč. minuta. Skup je bez posebnih detalja.

Kasnija analiza otkrila je da nisam promatrao skup već nasumičnu nakupinu zvijezda u neposrednoj blizini skupa.

Berekeley 71; OC; m=n/a; Aur

225x: Ne vidim skup.

Gaia katalog zvijezda otkriva da se skup sastoji od zvijezda mag 14,5 ili tamnijih tako da nije nisam iznenađen što je nevidljiv.

Topler 2; OC; m=n/a; Aur

160x: Sjajna, velika nakupina zvijezda, dimenzija 20 x 12 luč. minuta. Skup je lako uočljiv, sastoji se od 60 zvijezda širokog raspona u sjaju, bez posebnih detalja.

Ne uspijevam pronaći podatke za ovaj skup kako bih provjerio jesam li ga uistinu vidio. Na DSS snimkama se jasno vidi grupacija zvijezda koju sam opisao.

S Topler 2 završavam sektor. Moram priznati kako je bio baš dosadan. Ti otvoreni skupovi su previše nedefinirani da bih uspio reći što sam točno vidio, a što nisam. Idem do galaksija.

Lov na supernovu

Bobo je javio kako je u NGC 2523 grunula supernova, odlazim provjeriti što se događa u toj galaksiji. Pogled u atlasu otkriva tucet galaksija na malom prostoru pa sam odlučio ih sve provjeriti. Kasnije se otkrilo da niti jednu tu galaksiju dosad nisam promatrao, jupi jae!

NGC 2629; GX Sa; m=12,3; UMa

248x: Malena, sjajna, ovalna mrljica sa malenom, ali istaknutom središnjom regijom. Galaksija čini niz s dvije zvijezde na 1h.

NGC 2614; GX Sa; m=12,6(b); UMa

248x: Velika, veoma tamna mrlja, bez detalja i jasnih rubova. Izgleda više kao svjetliji komad neba. Tekstura mrlje mi se sa skrenutim pogledom čini „živa“.

NGC 2646; GX Sb; m=13,1(b); Cam

248x: Tamnija, malena, blago ovalna mrlja sa relativno velikom, ali umjereno izraženom središnjom regijom.

IC 520; GX Sab; m=11,7; Cam

248x: Sjajna, umjereno velika mrlja, okrugla. U sredini mrlje je sitna, izražena središnja regija. Zvjezdica se smjestila na gornjem rubu galaksije.

NGC 2634; GX E; m=12,0; Cam

248x: Sjajna, malena, okrugla mrlja kojoj sjaj raste progresivno prema središtu. Bez drugih detalja.

NGC 2633; GX Sb; m=12,2; Cam

248x: Sjajna, ovalna, manja mrlja s mogućom prugom svjetla po sredini i zvjezdolikom jezgrom.

NGC 2550A; GX Sc; m=13,4(b); Cam

248x: Veoma tamna, ovalna mrlja bez detalja. Imam osjećaj da više detalja skriva sjaj obližnjih zvijezda.

NGC 2550; GX Sb; m=13,6(b); Cam

248x: Tamna, duguljasta mrljica s prugom svjetla po sredini. Skrenuti pogled otkriva moguću zvjezdoliku jezgru. Dvojna zvijezda na 2h.

NGC 2544; GX Sb; m=13,4(b); Cam

248x: Tamna, malena, okrugla mrljica s istaknutom središnjom regijom. Cijela galaksija liči na mutnu zvijezdu na prvi pogled.

NGC 2523; GX Sb; m=11,9; Cam

248x: Tamna, velika mrlja, bez nekih detalja. Vidim zvjezdicu na 8h na rubu mrlje – SN2024aeee. Pomalo razočaran izgledom galaksije prebacujem na 380x.

380x: Tamna, blago ovalna mrlja, nešto svjetlija u sredini. Supernova na rubu galaksije se sada lakše vidi. Kontrast je bolji, ali vidim manje galaksije nego na 248x.

248x: Ponavljam promatranje. Tamna, velika mrlja, središnja regija duguljasta u smjeru 6-12h i odmaknuta u desno od geometrijskog središta galaksije. Galaksija kao da je u gornjem dijelu svjetlija nego u donjem. Skrenutim pogledom uočavam dvije bubrežaste rupe u galaksiji, lijevo i desno od središta galaksije. Supernova je na donjem rubu lijeve „rupe“ u galaksiji. Skiciranje.

Supernova nije sjajnija od magnitude 15,2.

NGC 2523C; GX E; m=13,9(b); Cam

248x: Malena, tamna, okrugla mrljica. Izgleda kao mutna zvijezda.

