Promatranje samo za M33
-
- 17
Listopad, studeni, prva polovica prosinca su „gnjilo“ doba godine. Vrijeme se prebacuje s ljetnih anticiklona (koje dolaze sa zapada) prema zimskim anticiklonama (koje dolaze s istoka). Preslagivanje tih anticiklona otvara priliku ciklonama da ulete dok se situacija ne stabilizira. Posljedica njihovog uleta je kišno, tmurno, oblačno vrijeme. Iz tog razloga, negdje od sredine listopada pa do Božića, vrijeme često zna biti nepogodno za astronomiju. Iskusni astronom amater zna da u tom periodu svaku rupu među oblacima treba iskoristiti.
Kao i uvijek, plan je bio otići nakon posla na promatranje. U ponedjeljak sam sve pripremio i spremio, powerbankovi uključeni. Dočekao sam srijedu, 16. listopada, predao čeljade ženi i zapalio u mrak. Planirao sam krenuti do 17:30, a na kraju mi je pošlo za rukom u autu biti već u 17:27
Dolazim na lokaciju u 18:45, baš po planu. Lokacije je Trnovac Glinski, gdje sam u prosincu ulovio tri produktivne noći za redom. Odabrao sam ovu lokaciju jer je otvorena u svim smjerovima, a svjetlosna kupola Zagreba je minimizirana udaljenošću, čak 65 km zrakom od Trga bana Jelačića. Neugodno iznenađenje je crveno svjetlo repetitora. Čini se da je susjedno selo Kozaperovica počašćeno novom antenu na koju su nakrcali jaku rasvjetu. Iako je antena 2km od moje lokacije, to crveno svjetlo se osjetilo.
Opet muke s kometom
Na jugu su se kupusali neki oblaci uz horizont, ali onaj komad neba koji me interesirao je bio vedar. Postavio sam Taurusa, bez problema i u rekordnom roku. Onda sam požurio fotografirati komete Lemmon i SWAN. I tu kreću problemu, opet sam zaboravio nešto. Imam powerbank, imam kablove, montaža paše na stalak, ali… nemam pločicu za priključiti fotić na kuglastu glavu na Star Adventureru!!! Na svu sreću, nije bilo potoka u blizini da sve bacim. Na kraju sam se dosjetio kako riješiti problem pa sam sa malog SkyWatchera 102/500 skinuo prstenove sa šinom. Šina ima rupu za foto navoj, 3/8“, pa sam skinuo kuglastu glavu, stavio šinu na njega i onda na vrhu prstena iskoristio fotonavoj da montiram fotić. Trebao sam fotografirati tu abominaciju jer se riječima ne da opisati. Nekako sam naciljao nesretni Lemmon i krenuo fotografirati. Zbog teškoća sa usmjeravanjem fotića odustao sam od fotografiranja ostalih kometa i nebeskih objekata. Naravno, tjedan dana kasnije sam postao svjestan kako sam cijelo vrijeme sa sobom imao rezervnu pločicu za stativ. Fokus ostatka večeri sam prebacio na manje stresni dio posla – vizualu.
Pogledao sam komet brzinski kroz Taurusa, nije bio neki prizor, previše je nisko na nebu za uživanje. Nije me niti interesirao previše jer je večeras na tapeti bio samo jedan objekt – M33!
Promatranje
Promatranje
| Broj promatranja | 2025-030 |
| Datum | 16.10.2025. |
| Vrijeme | 20:15- 23:15 |
| Lokacija | Trnovac Glinski |
| Temperatura | 9°C |
| Vlaga | Pristojna |
| Prozirnost | Prosječna uz naoblaku na jugu |
| Granična magnituda | 21,37 mpas |
| Seeing | Prosječan |
| Instrument | Taurus 508/2153 |
M33
Sa skicom ove galaksije se borim već godinu dana. Dosad sam tri puta pokušao napraviti skicu kroz Taurusa i svaki put neuspješno. Prošle godine sam krenuo ambiciozno, kao skicirat ću krak po krak pa onda stopiti u jednu mega skicu, nešto kao što sa s M42 napravio.
Brus, ništa od toga! Naime, ispao mi je objekt na kraju nekako izvitopereno. Odnosi svjetline neprirodni i na kraju M33 nije izgledao na M33 u okularu. Baš sam bio razočaran. To je prvi pokušaj, iz listopada 2024.
