Nakon uspješnog promatranja u nedjelju navečer, ostao sam “nabrijan” i samo sam zvjerao po prognozama kad je sljedeća prilika za promatrati. Na svu sreću, nisam morao dugo čekati, već u utorak navečer se razvedrilo i ja sam odmah iza poslao bio na putu za Čremušnicu. Plan je bio nastaviti promatrati gdje sam stao u nedjelju navečer i dovršiti polovicu zviježđa Kasiopeja u smjeru sjevernog nebeskog pola.

Promatranje

Iako je na oko vrijeme bilo bolje, tj. atmosfera se činila prozirnijom nego u nedjelju, u stvarnosti je u zraku bila ogromna količina vlage koja je samo čekala da orosi sve što se orositi da. Do te mjere je bilo vlažno da odmah po zalasku sunca se u podnožju brda počela nakupljati magla. Kasnije, kada se spustila noć, prolasci auta po obližnjoj cesti otkrili bi kako je u zraku prisutna slaba izmaglica.

Kada sam pripremio sve za promatranje otkrio sam kako sam zaboravio samo jednu stvar, ali bitnu – šestar. To znači da nisam mogao napraviti kružne šablone za skice, već ću morati napraviti neki objekt veći od vidnog polja, gdje je šablona besmislena.

Prilikom završne faze kolimacije teleskopa na Sjevernjači, primijetio sam kako je seeing veoma dobar jer zvijezda na 468x uopće nije treperila.

Za početak sam krenuo sa sektorom na kojem sam prošli put stao, tj. dovršio ga do pola.

Osnovne informacije

Broj promatranja 2022-11
Datum 18.10.2022.
Vrijeme 19:50 – 22:30
Lokacija Čremušnica
Temperatura 14°C
Vlažnost visoka
Prozirnost prosječna, pred kraj izmaglica
Granična magnituda 21.15
Seeing vrlo dobar
Instrument SkyWatcher 300/1500 GoTo “Tristač II”

Sektor neba od RA 00h 30m DEC +60°00′ do RA 01h 00m DEC +65°00′

NGC 136, OC, m=11.5, Cas

143x HYP: Lako uočljiv oblak tamnih zvijezda, veoma gust, manjih dimenzija, promjera tek oko 1.5 luč. minute

468x PL: Sada se vidi da je oblak jato gustih, veoma tamnih zvijezda, možda 14. magnitude. Zbog niskog sjaja i gustoće ne mogu ih prebrojati.

Zanimljivo je da sam ovaj objekt gledao na prethodnom promatranju i opis je gotovo identičan.

King 15, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Oko 30 tamnih zvijezda grupiranih oko zvijezde 8. magnitude. Slabo je istaknut, bez strukture i oblika, promjera oko 3 luč. minute.

Ovo je nekakav „triple cluster“ u vidnom polju.

NGC 146, OC, m=9.1, Cas

143x HYP: Oko 30 zvijezda u formaciji pravokutnog oblika i oko 3 luč. minute po dužoj dimenziji. Zvijezde u jatu su manjeg raspona u sjaju.

King 14, OC, m=8.5, Cas

143x HYP: Gomila od približno 25 zvijezda koje kao da su podijeljene u dvije populaciju: tamniju i svjetliju. Tamnija populacija je brojnija, čini oko 2/3 zvijezda u skupu i smještena je uglavnom u donjem dijelu skupa. Sjajnija trećina zvijezda zgusnuta je u gornjem dijelu skupa. Sam skup se lako uočava, dobro odskače od pozadine i promjera je oko 3 lučne minute. Smjestio se dolje lijevo od NGC 146.

NGC 133, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Niz od 15 zvijezda većeg raspona u sjaju. Nije čak na prvu ni prepoznatljiv kao skup. Oko 2.5 luč. minute dug i 0.5 širok.

NGC 189, OC, m=8.8, Cas

143x HYP: Umjereno lako uočljiva grupa od 25 zvijezda slično sjaja. Prosječan sjaj zvijezda u jatu procjenjujem na oko 11. magnitudu. Dimenzije skupa su oko 4 x 3 luč. minute.

NGC 225, OC, m=7.0, Cas

143x HYP: Formacija od 35 zvijezda većeg sjaja, u rasponu od 8. do 10. magnitude. Zvijezde su podijeljene u podgrupe s po tri člana i jednim nizom zvijezda na gornjem rubu skupa. Lako uočljiv i oko 12 luč. minuta u promjeru, tj. pola vidnog polja.

Stock 24, OC, m=8.8, Cas

143x HYP: Ne baš lako uočljiva grupa od 25 zvijezda različitog profila, tj. većeg raspona u sjaju. Formacija je oblika izduženog pravokutnika, dimenzija oko 2.5 x 1.5 luč. minuta

Dolidze 13, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Velika, rasuta formacija cca 25 zvijezda 11. do 12. magnitude, promjera oko 5 do 6 luč. minuta, dosta lako se uočava.

King 16, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Slabije uočljiva grupa od 6-7 zvijezda većeg raspona u sjaju. Prostor između zvijezda je magličast. Dimenzija 1.5 x 1 luč. minute.

468x PL: Veće povećanje razbija maglicu između zvijezda u desetak zvijezda.

Berkeley 4, OC, m=n/a, Cas

143x HYP: Neobična nakupina od 30+ zvijezda različitog sjaja poredane u neobičnu formu koja izgleda kao trozub. Nakupina zvijezda je velika i lako uočljiva. Promjer jata je oko 15 luč. minuta.