Galaksija me toliko podsjetila na NGC 2544 da sam išao uspoređivati pogled kako ne bi ispalo da sam isti objekt dvaput gledao.

NGC 2551; GX SA0; m=13,1; Cam

248x: Malena, ovalna i tamnija mrlja. Središnja regija je izražena, ali sitna. Vidljiva je zvjezdolika jezgra galaksije.

NGC 2523A; GX SB; m=14,5(b); Cam

248x: Malena, veoma tamna mrlja, nejasna i bez drugih detalja.

UGC 4448; GX E; m=14,4(b); Cam

248x: Malena, blago ovalna mrlja, veoma sitna. Površinski sjaj mrljice je visok i ujednačen. Taman je toliko velika da je se ne zamijeni za mutnu zvijezdu.

Nastavljam sa skiciranjem detalja u M33 kako bih složio „kompozitnu“ skicu. Opet gledam krak u kojem je NGC 604 i bilježim fine detalje. Nešto mi nedostaje i nisam koncentriran previše pa nakon 15 minuta odustajem od dopunjavanja skice. Vidio sam neke fine detalje, ali nisam imao volje za istraživati cijelu galaksiju. Ipak je ovo hobi.

Idem na sljedeći sektor na granici Oriona, Blizanaca, Bika i Kočijaša.

Sektor 05h 30m +21° 00′ do 06h 00m +30° 00′

Krenuo sam od +21° po deklinaciji jer mi tu završava list atlasa.

Messier 1; SNR; m=8,4; Tau

248x: Velika, veoma sjajna mrlja žive površinske teksture i prošarana s 4-5 zvjezdica. Maglica izgleda kao punoglavac s kratkim repom ili riba sa širokim tijelom i glavom. Dotični „rep“ se smjestio s gornje desne strane. Na lijevom, donjem rubu, maglica ima nejasne rubove i mogu sa skrenutim pogledom nazrijeti „ručice“ kako se pružaju iz maglice. Sam položaj ručica ne mogu jasno definirati, već mi „plešu“ kako selim pogled.

Provjerio sam maglicu još na 380x, ali veće povećanje nije dalo napredak. Maglica je ostavljala bolji dojam na 248x.

Lorenzin 1; OC; m=8,0; Tau

160x: Vidim niz od 10tak sjajnih zvijezda poredanih u asterizam „strelice“. Strelica je veća od vidnog polja okulara.

„Strelica“ u biti nije skup, već asterizam pod nadimkom „spermić“. Ne znam zašto nije mogla biti samo strelica, valjda je netko bio zaigran kod davanja nadimka. Jedino gore od ovoga su fore s „Uranus“.

Berkeley 21; OC; m=11; Ori

206x: Nisam prepoznao skup.

Berkeley 72; OC; m=n/a; Ori

206x: Nisam prepoznao skup.

Basel 11B; OC; m=n/a; Ori

206x: 15 zvijezda sličnog sjaja u slabo izraženoj grupi. Grupa nema strukturu, niti posebno detalje. Malena je u dimenzijama.

NGC 2129; OC; m=6,7; Gem

160x: Nakupina od 30 zvijezda u dvije podgrupe pravokutnog oblika. Dobro je izražen, centriran oko dvije sjajnije zvijezde. U samom skupu zvijezde su širokog raspona sjaja, ali zgusnute. Dimenzija 4 x 3 luč. minute.

FSR 852; OC; m=n/a; Tau

275x: Velika, slabije izražena nakupina od preko 30 zvijezda nisko sjaja. Pojedine zvijezde se umjereno razlikuju u sjaju. Sam skup je gust, neobičnog oblika koji najbolje mogu opisati kao „banana“. Dimenzije 7 x 5 luč. minuta.

FSR 850; OC; m=n/a; Tau

275x: Nakupina od 50tak zvijezda sličnog, nisko sjaja. Skup se proteže kroz cijelo vidno polje okulara (15 luč. minuta), dobro je izražen. Formom podsjeća na ribu s glavom orijentiranom prema gore.

Negdje u ovom trenu (oko 21:40) na brdu do čujem životinje kako kriče. Krik nije bio blizu, ali nije bilo niti daleko. Svojim jezivim tonom, a učinio mi se svinjskim, baš me izbacio iz takta. Nakon krika se čulo neko brundanje pa pretpostavljam da su divlje svinje izvor krika. Večeras osim buke traktora u selu i poneki džip u šumi, nisam čuo druge zvukove. Baš sam bio na samotnom mjestu. Sve u svemu, ovaj krik me trznuo kao što mi se dogodilo na Budinjaku prije dva mjeseca. Nastavak promatranja odrađujem relativno brzopleto, samo da završim sektor. Čak i glazbu prebacujem na agresivniju te je pojačavam da se izoliram od zvukova naokolo.