Pokušao sam nakon toga tu skicu nadopuniti početkom studenog prošle godine, kako bih je ispravio. Opet neuspjeh. Osnovni materijal je bio loš i nije bilo skici pomoći.
Treća sreća je bila na LSP-u ove godine. Opet neuspjeh. Detalji su mi pobjegli, na tri skice isti čvorić na tri različita mjesta. Iako je skica bila neuspješna, došao sam do jedne spoznaje tada – 14mm Explore Scientific sa 100°, koji sam dobio na testiranje, je taman okular za ovaj posao.
Explore Scientific 14mm 100°
Malo sam razmišljao o svom pristupu skiciranju i shvatio da trebam krenuti naopačke. Dosad sam od detalja gradio skicu galaksije, neuspješno. Za večeras sam krenuo drugim putem, skicirao sam generalno galaksiju na najnižem povećanju koje imam – 103x. Ovo je pomoglo u ispravnom smještanju detalja i održavanju odnosa svjetline. A tada sam se prebacio na 14mm Explore Scientific okular i krenuo skicirati detalje. Na kraju sam kupio okular koji sam testirao jer mi je tako dobro sjeo i radi odličan posao na ovom „srednjem povećanju“ za 500tku. Ispao je posebice zgodan na M33, gdje daje dovoljno svjetlu sliku za vidjeti detalje u galaksiji, a opet dovoljno vidnog polja za vidjeti dobar dio galaksije.
Okular daje povećanje od 176x daje taman izlaznu pupilu od 2,9 mm, veću od onih idealnih 1,5 do 2mm, kada je kontrast slike maksimalan, a manji od 4 ili 5mm, kada je svjetlina slike maksimalna. Ovo povećanje je kompromis, gdje imam više svjetline, a kontrast je i dalje postojan. Kada sam ucrtao sve generalne detalje na 103x, potom sam na 176x zabilježio fine detalje po galaksiji. Na finalnoj skici same detalje sam donekle dopunio bilješkama iz prijašnja tri pokušaja skiciranja tako da je konačna skica ipak kompozit više promatranja.
Trančiranje M33
Pothvat skiciranja je trajao gotovo sat i pol. Zadovoljan sam s konačnim rezultatom, iako tu ima još detalja za dodati. Malo na skici galaksija izgleda neobično, ne znam kako bih opisao, „uvrnuta“ u odnosu na sliku u okularu. Kad sam pogledao skicu Howarda Banicha onda sam zaključio, jednostavno nema drugog načina za skicirati ovu galaksiju. Howardova skica M33 je također „uvrnuta“ na sličan način.
Na skici sam zabilježio sljedeće objekte unutar M33:
- NGC 588; H-II regija, m=13,5; tamnija, u vanjskom spiralnom kraku
- NGC 592; H-II regija, m=13,0; druga najsjajnija kvrga u M33. Vidim dvije zvjezdice u njoj. Smjestila se u prostoru između dva spiralna kraka.
- NGC 595; H-II regija, m=13,5; sjajna, najbliža jezgri galaksije, smjestila se na vanjskom rubu spiralnog kraka koji vodi od jezgre do NGC 604
- NGC 604; H-II regija, m=12,0; veoma sjajna, lako uočljiva već i u malenom teleskopu. Na 248x jasne pravokutne forme, svjetlija na desnoj polovici
- IC 132; H-II regija, m=13,2; veoma tamna mrljica kraj dvojne zvjezdice (na lijevo), daleko od centra galaksije
- IC 135; m=14,0; veliko, tamno, bubrežasto zadebljanje u spiralnom kraku iznad jezgre galaksije
- IC 136; m=14,5; veliko, tamno, zadebljanje u korijenu spiralnog kraka u kojem je IC 135
- IC 137; m=14,0; veliko, ovalno zadebljanje u spiralnom kraku koji se odmotava na lijevo od jezgre
- IC 139; m=14,0; veliko, sjajno zadebljanje u korijenu veliko spiralno kraka koji se odmotava na lijevo od jezgre
- IC 142; m=14,2; manje, tamno zadebljanje u spiralnom kraku u kojem je NGC 604. Ima zvjezdicu u sebi
- IC 143; m=13,7; manje, tamno zadebljanje na unutarnjem rubu spiralnog kraka u kojem je NGC 604. Također ima zvjezdicu u sredini.
