Kako sam bio željan neba, to nisu istine. Bio sam na kratko u petak za teleskopom, ali to je bilo više onako, da ne zahrđam. A i taj petak se puno toga izdogađalo. Prvo me ukliještilo u ramenima pa sam završio na injekcijama. Još sam dobio neke tablete za opuštanje mišića od kojih me bolio želudac cijeli vikend. Nekako sam se do nedjelje zbrojio i nanovo sastavio, izuzev mučnine. Boris je bio zainteresiran otići negdje u mrak pa smo se dogovorili za Čavlovicu.

Hladnoća

Gledao sam prognozu, koja je najavljivala 8-9°C oko ponoći. Iz nekog meni ne shvatljivog glupog razloga, zaključio sam da je tanka vjetrovka dovoljna za takvo vrijeme. Na kraju sam se pothladio na promatranju i dva dana sam vukao grlobolju. Ne shvaćam kakav sam to tok misli imao u glavi da sam rekao “ma 8 stupnjeva je ništa”, kada sam se mjesec dana ranije za ličkih 10°C obukao kao medvjed.

Na Čavlovicu sam došao nakon 1.5h lagane vožnje. Kako sam uranio, malo sam obišao okolne vrhunce kako bi vidio ima li alternativnih lokacija. Na obližnjem brdu Čukur, koje je 50m više od lokacije za promatranje, nalazi se repetitor i čistina u šumi oko njega. Ta čistina gleda u smjeru sjever-jug i mogla bi biti dobra alternativa ako je na livadi ispod vjetrovito. Šteta što repetitor na vrhu brda ima signalnu rasvjetu, trebao bih jednom po mraku provjeriti koliko smeta. Dok sam bauljao tom šumom po makadamu je projurio auto pun ljudi. Stvarno, stvarno nisam očekivao da ću ovoj nigdjezemskoj susresti auto u sred šume.

Nakon bauljanja spustio sam se do Čavlovice i krenuo s pripremama. Boris je na kraju došao oko 19:20, kad je teleskop već bio spreman za promatranje.

Promatranje

Podaci o promatranju

Broj promatranja	2024-028
Datum	29.09.2024.
Vrijeme	20:15 – 23:45
Lokacija	Čavlovica
Temperatura	7°C
Vlažnost	70%
Prozirnost	vrlo dobra
Granična magnituda	21,25mpas
Seeing	Loš
Instrument	B.A.T. 508/2153 Dobson

Nebo je na oko bilo dobro, ali SQM je pričao drugu priču. U 20:00 mjerio je 21,00 mpas, do 20:30 dosegnuo je 21,24 mpas i onda je pao na 21,20 mpas i oko 23:30 se popravio na 21,30 mpas. Prije ravno godinu dana mjerio sam 21,40 mpas. Zapad je vidno svjetliji, vjerojatno zbog “napretka” u okolici V. Kladuše i Cazina u vidu postavljanja rasvjete svugdje! Na zapadu se Mliječni put gubio nekih 15° nad horizontom, ali u zenitu je bio poprilično dobar.

Unatoč lošem SQM-u, vidio sam objekte koji su poprilično tamni i sam kontrast slike u okularu je bio dobar. Nebo je definitivno bolje nego na Jošavici, više nego što bi razlika od 0,1 mpas po SQM-u sugerirala.

Lov na objekte

Kako je jug bio čist, a prozirnost dobra, krenuo sam od Jarca, kako bih ubio vrijeme dok čekam da mi se oči prilagode na mrak za ozbiljno tamne objekte. Trebalo je iskoristiti relativno čist horizont na jugu. Kao polazišna točka mi je poslužila Omega Jarca. Atlas u njenoj neposrednoj blizini crta dvojnu zvijezdu H 5226, tj. HJ 5226.

H 5226; D*; d=19; m=7,1

275x: Dvije zvijezde, umjerene razlike u sjaju i jasno razdvojene. Primarna žuta, pratilja na 4h i lagano plava.

Vidim više veoma i ekstremno tamnih mrlja u okularu, njih pet. Mučim se s identifikacijom jer zbog lošeg seeinga i niskog položaja na nebu ne mogu jasno razaznati tamne zvijezde od galaksija. Sve u razmuljano u okularu. Uspio sam tri mrlje pouzdano identificirati, a ove ostale dvije provjerit ću nekom drugom prilikom.

NGC 7018; GX; m=13,9; Cap

275x: NGC 7018 je mrlja najbliža zvijezdi m=13,3. Veoma je tamna i bez detalja.

NGC 7016; GX S0; m=14,2; Cap

275x: Veoma tamna mrlja, najsjajnija u grupi koju sam uočio. I ona je bez detalja.

NGC 7017; GX; m=14,9; Cap

275x: Ekstremno tamna mrlja desno iznad NGC 7016.