NGC 1996; OC; m=n/a; Tau

206x: Nakupina od 40tak zvijezda, dobro izražena. Dimenzije skupa su 13 x 9 lučnih minuta, a sam skup je romboidnog oblika. Zvijezde u skupu su umjerenog raspona u sjaju.

DoDZ 4; OC; m=n/a; Tau

160x: Niz od 16 zvijezda koje iscrtavaju lik labuda na nebu. U donjem desnom dijelu lika je nakupina od 20tak tamnijih zvijezda. Skup je veći od vidnog polja.

DoDZ 3; OC; m=n/a; Tau

160x: Nakupina od 15 zvijezda sličnog sjaja. Skup je dobro izražen, izgleda kao „vinkl“.

Teutsch 10; OC; m=n/a; Aur

160x: Slabo izražena nakupina od 25 zvijezda niskog sjaja. Oblik nakupine je „jajolik“, a zvijezde su relativno guste i međusobnog sličnog sjaja.

Czernik 23; OC; m=n/a; Aur

160x: Slabo izražena nakupina od 12 zvijezda u bogatom polju Mliječne staze. Skupina je ovalna, malena i relativnog gusta. Pojedine zvijezde su sličnog sjaja.

Teutsch 51; OC; m=n/a; Aur

160x: Ne prepoznajem skup u okularu.

Za kraj bacam pogled na M42 i M43, ali onako u prolazu. Baš je prizor spektakularan. U 22:00 završavam promatranje i krećem s pakiranjem teleskopa. Temperatura je pala na -1,3°^C, ali nekako se osjećam više promrzlim. Auto javlja da je bilo -2°^C. Do 22:35 sve je bilo utovareno u auto i krenuo sam lagano kući. Bila su ovo produktivna 4 h promatranja.

Krikovi

Dva dana kasnije pišem tekst, pripremam materijale i pritom s društvom podijelim skicu NGC 2523. Na njoj jasno piše lokacija di sam bio i javlja se Marko, drug iz AD Beskraja, sa screenshotom sa nadzorne kamere u vrijeme kad sam bio na promatranju. Na screenshotu se jasno vidi – vuk!

Marko ima vikendicu 2,5 km zračne udaljenosti od mjesta na kojem sam promatrao. Bio sam već u par navrata na promatranju iz dvorišta njegove vikendice, ali tamo je zatvoren horizont, ljude bi uznemiravao itd… pa se nisam niti javljao za druženje. A i nekako ozbiljna promatranja najviše volim odraditi sam. Na screenshotu se jasno vidjelo, u 21:32, kako se šeće vuk. Negdje u to vrijeme, oko 21:40, čuo sam krik koji me uznemirio i poremetio „mojo“. Da li je to vuk bio u akciji? Ili su vuka prepoznale divlje svinje pa je krenulo komešanje? Ne bih znao, ali tako u mraku nije ti svejedno pa makar to bilo nešto bezazleno poput laveža lisice ili čaglja.

Nije me strah vuka, ali opet bih lagao kada bih rekao da mi je svejedno. Ima neki praiskonski strah, reći ću zdravi strah, zbog kojeg osjećam u najmanju ruku respekt prema njima. I dalje ću ići na tu lokaciju, neće me vuk otjerati, ali ću pojačati glazbu da živine jasno znaju da sam tamo i postavit ću teleskop ipak mrvicu bliže automobilu.

Zašto mi svira glazba? Mišljenja sam da većina problema u susretu između čovjeka i divlje životinje nastane kada se oni slučajno, iznenada, sretnu jer su obje strane kretale u tišini. Tada krenu refleksne reakcije potaknute adrenalinom koje mogu završiti loše. Puštanjem glazbe dajem do znanja da sam prisutan i životinje, koje se u pravilu boje ljudi, zaobilazit će me u širokom luku. Da, čuo sam krikove i prije, viđao jelene, srne, „oči“ u mraku, ali uvijek je to bilo na nekoj udaljenosti od 100+ metara, što mi daje dovoljno vremena za racionalnu reakciju ako krene „pičvajz“.

Tu su i neka druga pravila koja sam uveo, a u želji da me ne učine atraktivnim obrokom za živine. Na primjer, za gablec uzimam suhu hranu, nikakve sendviče, salame, pohance ili nešto sa mirisima koji privlači zvjeri. U pravilu se hranim Gran Cereale keksima ili 7 Days kroasanima kada sam na promatranju. Ako me zvjer napadne zbog Gran Cerealea, a onda jbg., nije moj daj.

Pamet u glavu i želim da vam gaće ostanu prazne 🙂