2020-11-06: To je to do 2035.
Pišem ovo sa skoro dva tjedna zakašnjenja.
U petak 6. studenog uspio sam ponovno promatrati Mars. Seeing je trebao biti dobar, ali… Naime, kada sam došao i postavio teleskop, puhao je lagani južni vjetar, dok sam krenuo promatrati vjetar je prebacio na sjeverac i perjanica vrućeg zraka iz dimnjaka je počela prelaziti ravno preko Marsa! Kako Mars izgleda gledan kroz „ispušne plinove“? Jako loše. Shvatio sam da će ovo promatranje iziskivati strpljenja pa sam čekao za teleskop da ulovim momente kada vjetar preusmjeri perjanicu. U tim kratkim trenutcima površina Marsa bi se pokazala u punim detaljima. Syrtis Major sada se smjestio uz zapadni limb pa sam imao prilike gledati Mare Tyrrhenum i Mare Cimmerium sa svim finim detaljima. Mare Chronium je bio pun detalja sa „žbicama“ koje su ga povezivale sa Mare Australe i Mare Cimmerium. Između tih žbica su bile svijetle regije Ausonia i Electris. Hellas je bila svjetla, bubrežasta pojava sa jasno vidljivom tamnom mrljom Zea Lacus u sredini. Sjeverni rub Mare Cimmerium, posebice oko „špica“ je bio nejasan, na momente sam uspio uloviti jedan izdanak prema sjeveru, kratki prst koji se pružao u svijetle regije Aeolisa. Cijeli sjeveroistočni dio uz limb, kao da je bio prekriven slabom izmaglicom. Mogle su se čak uočiti i fine nijanse u inače bezličnoj sjevernoj polutki planeta te jedna svjetla regija uz sami sjeverni limb, gdje počinje naoblaka oko sjevernih polarnih predjela. Sumnjam da je ta svjetla regija Aetheria ili možda čak Elysium.
Nakon cca 40 minuta promatranja pospremio sam teleskop u nadi da ću uskoro uspjeti ponovno promatrati planet. Nažalost, problemi s koljenom (čini se da sam ligament ozljedio), oblačno i maglovito vrijeme te poslovne obaveze dovele su do toga da do trenutka pisanja ovog teksta (18. studenog), nisam uspio promatrati planet. Čini se kako je ova opozicija Marsa gotova priča. Sad slijedi čekanje do 2035.
Odlične skice Marsa! Ja sam prije 20-tak godina imao za “klasu” lošija viđenja sa reflektorom 250/1400 sa preciznošću ogledala od lambda/2,5-3 (po mojoj procjeni),pa me zanima taj podatak za vaše ogledalo,ukoliko ga znate i voljni ste odgovoriti.Unaprijed hvala!
Poštovani,
hvala na upitu i komplimentu.
Nažalost, nemam podatak o kvaliteti optike. Moram priznati da sam se ulijenio i prestao mariti za brojeve, već mi je bitno da je slika u teleskopu dobra. Ako uspijevam uočiti fine detalje na planetima od informacije da je zrcalo lambda/2 ili lambda/8 nema baš koristi. Ipak, rekao bih da imam sreće i da me zapao dobar primjerak kineske optike. Kada se slika smiri i pogledam defokusirane zvijezde na 470x, ne mogu uočiti neke značajne greške u uzorku difrakcijskih prstenova. Ono što ponekad vidim su znakovi da je zrcalo “uštipljeno” nosačima (dakle, blagi astigmatizam), ali ta uštipljenost ovisi o položaju zvijezde na kojoj radim test optike. Iskusniji od mene u procjeni kvalitete optike su rekli kako mi zrcalo ima uzdignut rub, a to je česta greška kod masovne proizvodnje optike, te da bi bilo dobro vanjak 2-3mm promjera zamaskirati dijafragmom. Iskreno, nije mi se dalo cijepidlačiti pa sam ostavio teleskop na punom promjeru i zadovoljan sam što vidim. Rekao bih da za neke fine detalje uočiti na planetu je uz kvalitetu optike bitan dio jednadžbe iskustvo u promatranju i sreća sa atmosferom.
Lijep pozdrav,
Vedran