Zadnje promatranje sam imao 19. listopada i od tad dva mjeseca posta. Kako to?

Puno toga se dogodilo, privatno i poslovno, zbog čega mi je slobodno vrijeme isparilo. Primijetite kako nema ni opisa vožnji. Uz moje vrijeme, niti ono na nebu nije bilo neko. Dani su nadprosječno topli, ali oblaci, maglice, kiše… sve je to smanjivalo prilike da se pogledaju treperava svjetla na nebu.

Mic po mic, listopad je tako prešao u studeni pa u prosinac te se na kraju približio kraj godine. Uzeo sam godišnji odmor oko blagdana, taman kada je period mladog Mjeseca kako bi mogao ušićarit kakvu priliku za promatranje, ali onaj nepovoljni obrazac vremenskih prilika se nastavio. Kiša, magla, oblaci, kiša, magla… Konačno se neočekivano razvedrilo 28. prosinca.

Dan je cijeli bio vjetrovit, prohladan i noć je sigurno nudila temperature ispod nule. Odlična prilika da isprobam novu opremu koju sam nabavio. Zimska jakna i gojzerice iz Decathlona, obje na jeftinijoj strani stvari, grijače i powerbank. Grijači su karbonska vlakna ispletena u pločicu 10x8cm i spojena na USB kabel, a pri 5V griju 3W. Inspiraciju za njih sam dobio na osnovu grijača sekundarnog zrcala, koji već godinu i pol nepogrešivo odrađuje posao tjeranja vlage. Par dolara ulaganja za puno bezbrižnih sati. Karbonske grijače ubacio sam u gojzerice, ispod nožnih prstiju. Prilikom zimskih promatranja rijetki su slučajevi da izdržim više od sat vremena na terenu jer hladnoća prodre u cipele, ohladi mi stopala i onda kreće bol. Probao sam razne taktike izoliranja stopala: više čarapa, vrećice, korištenje stiropora… ništa nije pomoglo, benefiti bi bili premali. Zato sam se odlučio na aktivno grijanje.

Grijače sam postavio u gojzerice te spojio ih na 10000 mAh powerbank, koji bi i pri niskim temperaturama trebao davati dovoljno energije da mi prsti budu topli 4-5h. Kako to radi u praksi? Na promatranju je bilo -1°C, nakon pola sata na terenu hladnoća je počela prodirati u gojze, a ja sam odmah reagirao spajajući grijače na powerbank. Za par sekundi osjetio sam toplinu oko prstiju, koja se nakon minute „raspršila“ po stopalu. Grijače sam ostavio upaljene i nisu me ometali u promatranju. Morao sam samo pripaziti da ne hodam s uštekanim grijačima jer su im kablovi kratki (1m) pa bi se powerbank vukao po podu. Idealno bi bilo da su kablovi za napajanje dugi 1.5m pa da mogu hodati, a powerbank imati u džepu. Sve u svemu, iskustva s grijačima su ohrabrujuća!

Kako je puhao jaki vjetar, šansa da vlaga ili magla prekinu promatranje je bila veoma malena. Iz tog razloga sam otišao na već poznatu lokaciju u Pokupsko Cerje, kraj vodospreme. Brdo iznad Gornjeg Taborišta bi bilo previše izloženo vjetru. Ono što mi se nije svidjelo kod vodospreme je što su povuklo 100m asfalta prema šumi. Kao da postoji tendencija da šumski put postane prometnica. Opet, asfalt nudi benefite jer sam se po njemu spustio sa sljemena brda par metara niže, kako bi bio zaštićen od vjetra (i pogleda).

Izum stoljeća!