- BCLMP 77; m=12,0; veoma taman, maleni disk u prostoru između jezgre galaksije i NGC 604
Sada kada je M33 bila gotova, mogao sam preći na ostale objekte. Iako, M33 sam pogledavao još u par navrata kroz promatranje, da ne bi slučajno koji dodatni detalj iskočio kako se dizala nad horizontom. Na kraju mi je pošlo za rukom uočiti je golim okom, kao mutnu zvijezdu.
Oblaci na jugu ostali su nepomični. Nebo je lijepo, SQM mjeri 21,28, kasnije 21,34 da bi do kraja promatranja došlo do 21,37 mpas. Nekako je ovih 21,37 gotovo pa neprobojna granica zadnjih dvije godine. Večer je ugodna, temperatura je oko 9°C, nema vlage, samo povremeno zapuh vjetra.
Nakon M33
Gledam što ću promatrati, krećem s NGC 7479, kako bih pratio što vidim u galaksiji s dvije godine više iskustva.
NGC 7479; GX Sab; m=10,85; Peg
176x: Sjajna, relativno velika, magličasta i duguljasta mrlja s kukom, koja je otvorena prema dolje, na gornjem lijevom kraju. Po sredini mrlje vidim neke čvorove/kvrge. Zvijezda na donjem, lijevom kraju mrlje.
248x: Galaksija je sada veća, ali tamnija. Vidim obje kuke: gornja lijeva je jasno otvorena i u sredini „zaljeva“ koji zatvara je zvijezda. Donja desna kuka je tanja, slabije izražena, ne odmata se u luku, već je više kao linija pod oštrim kutom u odnosu na galaksiju.
Kad sam nakon promatranja pogledao skicu galaksije koju sam napravio na Mljetu… tek sad shvaćam koliko je ta skica dobra!
Palomar 13; GC; m=13,8; Peg
248x: Ne vidim ovaj objekt
Iznad Makraba
Nisam osim M33 imao išta drugo u planu za promatrati. Gledam altas i vidim grupu galaksija malo desno iznad Markaba (Alfa Pegaza).
NGC 7465; GX S0; m=13,27; Peg
176x: U okularu vidim tri mrlje, skoro u horizontalnom nizu. S lijeva na desno te mrlje predstavljaju NGC 7463, NGC 7464 i NGC 7465. Među njima, NGC 7465 je najsjajnija, okrugla ili blago ovalna. Ima visok površinski sjaj.
248x: Galaksija je definitivno blago ovalna, a visok površinski sjaj je nestao i radi se zapravo o objektu koji naglo dobiva na sjaju od rubova prema sredini, dok ne završi u gotovo zvjezdolikoj jezgri.
NGC 7463; GX Sab; m=13,23; Peg
176x: Tamna, ovalna, relativno velika mrlja u odnosu na susjedne. Blago je svjetlije središnje regije.
NGC 7464; GX E; m=13,34; Peg
176x: Veoma tamna, najmanja mrlja u trojcu, izgleda kao prugica svjetla postavljena okomito u okularu.
Lijep prizor u okularu, vagao sam skicirati ga ili ne. Na kraju sam se odlučio napraviti skicu. Ovih 176x povećanja s 14mm okularom, lijepo ulovi galaksije, ali ipak im nedostaje malo povećanja kako bi baš iskočile. Brzo sam se navikao na 100° vidnog polja pa je pogled kroz 70° u Pentaxu XW 10mm (248x) malo razočaravajući.
NGC 7468; GX E; m=13,7; Peg
248x: Sjajna, ovalna mrlja, visokog i jednolikog površinskog sjaja. Umjerenih je dimenzija, niti malena, niti velika.
NGC 7454; GX E; m=11,82; Peg
176x: Malena, sjajna, ovalna mrljica s visokim površinskim sjajem. Dvije zvijezde na lijeve od galaksije.
248x: Malena, sjajna, okrugla mrlja kojoj sjaj znatno raste prema sredini, ali ne završava u jezgri. Promjer galaksije je oko ½ razmaka između dviju zvijezda na lijevo, tj. oko 0,4 lučne minute.
NGC 7448; GX Sab; m=11,71; Peg
248x: Sjajna, velika, izraženo ovalna mrlja. Sjaj joj raste prema središnjoj regiji koja zauzima ½ dužine galaksije. U središnjoj regiji se krije veoma slabo izražena regija u obliku malenog, magličastog diska.