NGC 7016 dominanta je galaksija u jatu Abell 3744. Ovo jato se smjestilo nekih 500 milijuna svjetlosnih godina od nas, tako da su ove galaksije među najdaljim objektima koje sam gledao.

Odlazim prema Pegazu, gdje su mete moje večerašnjeg skiciranja. Za početak idem riješiti IC 5258, a koju sam neuspješno u petak lovio sa malim refraktorom. Imam cilj ove godine dosegnuti brojku od 2000 različitih promatranih objekata, a trenutno stanje je 1930 pa oportuno otvaram stranicu atlasa u Pegazu i napadam grupe galaksija.

IC 5258; GX S0; m=13,8; Peg

160x: Tamna, ovalna i manja mrlja sa istaknutom središnjom regijom i zvjezdolikom jezgrom.

275x: Tamna, 3:2 ovalna mrlja, istaknuta središnja regija zauzima 1/3 galaksije. Zvjezdolika jezgra vidljiva na 160x je nestala.

Gledam stranicu atlasa, ima nešto galaksija samo par stupnjeva zapadno od IC 5258 pa odlazim njih provjeriti. Prvo sam se namjerio na par galaksija IC 5242 i IC 5243. Obje su se smjestile na nekih 300 milijuna svjetlosnih godina od nas.

Već na prvi pogled u okularu vidim dvije mrlje.

IC 5243; GX S; m=14,5; Peg

275x: Desna mrlja u paru. Malena, tamna, ovalna 3:1 mrlja, slabo istaknute središnje regije.

IC 5242; GX S; m=14,6; Peg

275x: Lijeva mrlja u paru. Manja od susjede, ali možda je sjajnija od nje. Ovalna 2:1, središte galaksije je umjereno istaknuto. Stisnula se uz zvjezdicu koja je ujedno i sakriva.

Atlas otkriva još jedan par galaksija u neposrednoj blizini, niti 2 stupnja zapadno. Ove čak imaju i NGC broj pa bi trebale biti raskošnije. Očekivanja nisu podbacila, u okularu me dočekuje zanimljiv prizor s dvije duguljaste galaksije položene okomito jedna na drugu.

NGC 7332; GX S0; m=11,1; Peg

320x: Sjajna, duguljasta 8:1 galaksija, istaknute središnje regije koja se pruža oko 1/6 duljine galaksije. Središnja regija postaje sve „gušća“ i sjaj joj se kondenzira u magličastu jezgru. Dimenzije galaksije procjenjujem na 2 x 0,3 luč. minute.

NGC 7339; GX Sa; m=12,2; Peg

320x: Tamnija galaksija u paru, ali i dalje sjajna. Duguljasta je, također oko 8:1, ali joj je površinski sjaj više raširen i jednolik pa ostavlja dojam šire galaksije. Središnja regija je slabo izražena, pruža se pola dužine galaksije i na momente mi se čini kao da donji rub galaksije odrezan tamnom prugom. Dimenzije galaksije procjenjujem na 1,5 x 0,2 luč. minute.

Kasnija provjera DSS snimaka u plavom svjetlu otkriva kako je dojam tamne pruge stvaran. Uvijek je lijepo kada u nekoj “bezimenoj” galaksiji počneš konkretne detalje uočavati.

Skiciranje

Nakon “bezimenih” galaksija teleskop usmjeravam ka NGC 7217, prvoj meti za skiciranje večeras. Na skiciranje trošim dobrih pola sata dok iz nemirnog seeinga čupam detalje. Žao mi je samo što sam posvetio previše vremena proučavajući ovu galaksiju prije skiciranja pa sada nisam siguran da neke od detalja si nisam unaprijed “usadio u glavu”.

Zaključak nakon skiciranja je da svakako moram ponoviti promatranje galaksije kada će seeing biti bolji. Želio bih provjeriti hoće li se suptilni detalji bolje vidjeti kada atmosfera ne bude kuhala.

NGC 7217; GX S; m=10,1; Peg

248x: Veoma sjajna, veća galaksija, okrugla. Središnja regija je istaknuta, postepeno sjajem raste iz okolice i ravnomjerno se zgušnjava u gustu jezgru. Skrenuti pogled otkriva tamne lukove na 5 i 11h od jezgre duge oko 30-45 stupnjeva. Lukovi su se smjestili na oko 4/5 radijusa galaksije gledano iz centra. Tamni luk na 5h kao da odvaja zasebnu, blago trokutastu regiju na rubu galaksije.

380x: Veće povećanje koristim kako bih provjerio jesu li tamni lukovi (procjepi) stvarni. Lakše se vide, ali je sama galaksija postala tamnija.