 

Osnovne informacije

    • Broj promatranja:                2019-16
    • Datum:                                  28.12.2019.
    • Vrijeme:                                20:00 – 20:30
    • Lokacija:                               Pokupsko Cerje
    • Temperatura:                        -1°C
    • Vlažnost:                              Niska
    • Tlak:
    • Prozirnost:                           Vrlo dobra, kasnije oblaci
    • Granična magnituda:         21.1 mpas
    • Seeing:                                 Loš
    • Instrument:                          300/1500 GoTo

U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2“ (50.8mm)

Promatranje

Na teren sam došao u 19:30 i s promatranjem započeo u 20:00. SQM je mjerio u 19:50 21.08 te je nebo bilo vrlo dobre prozirnosti iako je slika u teleskopu zbog vjetra bila mutna. Za početak sam odlučio pogledati komet u Perzeju.

C/2017 T2 (PANSTARRS)

Pažnju na komet mi je skrenuo Lovro. Hvala mu. Osobno ne stignem pratiti vijesti pa bi mi vjerojatno promaknuo.

Pri 143x povećanju vidio sam iznenađujuće sjajan trokutasti oblak s kondenzacijom pri vrhu. Sam komet nije bio nešto velik, oko 1′ po najdužoj osi, a skrenutim pogledom je imao 1.5′. Nisam vidio rep, ali mi se učinilo da se koma račva u dva izdanka, s tim da je onaj na dolje bio nešto veći. Rep se pružao prema azimutu 115° prema vizualnoj procjeni. Sama kondenzacija je bila sitna, oko 10“ u promjeru i veoma sjajna. Nije bila zvjezdolika, već sitan disk.

Nakon kometa odlučio sam krenuti s pregledom neba u Eridanu

Sektor RA 04h 00m, DEC -20° 00′ do RA 05h 00m, DEC 00° 00′

NGC 1535, PNEB, m=9.4, Eri

143x HYP: Veoma sjajna, okrugla mrlja od oko 45“ u promjeru. Mrljica ima veoma sjajno središe koje je obrubljeno tankim, tamnijim prstenom magličnosti. Sami rubovi maglice nisu oštri, već su lagano mutni. U sredini nisam uočio ništa nalik središnjoj zvijezdi.

Kako je seeing bio loš nisam ni probavao s većim povećanjem.

NGC 1575, GX SB, m=12.6, Eri

143x HYP: Veoma tamna mrljica, nejasna i bez detalja.

NGC 1507, GX SB, m=12.3, Eri

143x HYP: Tamna, veoma uska pruga svjetla duga oko 2′. Središnji dio pruge čini mi se mrvicu sjajniji.

Prvi oblaci dolaze sa sjeveroistoka i „kradu“ dio neba.

NGC 1600, GX E, m=10.9, Eri

143x HYP: Sjajna, okrugla mrlja kojoj raste sjaj prema središtu i onda naglo skoči tvoreći tako disk svjetla u samom centru. Rubovi galaksije nisu jasni već polagano blijede prema van. Promjera oko 1′. Skeniram okolicu i oko 15′ južnije, na RA 04h 32m, DEC -5° 30′ uočavam mrljicu koju sam kasnije identificirao kao NGC 1604.

NGC 1604, GX S0, m=13.7, Eri

143x HYP: Veoma tamna, ovalna mrlja bez detalja. Kao da gledam mutnu zvijezdu.

NGC 1627, GX Sc, m=12.8, Eri

143x HYP: Veoma tamna, nejasna mrlja bez rubova i detalja. Smetaju oblaci pri promatranju. Nakon što je se oblaci kasnije malo raščistili, nisam uspio opet uočiti galaksiju pa ovu detekciju ne smatram potvrdom.

Oko 20:30 oblaci su preokupirali cijelo nebo. Čekao sam da vidim jeli to neki prolazni oblak, pratio satelitske snimke, ali situacija se nije činila optimističnom. Nisam dovršio cijeli sektor, već samo do RA 04h 30m. I to je nešto. Nakon pola sata čekanja odustao i krenuo se pakirati kući. Naravno, 10min nakon što sam krenuo kući bilo je vedro.