NGC 7461; GX Sab; m=14,32; Peg
248x: Malena, tamna i okrugla mrljica koja ima svjetliju središnju regiju. Bez drugih detalja.
NGC 7442; GX Sa; m=13,62; Peg
248x: Veoma tamna, veća mrlja, nejasnih rubova i niskog površinskog sjaja.
S NGC 7442 završavam grupaciju galaksija kraj Makraba, idem dalje, u unutrašnjost pegazovog četverokuta.
Pegazov četverokut
NGC 7625; GX Sa; m=12,09; Peg
248x: Sjajna, blago ovalna mrlja s visokim površinskim sjajem. Bez drugih detalja.
381x: Galaksije ja sada tamnija. Skrenuti pogled kao da otkriva dodatnu mrlju na 7h od jezgre.
Kasnija provjera otkriva da nikakvu dodatne mrlje nema u vidnom polju.
NGC 7550; GX Sa; m=12,64; Peg
176x: Vidim barem tri mrlje u okularu.
248x: NGC 7550 je tamna, okrugla mrlja, sjajnija u sredini. Lijevo od nje je NGC 7549, a iznad nje NGCC 7547.
NGC 7549; GX Sab; m=13,9; Peg
248x: Veoma tamna, malena mrlja, bez detalja.
NGC 7547; GX Sa; m=14,73; Peg
248x: Veoma tamna, ovalna mrlja, čini mi se nešto malo svjetlija u sredini.
NGC 7597; GX S; m=14,92; Peg
248x: Vidim veoma tamnu mrlju, skrivena sjajnom zvijezda. Okrugla je, nejasnih rubova i blago svjetlija u sredini.
NGC 7602; GX S; m=15,32; Peg
248x: Malena, ovalna mrljica, tamna. Ujednačenog i povišenog površinskog sjaja.
Opet blizu M33
Vraćam se opet na M33 vidjeti pokoji dodatni detalj. Dopunjavam skicu i odlučim provjeriti galaksije u neposrednoj blizini.
NGC 529; GX S0; m=12,14; And
248x: Vidim tri mrlje u okularu, u trokutastoj formi. NGC 529 je lijeva mrlja, sjajna, okrugla. Središta je izraženo, ali manje. Bez drugih detalja.
NGC 536; GX Sb; m=12,35; And
248x: Druga od tri mrlje u okularu. Sjajna, blago ovalna, zvijezda odmah ispod središnje regije galaksije. Samo središte je umjereno izražen.
NGC 531; GX Sb; m=14,67; And
248x: Treća od tri mrlje u okularu. Veoma tamna, malena mrlja, ovalna. Bez drugih detalja.
NGC 561; GX Sb; m=13,80; And
248x: Tamna, ovalna mrlja s blago izraženim središtem. Bez drugih detalja.
IC 1683; GX; m=14,90; And
248x: Veoma tamna, blago ovalna mrlja s veoma slabo izraženom središnjom regijom.
NGC 507; GX Sb; m=11,20; Psc
248x: Sjajna, okrugla galaksija, izraženog središta koje zauzima oko 1/3 dimenzija galaksije. Bez jezgre. Ima još galaksija u vidnom polju.
Bilježim upis u dnevnik, vraćam se okularu, a slika nestala. Što, kako, gdje? Oni oblaci koji su mirovali na jugu naglo su se proširili preko cijelog neba. Gotovo promatranje u 23:15. Spremam stvari, snimam par fotografija i krećem kući. Stižem doma u 01:30.
Listopad, studeni, prva polovica prosinca su „gnjilo“ doba godine. Vrijeme se prebacuje s ljetnih anticiklona (koje dolaze sa zapada) prema zimskim anticiklonama (koje dolaze s istoka). Preslagivanje tih anticiklona otvara priliku ciklonama da ulete dok se situacija ne stabilizira. Posljedica njihovog uleta je kišno, tmurno, oblačno vrijeme. Iz tog razloga, negdje od sredine listopada pa…
Listopad, studeni, prva polovica prosinca su „gnjilo“ doba godine. Vrijeme se prebacuje s ljetnih anticiklona (koje dolaze sa zapada) prema zimskim anticiklonama (koje dolaze s istoka). Preslagivanje tih anticiklona otvara priliku ciklonama da ulete dok se situacija ne stabilizira. Posljedica njihovog uleta je kišno, tmurno, oblačno vrijeme. Iz tog razloga, negdje od sredine listopada pa…