Sljedeća meta je NGC 7331. Nju sam promatrao i skicirao više puta, ali opet, nemam skicu kroz B.A.T. i trebam dobru skicu za potrebe članka. Na skiciranje trošim oko 45 minuta, najsjajnije zvijezde, one do m=13, isprintao sam na predlošku, a tamnije sam dodavao nakon pogleda kroz okular.

Moram priznati kako sam donekle razočaran količinom detalja, nedostaju finese u galaksiji. Kako koristim velika povećanja, 250x i 380x, pretpostavljam kako je seeing zamutio finese. Svakako ću ovu skicu u budućnosti dopuniti dodatnim detaljima. Istaknuo bih jedan mali uspjeh, a to je da prilikom skiciranja prvi put uočavam NGC 7336.

NGC 7336; GX; m=15,6; Peg

248x: Veoma tamna, nejasna mrlja bez nekih detalja.

Idem riješiti dugovanje prema Pavlu koje imam od početka kolovoza. Tada sam tražio maglicu i uspio se pritom izgubiti u bogatstvu Mliječnog puta. Večeras uz pomoć detaljnije karte pronalazim maglicu bez problema.

M1-92; PNEB; m=11,75; Cyg

248x: Jasno se vidi kao mutna, prigušena zvijezda kraj prave zvijezde. Od napuhanih zvijezda se u ovim uvjetima lošeg seeinga razlikuje samo zato jer nema središnje zgusnuće.

Više detalja u maglici potražit ću kada bude bolji seeing. Vraćam se do Pegaza na drugu rundu nasumičnih galaksija.

NGC 7315; GX S0; m=12,5; Peg

248x: Malena, tamna, blago ovalna mrlja sa umjereno istaknutom središnjom regijom.

NGC 7303; GX; m=13,6; Peg

248x: Tamna, relativno velika i gotovo okrugla mrlja. Središnja regija joj se slabo izražena. Rubovi nejasni.

NGC 7292; GX Ib; m=12,5; Peg

248x: Tamna, velika, ovalna 4:1 mrlja sa slabo izraženom središnjom regijom. Rubovi nejasni. Zvijezda na lijevom kraju.

NGC 7286; GX S0; m=13,5; Peg

248x: Malena, ovalna 3:1 mrlja, istaknute središnje regije i višeg površinskog sjaja. Bez drugih detalja.

UGC 12011B; GX; m=14,0; Peg

248x: Duguljasta, veoma tamna flekica sa umjereno istaknutim središtem. Središte je izmaknuto prema gore u odnosu na dužu os galaksije.

Na red dolazi još jedan dug. Na Lika Star Partyu sam promatrao ovu maglicu na prijedlog Tomislava, ali je nisam službeno „evidentirao“ u svoje dnevnike. Večeras rješavam taj dug.

NGC 7094; PNEB; m=13,6; Peg

207x OIII: Tamna, velika, prstenasta maglica sa zvijezdom u sredini.

NGC 7101; GX; m=14,7; Peg

275x: Veoma tamna, sitna flekica, izgleda kao mutna zvijezda.

NGC 7102; GX Sb; m=n/a; Peg

160x: Veoma tamna, rasplinuta mrlja bez detalja.

275x: Veoma tamna, ovalna 3:1 mrlja, blago istaknutijeg središta. Bez drugih detalja.

IC 1414; GX; m=14,4; Peg

248x: Veoma tamna, mutna zvijezda sa halom. Bez drugih detalja.

MCG +1-56-4; GX; m=14,9; Peg

248x: Tamna, malena, duguljasta mrlja s dvostrukim središtem?

Dvostruko središte je zbog zvijezde m=15,4 uz samu galaksiju.

M33

Već je bilo oko 23:30, a ja sam u onoj tankoj jakni odavno se pothladio. Još me sutra čeka radni dan pa sam odlučio završiti s promatranjem. Za kraj okrećem na M33 i pozivam Borisa da pogleda kroz okular. Na povećanju od 205x pratili smo jedan spiralni krak galaksije, od jezgre do NGC 604, koji je bio pun kvrga, tamnih i svijetlih regija. Čudo od pogleda! Nisam očekivao da će se tako dobro vidjeti (iako je SQM bio samo 21,30 mpas u to vrijeme). Imali smo osjećaj da bi taj jedan krak mogli gledati sat vremena i opet ne bi sve vidjeli. Uz NGC 604, koja je na 205x povećanju velika kao neka prosječna galaksija, NGC 595 se jasno vidjela kao dan! Nevjerojatno!

Inače, tko ne zna, NGC 604 i 595 su divovske maglice u galaksiji M33.

S tim dobrim pogledom na M33 završio sam promatranje i pokupio se doma. U dolini oko Gornjeg Klasnića je bilo čak 5°C hladnije nego na Čavlovici. Morao sam oprezno voziti jer sam bio u ljetnim gumama na jedva 2,5°C iznad nule.

Sljedeća dva dana sam bolovao, ali isplatilo se.