Kasnija provjera otkrila je kako se službeno samo donji „zub“ trozuba smatra zvjezdanim jatom, a ostalo je… ne znam, valjda asterizam?

Sa sljedećim objektom sam se dobro namučio i nakon njuškanja po DSS snimcima i Cartes du Cielu siguran da sam vidio maglicu IC 63. Naime, pročešljao sam dobro vidno polje oko zvijezde Game Kasiopeje i vidio sam neke pojave u okularu. GoTo je cijelu noć radio dobro pa sam se pouzdao u koordinate koje je očitavao kontroler. Prvo sam na 00h 58m 50s, +61° 57′ 20“ uočio tamnu maglicu (DNEB) kako se pruža dijagonalno od donjeg lijevog kuta prema gornjem desnom kroz vidno polje i na sredini račva u dva ogranka. Drugo, na lokaciji 00h 58m 48s, +61° 13′ 15“ iznad zvijezda sam vidio kako je pozadina neba blago svjetlija u obliku luka. Dotični luk je bio s gornje strane omeđen jatom zvijezda. Mislim da pritom pogodio najsjajniji dio IC 63, koji je prema CdC-u na lokaciji 01h 00m 52s +61° 06′ 40“, tj. centar vidnog polja od maglice je bio oko cca 15 lučnih minuta. Svakako ću ponoviti promatranje pod boljim nebom.

IC 63, NEB, m=n/a, Cas

100x UWAN UHC: Blago svjetlija pozadina neba lučnog oblika omeđena zvjezdanim jatom na gornje rubu. Na brzinskoj skici sam nacrtao maglicu kao trokraku, s još dva ekstremno tamna moguća izdanka.

Usporedba fotografije s DSS-a i moje terenske skice

S IC 63 završavam ovaj sektor i prebacujem se na sljedeći, na granici Cefeja i Kasiopeje. Počeo se magliti okular od silne vlage pa po prvi put sam montirao grijač za njega. Tako je fino ugrijalo (i odmaglilo) okular da je bio pravi gušt nasloniti oko na toplo i promatrati.

 

Sektor neba od RA 00h 00m DEC +65°00′ do RA 01h 00m DEC +80°00′

NGC 7762, OC, m=n/a, Cep

143x HYP: Oko 40 zvijezda, magnitude 12 ili tamnije, sve su sličnog sjaja i u pravokutnoj formaciji. Skup je relativno gust i dobro uočljiv. Dimenzija 12 x 3 luč. Minute.

Berkeley 59, OC, m=n/a, Cep

143x HYP: Trokutasta formacija tuceta zvijezda, manjih dimenzija s oko 2 luč. minute u promjeru. Pojedine zvijezde su većeg raspona u sjaju, magnitude 10 do 13.

NGC 7822, NEB, m=n/a, Cep

143x HYP UHC: Ima tu svega, pozadina neba je musava, oko zvijezda se vide „atmosfere“, ali ne znam da li je to od refleksija u okularu ili stvarna maglica. Pretpostavljam kako nisam vidio maglicu.

Sh2-171, NEB, m=n/a, Cep

143x HYP UHC: Nastavak NGC 7822, ista priča, nešto tu je no ne mogu jasno identificirati. Ostavljam za neku bolju noć za potvrdu maglice.

NGC 40, PNEB, m=11.27, Cep

143x HYP UHC: Sjajna, malena, blago ovalna mrljica oštrih rubova. U sredini maglice se vidi slabašna zvijezda.

468x PL UHC: Veće povećanje otkriva kako je unutrašnjost maglice tamnija („šuplja“). Rubovi maglice su sjajniji i čine prsten. Središnja zvijezda je lakše vidljiva i izgleda kao da se nalazi na prečki koja se pruža po sredini maglice.

NGC 110, OC, m=9, Cas

143x HYP: Rasuta nakupina od 30 i više zvijezda 11. magnitude i tamnijih. Promjer nakupine je oko 15 luč. minuta i lako se uočava jer ovaj komad neba je dalje od Mliječne staze i pust.

 Gotov sektor, a tek je 21:30. Što dalje?

Skiciranje Andromede

Već sam spomenuo kako nemam šestar, a imam viška vremena za skiciranje. Iz tog razloga sam se odlučio skicirati Andromedu, objekt koji je iznimno težak za skiciranje jer je velik i vidno polje je puno zvijezda. Odlučio sam krenuti od M32 pa polako postaviti raspored zvijezda prema M31 i kada taj dio dovršim, potegnuti do M110. Problem je što je postavljanje svih zvijezda na skicu, njih svih 206, potrajalo oko 45 minuta. Za to vrijeme se nebo u teleskopu “zakrenulo”, jer imam alt-azimutnu montažu pa mi se zakrenula i referentna linija. Posljedica toga je da kada sam povukao granice obruba M31 da je ispala zakrivljena. Kasnije sam prilikom precrtavanja skice u konačnu formu dosta vremena potrošio dok te geometrijske distorzije nisam ispravio.

U svom tom skiciranju sam shvatio da nakon sat vremena sam pokrio tek ½ do 2/3 galaksije i da posao neću uspjeti dovršiti. Već je bilo 22:30, magla se iz podnožja brda počela penjati na brdo, a sutra je bio radni dan. Odlučio sam u jednom trenu presjeći sa skiciranjem i reći da je to to za večeras.

Zaključak

S ovim promatranjem došao sam na 1605 promatranih objekata i pokrio cijelo nebo između 00h i 01h rektascenzije (satnog kuta).

(Visited 36 times, 1 visits today)